Život / Nauka i tehnologija

Tekst: Zdravko Čupović

Diplomci generacije Z (rođeni u periodu 1995.-2012) već se suočavaju sa poražavajućom realnošću da im fakultetske diplome više ne garantuju posao sa dobrim platom. Kako vještačka inteligencija zauzima uloge svih, od kompjuterskih programera do mlađih finansijskih analitičara, a tržište za početne pozicije nastavlja da se smanjuje, mlada generacija je u nepovoljnom položaju.

Izvršni direktor LinkedIna, jedne od najvećih svjetskih platformi za zapošljavanje, upozorava generaciju Z da njihova situacija neće izgledati ništa bolje u budućnosti. Ryan Roslansky upozorio je da će poslodavci, umjesto da jure kandidate s diplomama Ivy League (prestižni univerziteti), tražiti talente koji posjeduju vještačku inteligenciju i sposobni su pratiti nove načine rada.

„Mislim da je promjena načina razmišljanja vjerovatno najuzbudljivija stvar jer pretpostavljam da budućnost rada više ne pripada ljudima koji imaju najmodernije diplome ili su išli na najbolje fakultete“, rekao je nedavno izvršni direktor LinkedIna i izvršni potpredsjednik Microsoft Officea tokom razgovora uz kamin u uredu platforme u San Franciscu, kako izvještava Business Insider.

Umjesto toga, Roslansky je predvidio da će kandidati za posao koji će imati najviše šansi da dobiju posao i uspiju u svojim ulogama biti „ljudi koji su prilagodljivi, napredno razmišljaju, spremni da uče i spremni da prihvate ove alate... To zaista otvara polje za igru ​​na način koji mislim da nikada prije nismo vidjeli.“ 

Očekivano, izjava je izazvala veliku polemiku u svijetu.  

S obzirom da je ovo samo posljednja u nizu sličnih kontroverznih izjava nekih od trenutno najmoćnijih i najuspješnijih ljudu na svijetu za komentar smo zamolili profesoricu Dženanu Husremović, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu. 

-Svijet se mijenja, ali takve izjave su za mene ipak previše avanturističke. Nesumnjivo je da će morati doći do refome kompletnog obrazovanja, neki „rethink“ šta je obrazovanje, šta nam treba, možda postavljanje nekih fleksibilnijih oblika obrazovanja, ali obrazovanje suštinski nikada neće izgubiti na važnosti. Nesumnjivo je da će vještačka inteligencija zamjeniti mnogo nekih rutinskih poslova, ali vi kroz školovanje gradite kompentenciju, a ona podrazumijeva i znanje i vještinu i spremnost da se nešto koriste – kaže Husremović za portal Start BiH uz očekivanje kako u budućnosti možemo očekivati da će ljudi biti školovani drugačije.

-Obrazovni sistem u ovom svijeti će permantno morati biti promišljan, ali ako malo razmislimo šta je suprotno od obrazovanja!? Da li to sada znači da ljudi više ne trebaju ići u školu? To je bila baš radikalna izjava jer ispade da bi se ljudi sada trebali obrazovati samo neformalno, ali to ne omogućava razvoj ni konceptualnih ni kritičkih razmišljanja. Zato služi obrazovanje. Na kraju samo da ponovim da svijet jeste u nekom procesu razmišljanja na šta treba da liči, ali sa druge strane sigurna sam da će obrazovanje, u različitim formama, uvijek biti važno – smatra naša sagovornica.

Treba međutim napomenuti, kako Business insider navodi kako neki od najuspješnijih svjetskih lidera već su uspjeli bez da su ikada dobili fakultetsku diplomu - a slučajno su i u tehnološkom sektoru. Bilo da se radi o generalnom direktoru Figme, vrijedne 5 milijardi dolara, mogulu Meta, Marku Zuckerbergu, Samu Altmanu iz OpenAI-a ili suosnivaču Blocka i Twittera Jacku Dorseyju. A u poslovnom okruženju koje je sve više vođeno tehnologijom, generalni direktor LinkedIna nije jedini koji dovodi u pitanje vrijednost fakultetskih diploma.

Čelnik banke Standard Chartered, vrijedne 40 milijardi dolara, Bill Winters, priznao je da je njegov MBA bio "gubitak vremena". Izvršni direktor je rekao da su se vještine koje je stekao na Whartonu "degradirale, degradirale i degradirale" tokom vremena, jer je vještačka inteligencija uveliko uticala na relevantnost vještina. I sam kultni student koji je napustio Harvard, Zuckerberg, ponovio je tvrdnju da fakulteti ne pripremaju diplomce za poslove koji su im potrebni, uvlačeći ih u "veliku [finansijsku rupu]" s vrtoglavo visokim troškovima školarine. Kreator Facebooka upozorio je da se plima mijenja dok ljudi shvataju da li sticanje diplome više ima smisla. "Morat će se obračunati", rekao je Zuckerberg u podcastu This Past Weekend s Theom Vonom ovog aprila. "Ljudi će morati shvatiti da li to ima smisla. Nekako je bilo tabu reći: 'Možda ne moraju svi ići na fakultet', a budući da postoji mnogo poslova koji to ne zahtijevaju... Ljudi vjerovatno sada više prihvataju to mišljenje nego možda prije 10 godina."

Čak ni milijarderski mogul hedge fonda Warren Buffett ne mari da li su njegovi zaposleni išli na Stanford ili Princeton - ili bilo koji fakultet uopšte. Govoreći o akviziciji Forest Rivera od strane Berkshire Hathawaya 2005. godine, proizvođača kampera kojeg vodi Pete Leigl, rekao je da se „nijedan konkurent nije približio njegovim performansama“ uprkos tome što Leigl nije došao sa nevjerovatno prestižnog univerziteta. Buffett je također spomenuo poduzetnika iz Microsofta Billa Gatesa, koji je postigao uspjeh od milijarde dolara bez fakultetske diplome. „Još jedna stvar u našem odabiru generalnog direktora: Nikada ne gledam gdje se kandidat školovao. Nikada!“, rekao je Buffett u svom godišnjem pismu dioničarima za 2025. godinu objavljenom ranije ove godine. „Naravno, postoje sjajni menadžeri koji su pohađali najpoznatije škole. Ali ima mnogo njih poput Petea [Leigla] koji su možda imali koristi od pohađanja manje prestižne institucije ili čak nisu ni pokušavali završiti školu.“  (Ilustracija: Pexels.com)