Ekonomija

Rudarstvo je proteklih sedmica postalo ne samo glavna ekonomske tema, nego čak i politička pa su se tako o litijumu kod Lopara i potencijalnom rudniku oglašavali i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, entitetski premijer Radovan Višković, ali i mnogi drugi koji su se mahom obrušili na opoziciju i nevladin sektor koji na potencijalni rudnik kod Lopara ne gledaju sa odobravanjem. Druga vijest je svakako otvaranje rudnika cinka, barita i olova u Varešu što je investicija od više stotina miliona maraka.

Senaid Salihović, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, za portal Startbih.ba, kaže kako litijum i rudnici kod nas trenutno jesu aktuelna priča, ali da sve zemlje koje imaju mogućnosti zapravo zatvaraju rudnike.

-Rudnici su u svijetu uglavnom privatizovani, a moraju raditi u skladu sa rigoroznim propisima. Kada je riječ o rudnicu u Varešu, znam da su tamo rađena istraživanja godinama i da je proces rudarenja sada drugačiji nego nekada. Investitor je očigledno našao svoj interes, mada mislim da bi mogli imati problema sa radnom snagom. Vareš je staro rudarsko mjesto gdje se ruda kopala od pamtivijeka, ali to je prestalo još krajem 80-ih. Oni koji su to znali raditi su ili preminuli ili u penziji, a nisam siguran da danas ima dovoljno mladih koji bi to prihvatili. Rudarstvo je teško zanimanje. Kada je riječ o Loparama i litijumu, meni tu ima više isticanja nekog političkog značaja. Mislim da je to daleko od realizacije, a vidjeli smo i u Srbiji kakvi su bili ekološki protesti oko litijuma – kaže Salihović potvrđujući kako litijum trenutno jeste aktuelna priča u cijelom svijetu.

Profesor dalje pojašnjava kako, čak i kada se radi o privatnom zemljištu, vlasnici zemljišta su zapravo samo vlasnici površinskog sloja, dok sve ono ispod pripada državi. Ako se slučajno otkrije neka ruda ispod, država to proglasi opštim društvenim interesom.

- O kojoj god zemlji da govorimo, rudarstvo iza sebe ostavlja haos. To je takva djelatnost. Naši ekološki propisi su poprilično liberalizovani i to sigurno i jeste jedan od razloga zbog čega nam dolaze strani investitori, jer ono što je kod nas moguće teško da bi moglo proći u nekoj zapadnoj zemlji. Ali vrijeme je pred nama i vidjećemo. Sa druge strane također moram reći da rudno bogatstvo može biti osnov za razvoj zemlje, a mi jesmo bogati rudama. Pa puno prije aneksije Austrougarske oni, ali i neki drugi, su dolazili ovdje i procjenjivali naša rudna bogatstva i šta bi se moglo iskoristiti. Nažalost, generalno na Balkanu se uvijek radilo o šumarstvu, poljoprivredi i rudarstvu, a to je generalno niskoproduktivna proizvodnja koja iza sebe ostavlja haos. Ali kao što rekoh, vrijeme će pokazati – konstatuje Salihović.