Ekonomija

Udruženje profesionalnih rizik menadžera BiH (UPRMBiH) okupilo je međunarodne i domaće stručnjake iz finansijskog sektora, kao i donosioce odluka iz oblasti bankarstva na Drugoj regionalnoj konferenciji iz oblasti upravljanja rizicima.

Cilj je otvoriti pitanja važnosti i utjecaja kreditnog rejtinga države i novog regulatornog okvira u bankarstvu na održivu kreditnu ponudu i potražnju, primarno na finansiranje malih i srednjih preduzeća.

Predsjednik UPRMBiH i član Uprave Sparkasse Bank BiH Amir Softić pojasnio je da su srednja i mala preduzeća ključni generator godišnje dodatne vrijednosti u poslovnom sektoru svih otvorenih malih ekonomija, pa tako i Bosne i Hercegovine.

- Zato je važno da razmotrimo na koji način rizik države i kreditni rejting utječu na ponudu i potražnju kreditnog novca i u kojim razmjerima će novi regulatorni okvir utjecati na njegov razvoj - kazao je.

S jedne strane, kreditni rejting države određuje nivo kreditne potražnje i može utjecati na smanjenje nivoa kreditne ponude. S druge strane, novi regulatorni okvir treba da prevenira koncentraciju izloženosti bankarskog sistema ka rizičnijim finansijskim struktura. To je, kaže, važno u momentu monetarne politike niskih kamatnih stopa koja prirodno ohrabruje banke da niske kamatne stope i pad neto kamatnog prihoda kompenziraju sa preuzimanjem višeg nivoa rizika.

- Ako znamo da, istovremeno, globalna ekonomija doživljava usporavanje, jasno je da je za državu kao što je BiH od značaja da ima stabilan bankarski sistem i dostatnu kreditnu potražnju koja bi prevenirala negativne fluktuacije u okviru poslovnog ciklusa - naglasio je.

Smatra da je, kako su u malim i otvorenim ekonomijama učinci monetarne politike limitirani, neophodno raditi na poboljšanju kreditnog rejtinga koji trenutno ne ide u prilog intenziviranju kreditne potražnje.

- To, prije svega, znači osiguranje boljeg poslovnog okruženja i većeg nivoa pravne sigurnosti i konačno adekvatan balans između makroprudencijalnih instrumenata i fiskalne politike. Tačka susreta ovih politika je upravo podrška malim i srednjim preduzećima, a njihov je razvoj krucijalan za privredni rast države. Stoga, to je tema kojom se svi moramo intenzivno baviti - kazao je.

Softić kaže da je bankarski sektor u završnoj fazi usklađivanja s evropskim direktivama te u tom smislu 'možemo očekivati definitivno veće kapitalne zahtjeve.'

- Možemo očekivati i određeno moguće pooštravanje kreditnih standarda, bar kad su u pitanju komitenti koji imaju slabije bonitete - kazao je.  

Smatra da je bitno osigurati bolju investicijsku klimu, zasnovanu na boljoj političkoj ali i pravnoj stabilnosti, kao i da se kompanije u realnom sektoru očiste od prepreka koje ih sprečavaju da dobiju kredite.

Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Andrew Jewell kazao je da je makroekonomska i finansijska situacija u Bosni i Hercegovini stabilna, ali politička neizvjesnost i slab rast u Evropi predstavljaju negativne rizike.

- MMF je spreman pregovarati novi program s vlastima u BiH čim se formira nova vlada Federacije BiH. Izvjesno je da će novi program biti fokusiran na reformu sektora zdravstva, povećanje transparentnosti i nadzora nad preduzećima u državnom vlasništvu - naglasio je.

Ističe da je 'već imao razgovore sa zvaničnicima na državnom nivou kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, svi u zainteresirani za zaključivanje novog programa.'

- Sad je na njima da povuku naredni potez – poručio je.

Za drugi dan konferencije planirane su sesije koje bi trebalo da rezultiraju i konkretnim prijedlozima rješenja u usko specijaliziranim bankarskim temama.