Vijesti / Regija

Napad na kosovsku policiju u sjevernom selu Banjska vratio je pitanje Kosova na međunarodnu agendu. Jesu li Srbija i Kosovo na rubu nove velike krize?

Oko 30 pripadnika paravojnih postrojbi kosovskih Srba napalo je 24. rujna iz zasjede patrolu kosovske policije u selu Banjska na sjevernom Kosovu. Zatim su se zabarikadirali u pravoslavnom samostanu u blizini sjeverne granice sa Srbijom u višesatnoj pucnjavi. Napad je rezultirao smrću jednog kosovskog policajca i trojice napadača, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, AGERPRES, ANSA, ATA, dpa, EFE, FENA i Tanjug u okviru European Newsroom-a.

Ubojstvo policajca iznijelo je godine nepovjerenja i gorčine na površinu, dok su rat riječima između Beograda i Prištine, dani žalosti i pozivi na sankcije dodatno pogoršali ionako pokvarene odnose.

Kosovska vlada optužila je Beograd da podupire cijelu operaciju, a premijer Albin Kurti napisao je da su oružje i oprema koji su korišteni u napadu “proizvedeni od strane srpskih državnih proizvođača vojnog oružja”. Beograd to negira optužujući Prištinu za diskriminaciju srpskog stanovništva na Kosovu.

Kosovo, bivša srpska pokrajina, koja je danas gotovo isključivo naseljena Albancima, odvojila se od Srbije 1999. godine uz pomoć NATO-a i proglasila neovisnost 2008. godine. Srbija kao i pet država članica Europske unije, odnosno Rumunjska, Slovačka, Cipar, Španjolska i Grčka do danas ne priznaju suverenitet Kosova.

EU, uz potporu Sjedinjenih Država, posreduje u pokušaju normalizacije odnosa dviju strana koji su se pogoršali od prošle godine.

NATO će poslati dodatne trupe kako bi ojačao svoje snage na Kosovu

Kao odgovor na smrtonosni napad, NATO je rasporedio dodatne trupe na Kosovo. Dvije stotine britanskih vojnika stiglo je u Prištinu kao pojačanje NATO-ove mirovne misije KFOR, objavili su 6. listopada Sjevernoatlantski savez i londonsko Ministarstvo obrane. Oni će se pridružiti britanskom kontingentu od 400 vojnika koji se već nalazi na Kosovu u sklopu godišnje vježbe. 

Osim toga, Rumunjska je najavila upućivanje oko 100 vojnika u sklopu strateške pričuve kojom raspolaže SACEUR, javlja Ministarstvo obrane.

Njemačko ministarstvo obrane priopćilo je da će satnija od 155 dodatnih vojnika biti raspoređena na Kosovu godinu dana, počevši od travnja iduće godine. Međutim, odluka o proširenju donesena je neovisno o nedavnim eskalacijama u regiji. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock upozorila je u petak da je "situacija toliko napeta da je NATO povećao" raspoređivanje KFOR-a, svoje misije na Kosovu, koja trenutno ima oko 4.500 vojnika.

Srbija raspoređuje, a zatim povlači vojsku s kosovske granice

U međuvremenu je SAD upozorio na “veliko raspoređivanje srpske vojske duž granice s Kosovom” i pozvao “Srbiju da povuče te snage s granice”. Nakupljanje “uključuje dosad neviđenu inscenaciju naprednog srpskog topništva, tenkova, mehaniziranih pješačkih jedinica. Vjerujemo da je ovo vrlo destabilizirajući razvoj događaja", rekao je novinarima glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby.

Nakon upozorenja, Bijela kuća je priopćila da je Beograd počeo povlačiti trupe s granice.

Pregovarač EU Bilčík: “Putinovoj Rusiji odgovara destabilizacija Balkana ”

Pregovarač Europskog parlamenta za Srbiju Vladimír Bilčík rekao je da situacija na terenu ozbiljno eskalira i da Kosovo nije doživjelo takvo nasilje u posljednjih 10 godina.

- Obje strane imaju veliku odgovornost da se vrate dijalogu - rekao je Bilčík, dodavši da je dijalog postao teži otkako je Kurti postao kosovski premijer.

- Moramo otkriti što se točno dogodilo i potrebne su nam objektivne činjenice. Putinovoj Rusiji odgovara destabilizacija Balkana. Jedino rješenje je povratak za pregovarački stol i dijalog - rekao je Bilčík.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je u izjavi koju je prenijela agencija Ria Novosti da je nasilje na Kosovu "izravna i neposredna posljedica" želje premijera Kurtija da "izazove sukob i eliminira Srbe s ovog teritorija.” Zakharova je dodala da Kurtijevo nastojanje za priznanjem "cijelu balkansku regiju dovodi u opasan ponor". Rusija ne priznaje neovisnost Kosova.

Bosna i Hercegovina strahuje od prelijevanja kosovske krize

Napetost je izazvala zabrinutost u Bosni i Hercegovini (BiH) da bi se veći sukob mogao preliti u tu zemlju. Još u lipnju zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a za Balkan Gabriel Escobar upozorio je u Atlantskom vijeću da “ako ne dođe do trenutne deeskalacije, postoji opasnost da se kriza na Kosovu pretvori u regionalni sukob”.

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik u srpnju je istaknuo potporu “južnoj srpskoj pokrajini” i optužio međunarodnu zajednicu da je Srbiji otela Kosovo. Dodik je rekao da je “Republika Srpska spremna boriti se sa Srbijom za Kosovo”.

Status Kosova jedno je od vanjskopolitičkih pitanja oko kojih se sukobljavaju tri nacionalne politike u BiH. Srpske stranke potpuno podupiru stavove Beograda, dok u entitetu Federacija BiH, gdje dominantno žive Bošnjaci i Hrvati, prevladava stav da je Kosovo faktički neovisna država i da ga BiH tako treba i tretirati. Međutim, zbog protivljenja predstavnika iz RS-a, BiH do danas nije priznala Kosovo.

Kosovo traži sankcije protiv Srbije

U Europskoj političkoj zajednici u Granadi 5. listopada predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je od čelnika da uvedu sankcije protiv Srbije, tvrdeći da iza smrtonosnih napada stoji Beograd. U intervjuu za EFE rekla je kako je “vrlo jasno da (srbijanski predsjednik) Aleksandar Vučić i Srbija djeluju kao Putinovi opunomoćenici u regiji i da žele vratiti Europu u mračne devedesete”.

U Granadi je mađarski premijer Viktor Orban odbacio poziv Kosova na sankcije rekavši da je to "smiješno i nemoguće". Za uvođenje sankcija od strane EU-a potrebna je jednoglasna odluka. Peter Stano, glasnogovornik visokog predstavnika EU-a Josepa Borrella, pojasnio je da će „EU odlučiti o sljedećim koracima kada budu imali jasan okvir o napadu“.

Albanski premijer Edi Rama sugerirao je da su mjere protiv Beograda "trebale biti poduzete odmah", posebno one koje Europska komisija može nametnuti "bez potrebe za konsenzusom svih zemalja članica". Prema Raminim riječima, sama činjenica da je Srbija proglasila nacionalni dan žalosti za Srbima na Kosovu koji su ubijeni u pucnjavi je “neprihvatljiva i kažnjiva na svim razinama”.

EU poziva Kosovo i Srbiju da smanje napetosti i vrate se dijalogu

Nakon napada, europski povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi, tijekom svog posjeta albanskom glavnom gradu Tirani, pozvao je Kosovo i Srbiju da smanje napetosti i da se vrate dijalogu.

Várhelyi i Baerbock sudjelovali su na ministarskom sastanku zemalja zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, inicijative koju je Njemačka promovirala 2014. godine za promicanje suradnje u regiji i njihovo pristupanje Europskoj uniji.

Povjerenik je zatražio da se počinitelji napada, koji su većinom pobjegli u Srbiju, privedu pravdi, te je zatražio punu i bezuvjetnu suradnju srbijanskog pravosuđa.

U međuvremenu, beogradski sud je 4. listopada odredio uvjetni otpust Milanu Radoičiću, vođi naoružane skupine koja se sukobila s policijom kod sela Banjska.

Radoičić je rekao da je oružanu skupinu osnovao bez znanja Srbije. No odbacio je optužbe protiv sebe koje uključuju "zločinačko udruživanje", prekršaje protiv javne sigurnosti, prijevoz i skladištenje oružja i streljiva na Kosovu.

Od siječnja do dana napada Radoičić je oružje nabavio iz susjedne Bosne i Hercegovine te ga transportirao i skladištio na “neodređenim lokacijama” na Kosovu, navodi se u priopćenju suda.

U međuvremenu, kosovska predsjednica Osmani rekla je da njena zemlja želi da se Radoičić i drugi teroristi predaju Republici Kosovo kako bi se ostvarila istinska pravda.