Život / Nauka i tehnologija

Italijanski ambasador u Bosni i Hercegovini Marco Di Ruzza i premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirnes Bašić zajednički su, nakon završetka međunarodne konferencije o unapređenju mamografskog skrining programa u ZDK, poslali su prvo pozivno pismo za mamografiju u sklopu skrining programa ZDK-a.

Konferencija je nosila naziv "Od svjesnosti do liječenja: Žene glavni nosioci prava na zdravlje u BiH" i imala je cilj unapređenje organizovanog mamografskog skrining programa te njegovo usklađivanje s evropskim smjernicama i procedurama postupanja kod karcinoma dojke i produbljivanje svijesti o potrebi žena za preventivne pretrage.

Tako će, u narednom periodu, pozivno pismo za mamografiju ženama starim između 50 i 69 godina, koje su ciljna grupa ovog projekta, postati i standard u ZDK-u.

-ZDK se može pokazati kao referentna polazna tačka u realizaciji ovog programa i za sve druge sredine u BiH. Da će, ono što se ovdje radi, moći poslužiti kao 'kompas' ili kao 'zvijezda vodilja' za institucije iz drugih dijelova BiH, koje žele da se pridruže i postignu evropske standarde. Nadam se da će se nakon ove konferencije pokrenuti mehanizam saradnje u čitavoj državi - istakao je amabasaor Di Ruzza, koji je najavio nastavak podrške tom projektu, koji se u ZDK-u realizira od sredine 2018. godine.

Projekt ima za cilj, kako je navaoe, da ojača ulogu lokalnih aktera iz zdravstvenog sektora, ali i da podrži rad raznih udruženja.

-Budući da smo ovdje već ustanovili model rada, sada će ga biti lakše prenijeti u druge sredine u BiH. Za taj će korak biti potrebno manje i novčanih sredstava i rada - podvukao je Di Ruzza.

Podvukao je kako je konferencija dokaz da je saradnja Italije i BiH "konstantna i da se realizuje konkretnim projektima“, ali da ima i svoje istorijske tragove.

Premijer ZDK-a Mirnes Bašić napomenuo je kako su preventivni mamografski, ali i neki drugi pregledi, uvršeteni u aktuelnu Strategiju razvoja zdravstva ZDK od 2016. do 2025. godine.

- Konferencija je kruna svih aktivnosti koje realizujemo, ne od 2018., sa prijateljima iz Italije, već to traje dugi niz godina - istakao je Bašić, koji je napomenuo kako je razvitak zdravstva bilo opredjeljenje zadnja dva saziva Vlade ZDK.

Budžet ZDK-a su, podvukao je, opredjeljivali s potrebama zdravstva pa su i u ovom projektu uzeli učešće. Bude li potrebe, najavio je, sudjelovat će i u narednom periodu.

Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Omer Škaljo podvukao je kako su opredjeljeni da rade preventivne preglede pa i mamografske preglede dojke.

- Mi dosada imamo potpisane ugovore sa 10 zdravstvenih ustanova, koje rade na implementaciji ovog projekta. U budućnosti ćemo učiniti sve da se to može raditi i u svim drugim ustanovama, koje budu htjele sklopiti ugovor, odnosno sporazum sa Zavodom, kako bi Zavod refundirao sredstva, kao što učestvuje u refundiranju i u ovom projektu - kazao je Škaljo.

Najavio je kako će za ovaj projekt za narednu godinu osigurati oko 500.000 KM, a kada se okonča projekt informatizacije zdravstvenog sektora ZDK, ostvarit će se uštede do 10 miliona KM. Time će, najavljuje, biti proširene liste prava za sve zdravstvene osiguranike u tom kantonu.

Napomenuo je kako je nosilac aktivnosti u projektu mamografskih pregleda isključivo Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, a da u njemu sudjeluju i Ministarstvo zdravstva, ZZO ZDK, KBZ te i druge ustanove i udruženja.

-U prvoj godini projekta, polovina 2018. do polovine 2019. godine, imali smo značajne rezultate, gdje je odaziv žena koja se prvi put radile mamografiju bio 36,1 posto. To znači da se zaista radilo na podizanju svijesti i da smo u tom segmentu imali značajne efekte. Ali, kada su u pitanju protekle dvije godine, ti su rezultati, zbog pandemije, zančajno manji. Jer, u prvoj godini posmatranog perioda urađeno je pola od 10.600 pregleda - istaknula je koordinatorica projekta ispred INZ-a dr. Selvedina Spahić-Sarajlić.

Kazala je da nisu zadovoljni nivoom obuhvata ženske populacije te da je svega 18,7 posto žena u tom kantonu obuhvaćeno mamografskim pregledom u sklopu projekta, ali da je njihov cilj preko 75 posto.

-To su evropski standardi i da do toga dođemo treba nam još jako puno vremena. Jedan kvalitetan put je i ovaj, novi pristup aktivnom pozivanju žena, koje će na pozivnici dobiti jasno definisano mjesto i vrijeme gdje će se javiti na mamografiju te broj telefona da, ukoliko to ne mogu uraditi taj dan, mogu odgoditi pregled.

Jedan od načina da se poboljšanja stanje je i bolja saradnja s nevladinim sektorom, s ciljem senzibilizacije žena i povećanja njihove motivacije da se jave na preglede. 

Projektom je, dodaje Sarajlić-Spahić, za tri godine planirana nabavka osam digitalnih mamografa, a za sada je donator osigurao jedan, a lokalni partneri – vlasti u ZDK, drugi. Jedan je postavljen u KBZ-u, a drugi u Domu zdravlja Zavidovići.

Program besplatne mamografije s ciljem ranog otkrivanja karcinoma dojke je usmjeren prema 54.000 žena, dobne skupine od 50 i 69 godina starosti.