Život / Turizam

U posljednjih nekoliko godina u Hercegovini pub-kvizovi su postali popularna društvena aktivnost koja se često organizira u pubovima, kafićima i ostalim ugostiteljskim objektima.

Najviše pub kvizova u Hercegovini održava se u Mostaru, a zasigurno najzanimljiviji, najkonkurentniji te ujedno i kviz koji se najviše u kontinuitetu održava (od 2016. godine) je pub kviz ''Svaštaraš'', kojemu je autor i voditelj Minja Kulukčija koji se u razgovoru za Fenu prisjetio početaka.

- Uvijek sam volio kvizove, to nam je neka kućna tradicija. Sjećam se da je sve krenulo 2015. godine u neko postrecesijsko vrijeme. U kafićima se počeo stvarati neki kult pojačavanja ''Potjere'' na TV ekranima, kao da je utakmica. Za 15-tak dana odjednom nas 20 gleda ''Potjeru''. Samim tim sam shvatio kako bi se moglo nešto pokrenuti kada su kvizovi u pitanju i održimo prvi pub kviz u Hercegovini koji se zvao ''Fenixteka'', 24. studenog 2016. godine – rekao je Kulukčija.

Dodao je kako je nakon prvog pub kviza zanimanje naglo poraslo, pa su on i ekipa oko njega ozbiljnije krenuli u čitavu tu priču.

- Prvi ''Svaštaraš'' održao se u Long Playu, a trenutno mu je ''kuća'' u caffe baru ''Pink''. Kviz igraju i stariji mlađi, i muškarci i žene, od domaćih mostarskih ekipa pa do ekipa iz cijele BiH. Hercegovci su odlični kvizaši i imaju dosta jako znanje. Postaju sve bolji i bolji. Godinama, kako je zanimanje postajalo sve veće, shvatio sam da to nisu ljudi koji misle da znaju, nego ljudi koji definitivno posjeduju dobro znanje – poručio je.

Kviz organizira većinom na tjednoj bazi te ističe kako se zna dogoditi da neka ekipa koja osvoji kviz jedan tjedan drugi put ne bude ''ni blizu'' prvog mjesta.

- Za pobjedu na kvizu je, po meni, potrebna ekipa koja ima različite životne stilove i zanimanja, da se u njoj nađe netko mlađi i netko stariji. Većina igrača ne dolazi striktno radi pobjede, nego radi druženja i dobre zafrkancije, bitna je zabava i da se ponešto novo nauči. Moji kvizovi različiti su po tome što uvijek želim dobru zabavu pa tako sakrijem imena kategorija, ali i pokušavam ''izjednačiti'' šanse ekipama za pobjedu. Ako ne za pobjedu, onda da sami nadmaše svoja očekivanja – istaknuo je Kulukčija.

Jedan od sastavljača i voditelja kvizova je i Čapljinac Dominik Udženija.

- Moji početci, što se tiče pub kvizova u Hercegovini, su vezani za Ljubuški i 2018. godinu, a prije toga sam bio organizator kviza u studentskim danima u Splitu. To sam nastojao prenijeti i u Hercegovinu, međutim, kad sam došao ovdje shvatio sam da to nije ni za Hercegovinu stran pojam jer su se već pojedini kvizovi odvijali u punom mahu. Mislim da je jedan od glavnih kvizova za početak razvoja ove priče bio pub kviz u Međugorju kojega je organizirao Franjo Pavlović 2017. godine i na kojemu se natjecalo preko 30 ekipa iz BiH i Hrvatske – izjavio je Udženija.

I on naglašava kako se može svjedočiti velikoj ekspanziji kviz scene u čitavoj Hercegovini.

- Svaki grad, a pogotovo Mostar, ima više kvizova na tjednoj bazi. Kroz moje petogodišnje iskustvo organiziranje kvizova u Mostaru su to studenti kojima je to zanimljivo, pa je moj kviz prilagođen studentima. Što se tiče Ljubuškog, Čapljine, Širokog Brijega, Čitluka i ostalih mjesta tu se uglavnom natječu, ja ih volim nazvati, profesionalne kvizaške ekipe gdje se baš dobro mora paziti kako će se sastaviti kviz koji bi bio prilagođenoj toj publici koja stvarno ne oskudijeva sa znanjem – smatra ovaj Čapljinac.

Otkrio je i kakvi kvizovi se organiziraju u Hercegovini te koliko je to zahtjevan posao.

- Ja sam radio svakakve kvizove, od općih do tematskih. Prevladavaju kvizovi općeg znanja, premda vidim kako se u posljednje vrijeme sve više igraju i tematski kvizovi, filmski, nogometni, sportski. Postane jako teško sastaviti kviz, u kvizaškom svijetu je to stalno kupovanje nekih novih knjiga, enciklopedija, posuđivanje knjiga i literature od prijatelja. Ako se koristi kraći put i koriste podaci s interneta, često oni znaju biti neprovjereni pa može doći do problema. Često to sami studenti neće primijetiti, ali kada se radi o ozbiljnim kvizovima i ozbiljnijim ekipama, to se primijeti, zbog toga se mora raditi po knjigama i službenim informacijama. Stvorio sam određenu bazu pub kvizova, iz koje onda crpim ideje kada mi ih ponestane. Pokušavam vrtjeti pitanja, da se slučajno ne bi ponavljala – dodao je Udženija.

Osim dobre zabave, ekipe na svakom kvizu mogu dobiti i razne nagrade.

- I vlasnici kafića su objeručke prihvatili ideju pub kvizova. To uvelike koristi i njima, ali i kvizašima jer onda budu bolje nagrade koje se pokriju iz fondacije ugostiteljskih objekata. Obično su to nagrade u novcu, hrani ili piću, ali ima i drugih vidova nagrada – potvrdio je.

Udženija je naglasio kako je kvizaška scena u Hercegovini dosta jaka.

- Postoji jedna određena grupa hercegovačkih kvizaša, koja ne samo da ide na međunarodne kvizove i memorijale poput onoga koji je posvećen pokojnom Mirku Miočiću u Zadru, nego ostvaruje i dobre uspjehe, osvajaju medalje, prva, druga ili treća mjesta u jako velikoj konkurenciji svih kvizaša iz regije, što zasigurno pokazuje kako nismo tu slučajno – rekao je voditelj kviza.

Ono što Hercegovini nedostaje je televizijski kviz, a i to bi se moglo promijeniti u skorijoj budućnosti.

- Bio sam u projektu, to jest još sam uvijek u projektu TV kviza na jednoj televizijskoj kući. Razradili smo čitav koncept TV kviza, ali je onda došla korona pa smo se morali prilagoditi. Planirano je da to ne budu studijski uvjeti, već da software bude prilagođen kvizu preko telefona. Zadržali smo se na tom konceptu, ja i moj kolega Tim Bradvica koji je autor softwarea. Tri godine smo radili na samom softwareu, kojega smo onda testirali na toj televiziji u više navrata. Došli smo do samog kraja, a trenutno smo nažalost u nekoj stagnaciji iz nama neznanih razloga. Za sve postoje vremenski rokovi, mi imamo gotov projekt TV kviza, software, ideju i autora Franju Pavlovića. Taj cijeli paket ćemo rado ponuditi nekoj TV kući, sve je zaštićeno autorskim pravima, ne treba nam ni produkcija ni ništa, televizija sve to samo treba prihvatiti kao zanimljivu ideju, a osobno mislim da bi to bila pametna stvar jer nam toga sadržaja nedostaje – mišljenja je Udženija.

Da su pub kvizovi u Hercegovini ''uzeli maha'' govori i podatak da je u svibnju ove godine osnovana ''Hercegovačka Kviz Udruga'', prva takve vrste u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ), a prema dostupnim informacijama i u Federaciji BiH.

- Udruga je osnovana u svibnju ove godine, a sama ideja je nešto starija. Nas ima šest momaka, koji smo igrali pojedinačne kvizove koje su radile druge udruge i savezi drugih država poput memorijala Mirka Miočića. Ideja je neko vrijeme bila naša interna šala, ali smo ipak osjetili da ima potencijala u Hercegovini, pa smo odlučili nešto napraviti. Nakon par mjeseci ''gonjanja s papirima'' uspjeli smo osnovati udrugu u HNŽ-u, s obzirom da je velik broj ekipa s prostora te županije, ali djelujemo na razini čitave Hercegovine. Po informacijama koje imamo, mi smo prva kvizaška udruga u FBiH, a sigurno smo prva takva udruga u HNŽ-u – izjavio je Kristian Lasić, predsjednik ''Hercegovačke Kviz Udruge''.

Kako kaže, unazad tri godine došlo je do skoka popularnosti pub kvizova, ali i do povećanog broja igrača i sastavljača pub kvizova.

- Sami pubovi, kafići, ugostiteljski objekti shvatili su da je super imati 50 do 100 ljudi koji će tu igrati, piti i zezati se, posebno u večerima kada nema prometa, a nama je to dobro došlo za druženje i promociju. U udruzi se trenutno nalazi više od pedeset članova, a vjerujemo da će broj rasti – mišljenja je Lasić.

Otkrio je i koji su planovi udruge u budućnosti.

- Kratkoročan cilj nam je ojačati članstvo i da se za nas malo više čuje. Srednjoročni plan je da igrače i sastavljače promoviramo, a samim time i pub kvizove, da preko kontakata iz Hrvatske, Srbije, Austrije dovodimo i njihove kvizove kod nas. Također, želimo podići i razinu pojedinačnog kvizaštva. Dugoročni ciljevi bi bilo možda da sve naše aktivnosti rezultiraju nekakvim televizijskim kvizom, a posebno da jednoga dana se krene održavati državno prvenstvo, kao što to ima susjedna Hrvatska i ostale zemlje – zaključio je Lasić.