Politika / Regija

Čelnici država i vlada šest država Zapadnog Balkana su u ponedjeljak na 10. jubilarnom Samitu Berlinskog procesa o zapadnom Balkanu u Berlinu potpisali sporazum o akcijskom planu za zajedničko tržište kao i lakšem pristupu akademskoj infrastrukturi među zemljama zapadnog Balkana.

Sporazum su u prisustvu njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen, potpisali premijeri Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije; Miloš Vučević, Hristijan Mickoski, Milojko Spajić, Albin Kurti i Edi Rama te predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

U okviru Akcionog plana, kako je naveo njemački kancelar Olaf Scholz, dogovorena je i bliža suradnja u borbi protiv iregularnih migracija.

Potpisani Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu ima za cilj da se poveća mobilnost studenata i osigura im se pravo studiranja na akreditiranim visokoškolskim ustanovama u regiji.

Zajedno sa sporazumima o mobilnosti, potpisanim na samitima Berlinskog procesa 2022. i 2023. godine, ovim Sporazumom će se dodatno povećati mogućnosti slobodnog kretanja na Zapadnom Balkanu, rečeno je nakon Samita.

Europski komesar za proširenje EU Oliver Varhely ocijenio je da je jedinstveno regionalno tržište za Zapadni Balkan odskočna daska za bližu integraciju regije s jedinstvenim tržištem EU i prije pristupanja.

"Novi akcioni plan koji je danas usvojen nudi više mogućnosti za produbljivanje suradnje Zapadnog Balkana zasnovane na pravilima i standardima EU", napisao je Varhely na platformi X.

On je prethodno naveo da kroz Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan (EIP) od 30 milijardi eura i Instrument za reformu i rast za zapadni Balkan (RGF) od 6 milijardi eura "povezujemo puteve, pruge, digitalne mreže, diverzifikujemo energetske resurse i podržavamo MSP".

Von der Leyen: Isplata novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan prije kraja godine, BiH nije dobila zeleno svjetlo

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je nakon Samita da isplate iz Plana rasta za Zapadni Balkan, vrijednog šest miijardi eura, mogu da počnu do kraja godine jer će ovog tjedna biti usvojeno pet od šest reformskih agendi.

EU odobrava reformske agende kako bi države u regiji dobile pravo za prijem financijskih sredstava iz Plana rasta.

Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer nije Bruxellesu podnijela potpunu reformsku agendu, prenijeli su mediji.

Na Samitu i Hrvatska

Na samitu osim predsjednika država i vlada šest zemalja zapadnog Balkana sudjeluju i članice Europske unije uključene u proces, a među njima je od samog početka i Hrvatska.

Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je, po završetku Samita važnost ovog formata za zemlje u ovom dijelu Europe kao i za njihovo približavanje Europskoj uniji.