Magazin / Čitaj, saznaj

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu danas su, po nalogu Suda Bosne i Hercegovine i pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine, na području Bužima, izvršili pretres na jednoj lokaciji te uhapsili jednu osobu.

Kako se navodi u saopštenju, otkriveni su i privremeno oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem postupku.

Uhapšena osoba se tereti za krivično djelo „Izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti“ propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine.

Po okončanju rada na terenu ova osoba će biti sprovedena u službene prostorije, gdje će nad njim biti izvršena kriminalistička obrada i ispitivanja u svojstvu osumnjičenog.

"O daljem statusu lica odluku će donijeti postupajući tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ova operativna akcija provedena je u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona", saopšteno je iz SIPA-e.

Danas dopuna prijave

 Kakva lakrdija!, reagovao je Senad Pećanin, advokat i novinar.

"Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ( glavni tužilac Milanko Kajganić) se ismijava Ustavu BiH, zakonima, građanima, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Centralnoj izbornoj komisiji…

Unatoč tome što Milorad Dodik skoro svakodnevno, sada u funkciji predsjednika stranke koja učestvuje na izborima za predsjednika Republike Srpske, sa direktnim umišljajem, javno, čini krivično djelo izazivanja nacionalne i vjerske netrpeljivosti, unatoč tome što je Tužilaštvo BiH moralo po zakonskoj obavezi i službenoj dužnosti pokrenuti krivični postupak i uhapsiti Milorada Dodika, unatoč tome što je protiv njega Tužilaštvu BiH podnešeno više krivičnih prijava ( ja sam krivičnu prijavu podnio 31.10.2025., a danas ću i dopunu), tužilaštvo zbog istovrsnog krivičnog djela hapsi - anonimnu osumnjičenu osobu iz Cazina!?", ocjenjuje Pećanin. 

Izazivanje netrpeljivosti

Podsjećamo, Dodik je, na samom početku kampanje 8. novembra, tokom izjava za medije kazao kako su ove izbore “nametnuli muslimani iz Sarajeva da devastiraju Republiku Srpsku, u želji da još jednom pokažu srpskom narodu ovde da mogu da odlučuju u ime njega i ne dozvole da volja naroda bude sprovodiva”.

“Republika Srpska ima svoje pravo, Republika Srpska postoji, Milorad Dodik i svaki izabrani predstavnik je volja naroda”, rekao je Dodik u nedjelju, 9. novembra 2025.

Tada je kazao i kako “putem ‘Centralnog komiteta’ pokušavaju da upravljaju” i kako je to “jedan smrad koji se širi iz Sarajeva, vijekovima ovde ne dozvoljava normalan život”.

U obraćanju 10. novembra rekao je da Istočno Sarajevo, gdje je skup održan, ne smije dozvoliti  dodatnu islamizaciju.

“Pustite vi te priče, isti smo ljudi. Nismo ista vjera. Niko ne laže gore i više od Turčina”, kazao je Dodik obraćajući se na skupu.

Ovakva retorika ciljano potiče mržnju i neprijateljstvo prema pripadnicima islama u ovom entitetu.

Sve piše u članu 145a 

I ranije je Pećanin upozoravao i pozivao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da pokrene krivični postupak protiv Milorada Dodika zbog krivičnog djela iz člana 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a on glasi ovako:

“Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti (1) Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2)

Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe lica ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe lica ili člana takve grupe, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (4) Ko krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniće se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

(5) Ako je krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine. (6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, opština ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registruje naziv po ili prema licu osuđenom pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča lice osuđeno pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine. (7) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) do (4) ovog člana koji je dužnosnik ili odgovorno lice ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine“.