Život / Ljepota i zdravlje

Prof. dr Sajma Krkić Dautović, nekadašnje šefica Klinike za infektivne bolesti KCUS-a, stručnjakinja i infektolog kazala je juče za N1 da je smiješna i nerazumna odluka o formiranju novog izolatorija u sarajevskom naselju Buća Potok, govorila je i o Infektivnoj klinici , struci, ponašanju građana i poštivanju mjera te besmislenosti uvođenja mjere nošenja maski na otvorenom prostoru

Na KCUS-u više nema mjesta za zaražene, pacijenti će ići u Opću bolnicu i izolatorij u Buća Potoku, čuli smo preko vikenda od Vlade Kantona Sarajevo.

O odluci Kriznog štaba Ministarstva zdravstva i Vlada Kantona Sarajevo da se u prostoru Željezničkog školskog centra, u sarajevskom naselju Buća Potok, napravi izolatorij u kojem će biti smješteni oboljeli od Covida-19 s lakšom kliničkom slikom  prof. dr Sajma Krkić Dautović je kazala: 

- Moram da se nasmijem na tu odluku, nerazumna i smiješna odluka. Infektivne bolesti se brzi razvijaju i spadaju u urgentne bolesti, jedna trećina pacijenata su djeca, a četvrtina su stari ljudi. Pokrivamo sve uzraste. Smiještati negdje neuslovno, bez kisika koji ima podstanicu i mokrih čvorova, bez dovoljno kadra, dijeliti još na treće područje. Bolje da ne komentarišem dalje. U meni se rađa takva tuga da se prepušta ljudima  koji očigledno nisu dorasli, nisu u struci, da neke stvari određuju- kazala je gošća N1 u emisiji Dan uživo.

Komentarisala je izjave direktorice KCUS da bi pacijenti koji već leže na Infektivnoj klinici zaraženi od nekih drugih bolesti bili kompromitovani kad bi se tu injektirali kovid pacijenti.

- Očigledno ne poznaje rad na Infektivnoj klinici i neke osnovne stvari koje se tamo rade kad može tako reći. Govorim vam nešto kroz šta sam prošla- puni radni vijek sam na infektivnim klinikama radila i završila radni vijek. Ne mogu da se  složim s tim apsolutno. Mislim da ne zna dovoljno neke  stvari. Infektivna klinika je napravljena da se liječe takvi bolesnici- tvrdi prof.dr. Krkić Dautović.

Kazala je da je Klinika za infektivne bolesti KCUS-a namjenski građena za zarazne bolesnike, za epidemije i pandemije. 

- Ima 125 ležajeva plus 10 kliničkih koji se mogu ubaciti dodatno u slučajevima epidemije. Imala je razvijen kadar, od 2003. do 2009. godine  klinika je obnovljena, otvorene su specijalističke ambulante, laboratorija, nabavljena  oprema, kadar, imali smo intenzivnu njegu sa dva respiratora, jedan fiksni, jedan pokretni sa ultrazvukom. Trebao s enabaviti još pokretni rendgen aparat.Osim toga, klinika je građena po uzoru na klinički centar u Ljubljani. Takva postoji još jedna u BiH i ona je prva napravljena u Banjoj Luci gdje se pokazala izvanredno u ovakvim epidemijama. Naša klinika je za vrijeme i salmoneloze i nove gripe AH1N1 ispunila svoju funkciju. U isto vrijeme je bila je  izgrađena opća internistička intenzivna njega koja je imala fiksne respiratore gdje je radila ekipa koja je za to osposobljena i dio našeg osoblja je otišao tamo dogovorno - kazala je prof.dr. Krkić Dautović.

Pojašnjava da infektivne klinike jesu za epidemije , da je svaka soba izolatorij,  da ne zavisi od zajedničkog hodnika, ne zavisi od drugog prostora i drugih soba, ima svoj mokri čvor, svoje kupatilo, wc, ima dva lifta, ima podrumske prostorije, može se odvojiti ulaz kovid pacijenata i ulaz onih koji to nisu. 

U vrijeme pandemije gripe AH1N1 u 2009. godine sagovornica N1 bila je direktorica Infektivne klinike i profesorica na fakultetu. 

- Mi smo tada organizirali rad na klinici sa svim osobljem u cijelom prostoru. Ako se mogla gripa AH1N1, koja je takođe bila pandemijskog potencijala, može i SARS CoV2 jer ima uvjete. Osim toga, raditi na dva punkta izuzetno je teško jer se polovi kadar. Sad je trenutno kadar sa Infektivne klinike prepolovljen- jedan dio radi na Podhrastovim drugi dio radi na Infektivnoj klinici. To je nemoguće. Razdvajanje kadra sa klinike koja je namjenski napravljena i pravljenje punktova na drugim mjestima apsolutno nije u saglasnosti sa strukom- tvrdi prof.dr. Krkić Dautović.

I dok  u susjednim državama Krizni štabovi pozivaju struku, Krkić Dautović kaže da se kod nas struka najmanje sluša.

- Ja sam član Ekspertnog tima pri Ministartsvu zdravstva. Mi smo se sastajali jedno vrijeme i to samoinicijativno. Napravili smo preporuke kako da se postupi i šta da se radi. Ne znam dokle je to stiglo, niko to nije ni objavio, niti se po tome postupalo. Mislim da se struka dovoljno ne sluša i da se ne konsultiraju dovoljno stručni ljudi. Mislim da će eskalirati mnogo toga, pogotovo što sam čula da je rečeno da se osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženim ne moraju izolirati- kaže prof.dr. Krkić Dautović.

Trebamo se brinuti jer su brojke pokazatelj onog što se dešava, dodala je dr. Krkić Dautović. 

''To znači da se ne poštuju propisi. Mislim da se trebamo zabrinuti jer se prenose na zatvorenm prostoru, na uskom prostoru. Prenose je ljudi koji bez maske ide u trgovine, kafiće, u gradski prevoz koji je krcat. Trećina ljudi ne nosi maske uopće'', rekla je prof. dr Sajma Krkić Dautović za N1.

Istakla je da je besmislena zabrana nošenja maski na otvorenom te da se trebala raditi inspecijska kontrola  u provođenju mjera u zatvorenom prostoru a ne uvođenje ove zabrane. To je linija manjeg otpora, zaključila je. 

Govoreći o onima koji ne vjeruju u korona virus, da je izmišljen i ubačen, gošća N1 je poručila da ''ne želi da se takvima Covid desi u kući''.

''Ne daj Bože da im se neko njihov razboli, onda bi stvarno shvatili šta je Covid. Moji rođaci su neki koji su teško oboljeli, ne želim takvim da im se desi Covid u kući'', poručila je ona.

Pogledajte cijeli intervju