Život / Kultura

U monografiji “40 bosanskohercegovačkih mushafa”, autora profesora Ćazima Hadžimejlića i Harisa Derviševića, koja je danas promovirana u Sarajevu, predstavljena su 40 remek djela koja su od velikog kulturno-historijskog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Prilikom istraživanja, autori su naišli na 1.300 rukopisnih mushafa koji se nalaze u BiH, te su se odličili za 40 mushafa najznačajnijih i najvrijednijih - koncipiranih prema svojoj umjetničkoj vrijednosti, iluminaciji, kaligrafskom ispisu, a koji su pohranjeni u sedam institucija u BiH.  

Najstariji mushaf je iz 13. stoljeća, pa do polovine 19. stoljeća, a koji su ispisani na prostoru BiH. 

- Monografija obuhvata širok dijapazon znanja o prepisivanju, prepisivačima mushafa, obiluje tekstovima, pojašnjenjima koje je godine prepisan mushaf, ko je njegov prepisivač, veličina, promjer, koje je kaligrafsko pismo korišteno, gdje se nalazi, odnosno, gdje se čuvaju ta remek djela koja su od velikog kulturno-historijskog značaja za Bosnu i Hercegovinu – kazao je Hadžimejlić u izjavi za medije. 
 
U Bosni i Hercegovini, po riječima prof. Derviševića, ne postoje umjetnici koji bi mogli izraditi slične prijepise Kur’ana, odnosno, mushafa. Posljednji prepisivač je bio Ešref ef. Kovačević, koji je prepisao mushaf.  

- Predstavili smo bh. prepisivače mushafa i umjetnike, jer smo htjeli široj javnosti da pokažemo da domaća umjetnost nikako nije kaskala za velikim svjetskim centrima umjetnosti, kao što je Kairo, Istanbul, Bagdad, da su naši umjetnici i te kako mogli da iznjedre zahtjevan projekt, ali i to da je postojala publika koja je uživala u prelijepim, često pozlaćenim stranicama mushafa – naglasio je Dervišević. 
 
Stoga je opravdano Dervišević izrazio nadu da će projektom monografije inicirati, motivirati zaljubljenike u umjetnost knjige, kako bi imali i savremeni prijepis mushafa. 

- Vrlo je važno razumjeti, da u BiH imamo vrlo važna remek-djela islamske umjetnosti knjige, kojima bi se, posve sigurno, ponosili svjetski muzeji u Londonu, Berlinu, Washingtonu, bilo gdje – naglasio je Dervišević. 

Mi smo se potrudili, dodao je, da predstavimo ne samo javne, nego i privatne kolekcije mushafa. 
 
O monografiji “40 bosanskohercegovačkih mushafa”, govorili su i profesori Faris Gavrankapetanović, Osman Lavić, Ferid Dautović, Mehmet Akif Yaman, koji su istakli da su tokom višegodišnjeg istraživanja profesori Hadžimejlić i Dervišević svijetu predstavili najljepše rukopise Kur’ana u BiH. 
 
Prepisivani su u različitim dijelovima islamskoga svijeta u periodu od početka 14. do kraja 19. stoljeća - Bagdada, Širaza, Kaira, Plovdiva, Sarajevu, Livna.... 

Knjiga je dvojezična, napisana i na engleskom jeziku kako bi je šira publika mogla iščitavati i istraživati.

Prva promocija monografije održana je u Španiji, na Akademiji nauka i umjetnosti u Valenciji, a nakon sarajevske, promocija će biti održana i u Londonu. 

Sa ovom promocijom je priređena i izložba 19 printova najznačajnijih i najljepših mushafa koji se nalaze u BiH, sa 10 originalnih mushafa koji su izloženi u Bošnjačkom institutu. 
 
Mushaf je naziv za zbirku ili listove u kojima je napisan Kur'an.