Ekonomija

Organizacioni tim Sarajevo Business Foruma (SBF) sačinjen od stručnjaka iz različitih oblasti još od 2010. godine razmatra i predlaže različite mogućnosti i potencijale za investicije.

Kreativne prijedloge za jačanje ekonomije glavnog grada BiH pripremili su po ugledu na svjetske metropole. Ovaj pisani dokument objavljen na web stranici SBF-a sadrži ideje o tome u kom smjeru se treba razvijati Sarajevo, kako bi i u budućnosti imalo ulogu poveznice među različitim civilizacijama, što mu je i dalo epitet evropskog Jerusalema.

Jedna od ideja SBF-ovog tima je izgradnja "Toranj SAD–Centar za obrazovne i istraživačke izvrsnosti". Ovo bi podrazumijevalo otvaranje prestižnog američkog univerzitetskog kampusa u Sarajevu, što bi Sarajevo postavilo na globalnu obrazovnu mapu, a značilo bi ostvarenje vizije Sarajeva kao regionalnog centra obrazovanja.

To je unosan ekonomski model jer mnogi od tih studenata ne samo da plaćaju ogromne školarine svake godine nego i mnogo više od toga, troše na život tokom studija. Ovo bi, naglašavaju, preporodilo ne samo ekonomiju grada nego bi imalo dugoročne efekte na promjenu mindseta i veću otvorenost naših ljudi za saradnju s drugim kulturama i religijama, što bi olakšalo i ekonomski razvoj, ali i EU integracije. Ukoliko investitori iz SAD-a ne budu zainteresirani, mnogo je drugih koji će prepoznati ovaj model edukacijskog huba, pa tako Sarajevo može dobiti i University Tower London, Tokyo Tower, Singapore Tower.

Također, SBF tim predlaže i izgradnju "Dubai Tower – Inovacijski hub", po ugledu na slične projekte u Dubaiju. Na prostorima BiH uvijek su se rađali inovativni ljudi, a neki od njih su svojim inovacijama mijenjali svijet. Ideja je da se grade inovacijski centri koji će raditi u saradnji s univerzitetima na razvoju domaće industrije, ili kao podizvođač stranim kompanijama, bez inovacija i vlastitog intelektualnog vlasništva.

Velike mogućnosti nude se i kroz zdravstveni turizam i izgradnju "Marokanske (indonežanske, bliskoistočne) oaze zdravlja", kako su ih nazvali SBF eksperti u svom prijedlogu strategije. Naime, BiH je poznata je po termalnim izvorima, a Sarajevske terme na Ilidži datiraju još iz vremena Rimljana. Zdravstveni turizam ogromna je industrija koja u BiH nije dovoljno prepoznata, iako jeste razvijena dovoljno da se može ukazati na benefite postojanja zdravstvenih centara. Tako veliki broja turista na Ilidži, osim banje, uradi i stomatološke intervencije, ali i operacije skidanja dioptrije i slično. Sarajevo, sa svojim potencijalima iz termalne energije, ali i ostalih grana zdravstvenog turizma, može u Morocco Tower dovesti značajan broj turista sa Bliskog Istoka i sjeverne Afrike.

U cilju afirmacije težnje Sarajeva da postane energetski efikasan i "pametan" grad, SBF tim predlaže promociju skandinavskog koncepta izgradnje zelenih i samoodrživih zgrada na način da takva jedna zgrada služi kao primjer u Sarajevu. "Skandinavska zelena zgrada – rješenja za održivu arhitekturu" bila bi reprezent ove zemlje i koncepta energetske efikasnosti i održivog razvoja. Izgradnja jedne ovakve građevine doprinijela bi poslovnom i kulturološkom povezivanju sa Skandinavskom regijom čije se sve pripadajuće države nalaze u top 10 najsretnijih država na svijetu.

Izuzetna priliku za jačanje ekonomije Sarajeva SBF tim vidi i u privlačenju turista, s naglaskom na turiste iz Kine. Pod nazivom "Kineski grad/China town", SBF tim predlaže da se iskoristi potencijal ovog tržišta s obzirom da je Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u koje kineski državljani mogu doći bez vize.

Progresivna vizija razvoja 

Također, ideja je da se po uzoru na Singapur i Vankuver izgradi "Poljoprivredni hub – inovacije u poljoprivredi i upravljanju vodama" u kojima bi start-up scena iz oblasti poljoprivrede nudila savremena tehnološka rješenja za poljoprivrednu proizvodnju.

"Gradu koji je odbranjen od barbarstva i ponovo izgrađen nakon što je bio devastiran ne smijemo potpisati smrtnu presudu zbog manjka naše otvorenosti prema različitim civilizacijama koje su historijski oblikovale ovaj grad, ali ni prema onima koje danas predstavljaju vodeće civilizacije, kulture ili ekonomske sile na svijetu. Otvorenost je nezamjenjiv pokretač rasta, a zatvorenost je kažnjavanje samog sebe. Prethodno spomenuti ekonomski potencijali samo su dio koristi koje možemo imati od ovakvog pristupa razvoju grada, dok diplomatski benefiti mogu biti i mnogo veći – a mogu pružiti i zaštitu u slučaju napada nekih novih barbara. Sarajevo se mora razvijati, jer gradovi koji se ne razvijaju pretvaraju se u gradove-duhove.

Moramo gledati u budućnost i pružiti Sarajevu viziju razvoja kakvu ono zaslužuje. U ovom tekstu nastojali smo pružiti okvir za jednu progresivnu viziju razvoja koja pokazuje koegzistenciju različitih civilizacija, uvažavajući i historijsko naslijeđe i realnost današnjice, ali ostavljajući mnogo prostora za želje mogućih investitora u spomenute potencijalne projekte.

Da li će Sarajevo postati dom nekog od navedenih projekata ili nekih drugih, kao što su npr. njemački telekomunikacijski inkubator, ruska svemirska kupola, zaljevski pogon za obnovljivu energiju i naftu, malezijska halal-fabrika, ovisi umnogome i o nama i našoj viziji i spremnosti da iste prihvatimo", naglašavaju iz Organizacionog tima Sarajevo Business Foruma.

Kompletan tekst sa konkretnim prijedlozima razvoja i pojašnjenjima kako kreativnošću dovesti do razvoja strategije Sarajeva dostupan je na linku: https://www.sarajevobusinessforum.com/bs-Latn-BA/news/2198/kreativnoscu-do-strategije-razvoja-sarajeva