Život / Ljepota i zdravlje

Odnedavno se na području naše države i susjedne nam Srbije provodi regionalna naučnoistraživačka aktivnost pod nazivom „Istraživanje potencijala hortiterapije u Bosni i Hercegovini i Srbiji“. Provode je doc. dr. Sandra Radenović, sa Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Beogradu, mr. sc. Aleksandra Raićević, doktorant iz oblasti komunikologije, te mr. sc. Selma Haračić - Berbić, sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Selma je i začetnica ove ideje. Ove tri mlade žene upoznale su se na Petom međunarodnom bioetičkom simpoziju, održanom 2016. godine u Sarajevu, te shvatile da bi se kroz okupljanje različitih profila stručnjaka trebale provesti zajedničke naučnoistraživačke aktivnosti sa ciljem da se istraže potencijali primjene hortiterapije u Bosni i Hercegovini i Srbiji. To je tek prvi korak.

NEDOSTATAK PRIRODE

- Na osnovu izvedenih istraživanja naučno priznatim metodama dokazan je pozitivan učinak hortiterapije na osobe sa poteškoćama u razvoju, poteškoćama u učenju, na starije osobe, na osobe s psihičkim oboljenjima i problemima, na osobe sa socijalnim problemi­ma, nezaposlene, ovisnike, žrtve raznih oblika nasilja, invalidne osobe, na hronične bolesnike. Pozitivni učinci hortiterapije su mnogobrojni u području poboljšanja senzomotoričkih vještina, kognitivnih i psihosocijalnih vještina. Hortiterapijom se u svijetu bave dodatno educirani zdravstveni radnici, kojima je poznavanje ovakve aktivnosti ujedno i paradigma struke. Istraživanje ima za cilj ispitivanje potencijala primjene hortiterapije u Bosni i Hercegovini i Srbiji kroz različite terapeutske programe - objašnjava nam Haračić - Berbić.

Ističe ona da se upravo zbog dokazanih pozitivnih učinaka hortiterapija uveliko prakticira kroz brojne modele terapeutske prakse u Austriji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama... Hortiterapija ima više definicija, ali je najjednostavnija ona koja kaže da je to proces u kojem su biljke i vrtlarske aktivnosti, kroz koje se ljudi osjećaju bliže prirodi, sredstva profesionalnih programa terapije i rehabilitacije.

Naša sagovornica podvlači kako današnje moderno društvo pati od nedostatka prirode, a da upravo hortiterapija pomaže da se kroz interakciju sa biljnim materijalom formiraju posebno projektovane zelene površine u kojima bi se primijenili različiti terapeutski programi. Tako bi i u BiH i Srbiji stručnjaci iz oblasti hortikulture, u saradnji sa ljekarima i terapeutima, dizajnirali zelene površine namijenjene za određene terapijske svrhe.

UČESTVUJTE U ANKETI

- Na osnovu većeg broja naučnih studija postoje jasni pokazatelji da programi hortiterapije uključuju različite vrste interakcije čovjeka s biljnim materijalom. Primarni cilj hortikulturne terapije je poboljšanje psihičkog stanja pojedinca i koristi se velikim rasponom zadataka koji mogu biti zadovoljavajući i funkcionalni za gotovo sve ljude - kaže Haračić - Berbić.

Ona pojašnjava da ovi programi ne podrazumijevaju samo fizičke aktivnosti, poput sadnje biljnog materijala, podizanja mjera njege nego i pasivnu komunikaciju sa biljnim materijalom kroz njegove vizualne, čulne, auditivne i taktilne kvalitete. Govori i kako su dosadašnja iskustva u svijetu pokazala da se ova vrsta terapije idealno uklapa uz radnu rehabilitaciju i unapređenje zanimanja jer pomaže u učenju novih vještina, dovodi do poboljšanja memorije, posvećivanja zadacima, usmjerava pažnju... Iskustva su, kaže ona, pokazala da hortiterapija ima izraženu socijalnu komponentu jer pruža priliku za interakciju sa drugim osobama, razvija vještine kooperacije i timskog rada, stvara okolinu u kojoj se može učiti i biti inspirisan drugima. Haračić - Berbić ističe da je ova terapija najblagotvornija za djecu i odrasle sa fizičkim, psihološkim i razvojnim teškoćama, osobama koje se oporavljaju od bolesti ili ozljeda, žrtvama zlostavljanja i liječenim ovisnicima. Ona redukuje stres, jasna je naša sagovornica.

Ono što trenutno u okviru svog naučnog istraživanja rade Sandra, Aleksandra i Selma, tri mlade stručnjakinje iz različitih oblasti i različitih država, jeste direktno i online anketiranje kako terapeuta i ljekara, odnosno struke tako i građana u BiH i Srbiji, a sve kako bi utvrdile da li i koliko su Srbija i Bosna i Hercegovina spremne primijeniti ovaj vid terapije u praksi.

- Ovim putem molimo sve institucije, ljekare, terapeute i širu javnost da nam pomognu sa svojim prijedlozima, iskustvima iz prakse i da zajedničkim snagama pokušamo da ova originalna inicijativa jednostavnog i jako efektnog procesa terapije zaživi i kod nas - poručuje i poziva Selma Haračić - Berbić.

LINKOVI ZA ANKETU

Kako bi što kvalitetnije provele regionalni projekat „Istraživanje potencijala hortiterapije u Bosni i Hercegovini i Srbiji“, Selma Haračić - Berbić poziva struku i građane da posjete web-stranicu projekta te učestvuju, odnosno odgovore na anketna pitanja. Kako Haračić Berbić poručuje, nikome popunjavanje ankete neće oduzeti puno vremena, ali će se učešćem u njoj doprinijeti ostvarenju jednog izuzetno korisnog i plemenitog cilja.

Anketni obrazac za ljekare i zdravstvene radnike nalazi se na web-linku: https://docs.google.com/forms/d/1lr8aemJrdI_ztI_1Xsej1WKPm0VtbyeGJt_tVt38xyE/edit

Obrazac ankete za građane:

https://docs.google.com/forms/d/1inIw3-uiFGZ2LJ3rCvqYTlPDTtoyyhDVGwZhea1QqtU/viewform?edit_requested=true