Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

Od 59 prijavljenih krivičnih djela ubistva u periodu od 1. januara 2009. pa do  22. oktobra ove godine, rasvjetljeno je 57, od čega je 56 krivičnih djela ubistava rasvijetljeno u godini izvršenja i od strane policijskih službenika Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo. Nadležnom tužilaštvu su dostavljeni službeni izvještaji o počinjenim krivičnim djelima u vezi istih, dok je jedno krivično djelo rasvijetljeno tri godine kasnije (krivično djelo izvršeno 2015. godine, izvještaj dostavljen 2018. godine). Službeni izvještaj u vezi sa tim krivičnim djelom nadležnom tužilaštvu je dostavljen od strane Državne agencije za istrage i zaštitu BiH i u njegovom rasvjetljavanju su učestvovali policijski službenici navedene policijske agencije i Uprave policije MUPKS.

U MUPKS za magazin Start BiH napominju da dva krivična djela ubistva još nisu rasvijetljena, a radi se o ubistvu B. K. iz 2011. godine i ubistvu dva policijska službenika Uprave policije MUPKS, Adisa Šehovića i Davora Vujinovića iz iz 2018. godine, koja istražuju policijski službenici MUPKS pod direktnim rukovođenjem i nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo i u saradnji sa drugim policijskim i obavještajno-sigurnosnim agencijama u BiH.

Iako ohrabruje visok stepen rasvjetljenih krivičnih djela ubistva (96,61% u periodu 2009-2019.), ono što zabrinjava jeste da je broj ubistava u prvih deset mjeseci ove godine najveći unazad deset godina, odnosno jednak broju ubistava u prethodne dvije godine zajedno!

- Očigledno je da u ovom segmentu sistem ne djeluje i zakazuje u onom što je najbitnije, a to je preventiva. Motivi od slučaja do slučaja su različiti, ali ukupno gledajući loša socio-ekonomska i politička situacija, laka dostupnost oružju, pravosuđe koje je vrlo sporo, dugovi između pojedinaca i grupa, neraščišćeni računi po raznim osnovama... Sukobi su se prije rješavali tučama, a danas se sve rješava hladnim i vatrenim oružjem. Najviše krivičnih djela je počinjeno neregistrovanim oružjem i to je jedan od razloga. Oružje je jeftino, čim pređete Vraca možete oružje nabaviti jednostavno. To su sve razlozi koji su doveli do ovakve bezbjedonosne situacije, odnosno do najtežih krivičnih djela. Ako sistem nastavi ovako funkcionisati može se očekivati samo još gora situacija nego što je danas - kaže za magazin Start BiH, Nermin Pećanac, bivši ministar MUPKS.

On napominje kako je policija represivni organ koji najčešće djeluju po posljedicama, ali je najveći problem što sistem zakazuje. Isparcelisanost bezbjedonosnog sistema je važan dio ukupnog problema. Pećanac kroz ilustraciju ističe kako u odnosu na veličinu teritorije i broj stanovnika BiH ima toliko bezbjedonosnih agencija da se gotovo nijedno krivično djelo ne bi ni moglo desiti. Međutim, saradnja unutar i među agencijama nije na odgovarajućem niovu, što kriminalci, kaže, vješto koriste.

- Sistem treba biti ispred kriminalaca, a kod nas je često obrnuta situacija. Treba nam jača, brža i efikasnija kaznena politika. Ministar pravde FBiH ili države je jedna od najvažnijih pozicija za bezbjednost. Ljudi to možda ne shvataju, ali on je taj koji vodi zakonodavnu politiku u kontekstu koji utiče na stanje bezbjednosti. Kada se desi bjekstvo iz zatvora ili nešto slično onda se vidi da nema nadzora i da nema inicijative da se stanje u ovoj oblasti poboljša. Nažalost. Svi rade po posljedici, a ne preventivno, a u preventivu spada zakonodavna i izvršna vlast, da se onemogući ovakva dostupnost oružju, da se pooštri kaznena politika, ali kod nas se sve svelo na liniju nezamjeranja - kaže Pećanac.

Bit će sve gore, ako se nešto ne poduzme

Subspecijalista forenzičke psihijatrije i stalni sudski vještak prof. dr. sci. Abdulah Kučukalić za magazin Start BiH ističe kako su ubistva kompleksna tema jer mnogo faktora utiče na broj i ubistava i samoubistava. Osim već pomenute socio-ekonomske situacije, on navodi i razbijene porodice, odnosno nesređene porodične odnose, gubitak moralnih i etičkih vrijednosti te kako više nema pozitivnih uzora na koje se omladina može ugledati nego su to uglavnom uzori kriminalci ili osobe lošeg morala. Nezaposlenost mladih i nemogućnost da dođu do radnog mjesta koje bi im omogućilo pristojnu egzistenciju i profesionalni razvoj također ubraja u faktore koji situaciju dodatno usložnjavaju jer, kako navodi, mladi u takvoj situaciji lakše postaju žrtve osoba koje ih uvlače u amoralne poslove.

- U konstelaciji tih odnosa izbija jedna primitivna struktura današnjih ljudi koji na agresivan način rješavaju sve probleme. Nema više neke intelektualne obrade problema, razgovora, poštenja, obećanja, pridržavanja dogovorenog, već se sve rješava agresijom i obračunima što dovodi do porasta ubistava. Preljube su danas vrlo česte, ranije je toga bilo rijetko, konzumiranje droge je u porastu, narušeni bračni odnosi, nekada se upiralo prstom u one koji se su razvodili, a danas je to sasvim uobičajena stvar - navodi Kučukalić.

Dodaje kako sve to traje predugo, a društvo ne radi gotovo ništa da riješi ili bar smanji probleme nezaposlenosti, obrazovanja, morala i svega drugog što bi ponudilo kvalitet na fizičkom i mentalnom planu

- Rezultati su stoga ovakvi kakvi jesu. Lično mislim da će biti još gore jer ne vidim nikakve mjere i planove koji se poduzimaju, nema preventivnih aktivnosti... Država se narušava, a onda je sve dozvoljeno. Danas ljudi misle da mogu uraditi sve, a da ne budu adekvatno kažnjeni - pesimističan je Kučukalić.

Društvo treba razvijati humanu dimenziju

Psiholog Ismet Dizdarević također naglašava značaj prevencije, pritom ne apostrofirajući samo policiju, već prije svega procese u društvu kao cjelini kako bi se više pažnje posvetilo odgoju generacija.

- Društvo kao cjelina mora razvijati one vrijednosti koje automatski osuđuju svaki pokušaj, ne samo ubistva nego i bilo kakve povrede čovjeka. Treba se razvijati humana dimenzija koja u društvu svakako postoji, da bi društvo uopšte i moglo opstati. Mnogi problemi mogu dovesti do ubistva i teško je odrediti šta je pojedinca navelo na to. Kada pratite crnu hroniku, na osnovu izjava uhapšenih vidi se da su njihovi motivi različiti i ponekad čudni. Najčešće se radi o konfliktnim situacijama. Ali te situacije ne moraju biti stvarno konfliktne, može biti psihološke prirode - kaže Dizdarević.

 Nema uopštenog profila ubica

Kučukalić napominje kako je teško dati neki uopšteni profil ubica jer su oni različiti od slučaja do slučaja.

- Ubica može biti i građanin koji nije imao kriminalni dosije. Imamo ubice koji ubijaju iz različitih motiva – neki žele doći do novca, drugi su ubice zbog emocionalnih tragedija, preljuba, neki zbog osvete. Svaki ubica ima drugačiji profil - kaže on.