Više od 800 stabala drveća zasađeno je danas u dvanaest gradova u regionu, kao dio treće po redu akcije "Drvo prijateljstva" koju Evropski fond za Balkan (EFB) sprovodi u saradnji s lokalnim partnerima.
Regionalna akcija "Drvo prijateljstva" koju je pokrenuo Europski fond za Balkan (EFB), sprovodi se u suradnji s lokalnim partnerima u svim zemljama regiona. U trećem izdanju ove regionalne inicijative uspeli smo da udvostručimo brojke iz prethodnih godina, pa je danas zasađeno više od 800 stabala u dvanaest gradova u regionu, poručili su organizatori.
Cilj ove zajedničke akcije je da kontinuirano demonstrira da preuzimanje individualne odgovornosti i upozoravanje javnosti na ozbiljnost problema zagađenosti vazduha i klimatskih promjena može napraviti razliku na lokalnom i regionalnom nivou.
- Akcijom ’Drvo prijateljstva’ prvenstveno želimo da podignemo svest među građanima našeg regiona o posljedicama koje njihove individualne aktivnosti imaju po zagađenost prirode. Drago nam je što smo uspeli da uključimo lokalne partnere i da iz godine u godinu razvijamo mrežu partnera i gradova. Gradovi našeg regiona se redovno nalaze na listi najzagađenijih u svetu, i važno je poduzeti udružene i konkretne korake kako bi se taj trend zaustavio. Sadnja drveća predstavlja jedan od najjednostavnijih - objašnjava Aleksandra Tomanić, izvršna direktorica EFB.
Zemlje Zapadnog Balkana imaju najgori kvalitet vazduha u Europi. Građani Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije podjednako su izloženi zagađujućim materijama u vazduhu.
- Ovom inicijativom želimo da podignemo nivo svijesti o velikom zdravstvenom problemu izazvanog zagađenim zrakom i njegovom direktnom uticaju po zdravlje stanovnika kako lokalne zajednice tako i u cijelog regiona. Svjedoci smo da je kvaliteta zraka već godinama jako loše kvalitete i da je zdravlje građana Sarajeva, Zenice, Tuzle, Visokog, kao i ostalih gradova i mjesta u Bosni i Hercegovini direktno ugroženo, s toga ovakvim inicijativama želimo da pošaljemo poruku vlastima da je krajnje vrijeme da se poduzmu konkretne mjere u cilju rješavanja ovog problema. Osim konkretne poruke ovom inicijativom nastavljamo sa aktivnostima ozeljenjavanja i pošumljavanja urbanih sredina svjesni koliko je bitno da u samim gradovima imamo veliki broj zasađenog drveća, kako zbog estetike prostora tako i zbog činjenice da su šume i drveće jako bitni za zdravlje stanovnika - naveo je Faris Fejzagić, kordinator projekta ispred Fondacije za Razvoj i Demokratiju, i administrator Facebook stranice Prljavi grad Sarajevo.
Fejzagić je istakao da je činjenica da je ovo regionalni projekat i da će biti istovremeno relizovan u šest država regiona od velikog je značaja kako zbog regionalnog povezivanja tako i zbog podizanje svijesti i aktualiziranja ovog zdravstvenog problema svih stanovnika Zapadnog Balkana.
- Ovom prilikom ćemo uz stručnu pomoć uposlenika KJKP Park - a posaditi 47. sadnica bjelogorice u sarajevskim općinama Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća - kazao je Fejzagić.
Ove godine nam se pridružila Fondacija Heinrich Böll iz Tirane, uz nastavak partnerstva s organizacijama: Eko Forum iz Zenice, Fondacija za razvoj i demokratiju iz Sarajeva, Environmental Territorial Management Institute iz Tirane, Let’s Do It iz Peći, Air Care iz Skoplja, OZON i KOD iz Podgorice, Pro.Tok21 iz Smedereva, Asocijacija za razvoj grada iz Bora, i K Town iz Kosjerića. Tema zagađenja vazduha je od suštinskog značaja, pogotovo u zimskim mjesecima. Akcija sadnje "Drveća prijateljstva" predstavlja primjer regionalne suradnje i zajedničkih napora da se podigne svijest o jednom od gorućih problema u regionu, zagađenju vazduha kao direktnom uzroku mnogih bolesti, zdravstvenih problema i hiljada privremenih smrti, saopćeno je sa FB stranice Prljavi grad Sarajevo.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.