Život / Okoliš

Nemjerljive količine plutajućeg otpada i dalje skrnave sliku jedinstvene rijeke Drine čiji je tok stoljećima izdubio duboke kanjone kroz planinske masive u BiH. Otpad se nakuplja u Drinskom jezeru, na ulazu u Višegrad i u zimskom periodu već niz godina pretvori u istinsku ekološku katastrofu.

Pretvorilo se to u višegodišnji problem kojem kumuju tri države – BiH, Srbija i Crna Gora, čije smeće sa obala Drina povuče u zimskom periodu, kada je hidrološka slika intenzivnija, uz padavine i topljenje snijega.

Smeće svakodnevno iz Drine čiste uposlenici Hidroelektrane na Drini Višegrad, no razmjere problema su mnogo veće u odnosu na njihove kapacitete.

Rukovodilac Službe kvaliteta i zaštite životne sredine u Hidroelektrani na Drini Višegrad Darko Frganja istaknuo je u izjavi za Fenu da svake godine iz Drine izvuku oko 6.000 do 8.000 metara kubnih smeća. Čišćenje se organizira na dnevnom nivou kada raspolažu sa multifunkcionalnim vozilom za te potrebe.

- Ovaj problem postoji od samog početka rada Hidroelektrane na Drini, jer smeće dolazi iz tri države. Pojava plutajućeg otpada je veća kada je veća količina dotoka vode u rijekama, nakon obilnijih kiša ili topljenja snijega. Rijeka tada svo smeće uz obalu povuče sa sobom. Ljeti sve očistimo, ali se zimi ponavlja scenarij – naveo je on.

Frganja smatra da je jedino dugoročno rješenje ovog ekološkog problema u promjeni svijesti ljudi kada je riječ o odnosu prema prirodi. Sistem odlaganja otpada u svakoj od tri države treba promijeniti, podvukao je.

- Najbolje bi bilo da se u rješavanje ovog problema uključe sve tri države sa nadležnim institucijama. Ovo je problem spojenih posuda, ne može biti riješen bez da se svi ne uključe u njegovo rješavanje. Mi se sa ovom nevoljom konstantno borimo – podvukao je Frganja.

Da je plutajući otpad na Drini na žalost već dvije decenije konstantni problem smatra predsjednik Udruženja građana "Eko centar" Višegrad Dejan Furtula. On za Fenu pojašnjava da otpad na Drinskom jezeru čija je količina intenzivirana u posljednjih nekoliko dana, stoji još od novembra ali je njegova količina povećana sa novim padavinama i poplavama.

On podvlači da radnici HE na Drini svaki dan čiste otpad na Drini, ali kaže da smeća svakodnevno toliko pristiže da je nemoguće da sami očistie toliku deponiju, punu plastičnih boca, kabastog otpada, stakla i stabala.

- Ovo je velika sramota za sve nas, način na koji se ophodimo prema prirodi i Drini – mišljenja je Furtula.

Sistemsko rješenje ovog problema vidi u donošenju popisa svih deponija uz Drinu, njihovoj sanaciji ili zatvaranju, kao i postavljanju kamera. Smatra nužnim i smanjenje upotrebe plastike te uvođenje naknade na staklo i pet ambalažu.  

- Ovaj problem potrebno je ujedno i politički riješiti, na dobrobit svih strana. Nadamo se da ćemo pokazati zajeništvo i moć da se ovaj problem sistemski riješi. Ovakve slike nisu samo naš problem, i mnoge evropske rijeke se suočavaju sa zagađenjem plutajućim otpadom – podvukao je Furtula.

UG "Eko centar" Višegrad organizuje često akcije čišćenja kojima se odazove veliki broj ljudi.