Vijesti / BiH

SARAJEVO, 22. sep.2016

Želja za razmjenom znanja i iskustava u oblasti uključivanja muškaraca i dječaka u postizanje rodne ravnopravnosti i sprečavanje rodno zasnovanog nasilja okupila je domaće i međunarodne stručnjake u Sarajevu na konferenciji koju su organizirali UN Women u BiH i Ambasada Kraljevine Švedske.

Predstavnica UN Women u BiH Anne Marie Esper Larsen novinarima je istaknula značaj uključivanja muškaraca i dječaka i njihov angažman u tretiranju rodno zasnovanog nasilja i relevantnom političkom odlučivanju u toj oblasti kao i u ekonomskom planiranju vezanom za tu problematiku.

- Ne tako davno nasilje nad ženama smatralo se privatnom stvari i nečim što ostaje između četiri zida, o čemu se nije govorilo. Žene su potom prve progovorile o tom problemu, a sad je vrijeme da se uključi i cjelokupno društvo, a u tom kontekstu i muškarci i dječaci - kaže ona.

Ističe potrebu i važnost da to od njih i žene traže. Naglašava da su institucionalni mehanizmi u BiH učinili mnogo u oblasti ravnopravnosti spolova, ali da je to složena oblast čak i u slučaju kad postoji zadovoljavajući pravni okvir.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić podsjetila je da je BiH, kroz institucije, odavno počela s uključivanjem muškaraca u borbu protiv rodno zasnovanog i nasilja u obitelji, ali da ovdašnji kompleksan sistem funkcioniranja vlasti otežava ionako složen proces prevencije, zaštite žrtava i kažnjavanja počinilaca.

- Naravno još ima onih koji nasilje u obitelji smatraju ličnim problemom, ali činjenica je da je u BiH zvanično određena nulta stopa tolerancije nasilja - kazala je.

I ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg istaknuo je važnost uključivanja muškaraca i dječaka u sprečavanje rodno zasnovanog nasilja, ali i koliko je to kompleksno učiniti.

- Treba krenuti od načina razmišljanja i uspostavljenih normi kako oni vide sebe i svoju ulogu - kazao je.

Rodno zasnovano i nasilje u obitelji podrazumijeva fizičko, psihičko i ekonomsko nasilje, ali i seksualno uznemiravanje. Izaziva duboke posljedice po pojedinca i društvo i ne smije se promatrati kao privatna stvar. Žrtve često nisu svjesne položaja u kojem se nalaze, a ne trpe samo one nego svi članovi obitelji.

Statistika pokazuje da je oko polovina od ukupnog broja žena u BiH iskusila neki od oblika rodno zasnovanog nasilja, što je dokaz da se radi o ozbiljnom društvenom problemu.