Život / Nauka i tehnologija

 U okviru BiH – Nordijskog Foruma koji se 4. i 5. oktobra održava u švedskom Geteborgu, juče je održano ključno predavanje o temi „Saradnja između BH ljekara u zemlji i inostranstvu“, kojim je otvorena važna rasprava o tome kako znanje, iskustvo i tehnologije bosanskohercegovačkih ljekara u dijaspori mogu doprinijeti jačanju zdravstvenog sistema u domovini.

Predavanje je otvorio prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, dok su u panel diskusiji učestvovali dr. Anisa Gradaščević iz KfH Centar za bubrege Aschaffenburg, dr. Edin Omerbašić iz Univerzitetske bolnice Skåne i osnivač fondacije HeartBeat4Children, dr. Elmir Omerović kardiolog na Univerzitetu u Geteborgu te dr. Emir Pinjo hirurg iz Osla i jedan od osnivača Udruženja bh. ljekara u Norveškoj.

Govoreći o važnosti saradnje između ljekara iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, podsjetio je na lične i profesionalne okolnosti koje su ga motivisale da pokrene inicijativu za ponovno okupljanje stručnjaka širom svijeta s ciljem jačanja medicinskog sistema u BiH.

„Nakon ratnih godina, kada smo se suočavali s teškim uslovima i nedostatkom hirurga, javila se ideja da se ponovo povežemo, da okupimo sve naše ljekare – u zemlji i dijaspori – i zajednički gradimo snažniji zdravstveni sistem“, rekao je prof. dr. Gavrankapetanović. „Krenuli smo skromno, ali s velikim srcem kroz bosanskohercegovačku medicinsku inicijativu i projekte koji su ujedinili znanje, iskustvo i volju ljudi iz cijelog svijeta. Danas, kada vidimo rezultate, od programa prevencije dječijih kukova do novih mogućnosti liječenja i edukacije, možemo reći da se naš san o jedinstvenoj i jakoj medicinskoj zajednici zaista ostvario“, istakao je prof. dr. Gavrankapetanović. 

Predstavljajući rad Udruženja bh. ljekara u Njemačkoj, dr. Anisa Gradaščević naglasila je da je ideja o osnivanju proistekla iz zajedničke želje da se znanje, iskustvo i resursi dijaspore stave u službu zdravstvenog sistema BiH.

„Udruženje je osnovano u junu prošle godine u Neu-Isenburgu kod Frankfurta uz ogroman entuzijazam, a naš prvi kongres okupio je više od stotinu ljekara i pokazao koliko među nama postoji volje i spremnosti da pomognemo domovini. Danas već realizujemo konkretne projekte – od volonterskih radionica i operacija u Sarajevu do stipendija za studente medicine i edukacija u Njemačkoj“, istakla je dr. Gradaščević, dodajući da se nada kako će institucionalna podrška i pojednostavljenje procedura omogućiti još većem broju stručnjaka iz dijaspore da se uključe u slične inicijative u budućnosti.

Dr. Edin Omerbašić, doktor u Univerzitetskoj bolnici Skåne u Švedskoj i osnivač fondacije HeartBeat4Children, istakao je da je uz podršku kolega iz Švedske uspio pokrenuti dječju kardiohirurgiju u našoj zemlji i zaustaviti slanje djece na operacije u inostranstvo.

„Nažalost, taj program je 2017. prekinut, ali i dalje imam snažnu želju da se vrati u Sarajevo i da, zajedno s mladim doktorima i timom iz Švedske, ponovo uspostavimo tu praksu. Naš cilj je da svako dijete u BiH dobije priliku za liječenje kod kuće“, naveo je dr. Omerbašić. 

Prof. dr. Elmir Omerović, kardiolog i profesor u Geteborgu, istakao je da su on i njegove kolege primjer najbolje integriranih stručnjaka u švedsko društvo, ali i da osjećaju moralnu obavezu da svojim znanjem doprinesu razvoju Bosne i Hercegovine.

„Moja specijalnost je interventna kardiologija i istraživanja u oblasti epidemiologije i registara kvalitete zdravlja – stvari koje svako razvijeno društvo ima, a koje nama još nedostaju. Osjećam dužnost da pomognem kroz konkretne projekte koji će omogućiti da se odluke u zdravstvu donose na osnovu podataka, a ne slučajno“, kazao je dr. Omerović.

Dr. Emir Pinjo hirurg iz Osla koji je osnovao Udruženje bh. ljekara u Norveškoj naglasio je da je u prošlosti nedostajalo institucionalnih kanala koji bi olakšali saradnju između stručnjaka iz dijaspore i zdravstvenih ustanova u BiH, zbog čega su mnogi projekti zavisili od pojedinačnih inicijativa.

„Danas se situacija značajno promijenila – ambasade BiH u skandinavskim zemljama otvorene su za pozitivne projekte i saradnju, a prepoznaje se i snaga naših ljudi koji žele pomoći domovini. Ipak, potrebno je dodatno raditi na uklanjanju administrativnih prepreka kako bi te inicijative bilo lakše realizovati“, rekao je dr. Pinjo.

Medicinski dio programa na BiH – Nordijskog Foruma ističe potencijal Bosne i Hercegovine u oblasti medicine, ali i izazove s kojima se zdravstveni sistem suočava. Poseban fokus stavljen je na dijasporu, ljekare i istraživače širom svijeta koji posjeduju znanje, tehnologije i iskustva koja mogu unaprijediti zdravstvenu zaštitu u BiH. Cilj ovog programskog dijela foruma je kreirati most između BiH i dijaspore kroz otvaranje dijaloga između stručnjaka u zemlji i inostranstvu, razmjenu iskustava i najboljih praksi iz nordijskih zdravstvenih sistema, razvoj zajedničkih istraživačkih i akademskih projekata, osnaživanje medicinskog kadra kroz edukaciju, radionice i razmjene te podsticanje inovacija u javnom zdravstvu i prevenciji bolesti. Na ovaj način stvara se snažna mreža stručnjaka koja će doprinijeti održivom razvoju zdravstva i obrazovanja u BiH.

BiH – Nordijski Forum predstavlja jedinstvenu platformu za povezivanje bosanskohercegovačke dijaspore sa institucijama, stručnjacima i organizacijama u domovini. Forum okuplja eksperte iz medicine, nauke, biznisa i društva sa ciljem jačanja saradnje i kreiranja projekata koji dugoročno doprinose razvoju Bosne i Hercegovine. Fokus Foruma je na transferu znanja, inovacijama i zajedničkim inicijativama koje stvaraju most između BiH i nordijskih zemalja. Održava se u Geteborgu 4. i 5. oktobra, pod pokroviteljstvom ambasada Bosne i Hercegovine u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj.