[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/05\/29\/l-23cfe6b4e09ef496424d8836959e6733.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/05\/29\/100x73\/l-23cfe6b4e09ef496424d8836959e6733.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/05\/29\/l-23cfe6b4e09ef496424d8836959e6733.jpg","size":"51.40","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Politika / Regija

Sokol: Utjecaj Srbije u Crnoj Gori je sve jači i ne doprinosi stabilizaciji okružja

Kandidat HDZ-a na izborima za Europski parlament Tomislav Sokol upozorio je u srijedu na destabilizirajuće djelovanje Srbije u našem okruženju osobito u Crnoj Gori gdje je utjecaj Srbije sve jači definitivno ne pridonosi stabilizaciji okružja.

Sokol je to kazao u srijedu u Zagrebu gdje je s kandidatkinjom HDZ-a na izborima za Europski parlament Sunčanom Glavak upozorio na kiberbnetički kriminal kao jedan od najbrže rastućih izazova današnjice pri čemu im je cilj destabilizacija društva i demokratskih procesa.

Sokol je podsjetio da je bio član Delegacije Europskog parlamenta za odnose sa Crnom Gorom te se moglo vidjeti hibridno djelovanje Srbije i pokušaj širenja srpskog utjecaja u toj zemlji kroz medije, političke stranke i slično.

"Nažalost taj utjecaj Srbije u Crnoj Gori je sve jači i to definitivno ne pridonosi stabilizaciji cijelog ovog prostora", rekao je te dodao da Hrvatska stoga mora razmišljati kako da ojača vlastitu poziciju kroz jačanje vojske. 

Glavak je na konferenciji za medije navela procjene da će godišnje globalni trošak kibernetičkog kriminala od 2023. do 2028. porasti za 5,7 trilijuna američkih dolara, odnosno za gotovo 70 posto. Pritom je u EU trošak od kibernetičkog kriminala procijenjen na više od 130 milijardi eura. 

Kao akteri napada na kibernetičku sigurnost detektirane su zemlje poput Rusije, Kine i Sjeverne Koreje. U porastu su i tzv. nedržavni aktera poput internet aktivista te organiziranih kibernetičkih kriminalnih mreža koji se bave kibernetičkom špijunažom, operacijama utjecaja, dezinformacijama u svim oblicima, dezinformacijskim kampanjama. Cilj im je destabilizacija društva i demokratskih procesa. Najčešća meta tih napada u 2023. bili su pojedinci, zdravstveni i javni sektor te digitalna infrastruktura.

U EU se devet godina provode mjerenja izloženosti dezinformiranju koja pokazuju da su građani svakodnevno izloženi sa najmanje pet dezinformacija, a da toga nisu bili svjesni.  Stoga Glavak ključnim smatra suradnju između država članica, ulaganje u edukaciju građana, podizanje svijesti o važnosti kibernetičke sigurnosti te medijske pismenosti, prenosi Hina.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!