Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održat će novu sjednicu danas, 24. aprila, a među ključnim tačkama dnevnog reda naći će se i izmjena Izbornog zakona.  Kako je najavljeno, delegatkinja Marina Pendeš (HDZ BiH) zatražila je da se Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH razmatra po hitnom postupku. Riječ je o istom prijedlogu koji je bio uvršten na dnevni red hitne sjednice zakazane za 4. april, ali do njegovog razmatranja nije došlo zbog nedostatka kvoruma.

HDZ predlaže izmjene u izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda – tako da on bude izabran većinom glasova Hrvata iz najmanje tri od pet kantona Federacije BiH u kojima su većina , i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Time bi se, prema riječima predlagača, djelomično otklonila diskriminacija volje hrvatskog naroda.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović ranije je izjavio da je riječ o “malom dijelu” zakona koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i Centralne izborne komisije.

“Došlo je vrijeme da se to riješi. Za veće izmjene imamo dovoljno vremena, ali za ovo nemamo, jer o tome pričamo deset godina. Bošnjački narod imat će pravo birati, ali isto pravo mora imati i hrvatski narod, da može birati svog predstavnika u Predsjedništvu BiH, što već 16 godina nije moguće”, kazao je tada Čović.

To je antiustavni prijedlog

Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, poručio je da neće glasati za izmjene Izbornog zakona.

“Jedan sam od brojnih ljudi u našoj zemlji koji su diskriminirani na način da nemaju pravo kandidovati se za Predsjedništvo BiH i Dom naroda. Evropski sud za ljudska prava je bio jasan u svojim presudama”, poručio je zastupnik SDP-a.

Dodao je i da nikada ne odbija razgovor o uklanjanju diskriminacije u Ustavu i o izmjenama Izbornog zakona u tom kontekstu.

“Taj razgovor ću uvijek i rado voditi na osnovu obavezujućih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Može i odmah, ali ipak mislim da je u ovom trenutku prioritetno pitanje sigurnosti, deblokade institucija i suprotstavljanja nasrtajima na Ustav. A što se tiče aktuelnog prijedloga izmjena Izbornog zakona koji je u parlamentarnoj proceduri, ako bilo ko misli da ću/ćemo glasati za zakon nakon kojeg ću nastaviti biti diskriminiran, taj je u žestokoj zabludi”, poručio je Magazinović.

Slične poruke došle su i iz drugih političkih partija iz Federacije BiH, koje su poručile kako neće podržati HDZ-ov prijedlog zakona.

Delegat u Domu naroda državnog parlamenta Šefik Džaferović  je, komentirajući predloženi zakon, izjavio da se radi o antiustavnom prijedlogu zakona koji ne respektuje ni odluke Evropskog suda za ljudska prava, niti Evropsku konvenciju.

Odluke Evropskog suda na čekanju

Kada je riječ o presudama Evropskog suda za ljudska prava, podsjećamo na presude Sejdić- Finci koju 16-tu  godinu vlast BiH nije sprovela. Evropski sud za ljudska prava u presudi od 22. decembra 2009. godine osudio je Bosnu i Hercegovinu zbog diskriminatorskog odnosa prema Jevrejima i Romima pri izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta BiH.

- Zabrana manjinama da učestvuju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje, i zato je u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja zabranjuje diskriminaciju - ocijenile su evropske sudije.

Nakon što su Dervo Sejdić i Jakob Finci dobili tužbu protiv Bosne i Hercegovine, sličnu su podnijeli i dobili i drugi građani.

Azra Zornić dobila je presudu 2014. godine. Ona je državu BiH tužila jer joj nije bilo dozvoljeno da se kandiduje za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH pošto se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH. 

Hirurg iz Srebrenice Ilijaz Pilav tužio je BiH zbog nemogućnosti da se, kao Bošnjak koji živi u Republici Srpskoj, kandiduje za člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz tog entiteta. Pilav je dobio spor u junu 2016.

Samir Šlaku iz Sarajeva tužio je BiH jer mu nije dozvoljeno da se kao pripadnik nacionalne manjine kandiduje za Dom naroda Parlamenta BiH i člana Predsjedništva. Sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u maju 2016. godine u korist Šlakua.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je 8. decembra 2020. presudu u predmetu "Pudarić", kojom je utvrdio da je BiH diskriminisala Svetozara Pudarića u vezi s pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda s teritorije Federacije BiH.

Predmet „Kovačević" i budućnost demokratije

Evropski sud je 29. avgusta 2023. godine  donio presudu u predmetu "Kovačević protiv Bosne i Hercegovine",  u kojoj  je navedeno da su Kovačevićeva prava prekršena i da je diskriminisan. U presudi se, također, konstatuje da konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, "očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu".  Kovačević se obratio Sudu  ukazujući na to da mu je ugroženo aktivno biračko pravo s obzirom na to da, kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može glasati isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.  Podnesena je žalba na ovu presudu, a uputile su je vršiteljice dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, Monika Mijić i Jelena Cvijetić nakon čega je održano i saslušanje pred Velikim vijećem Suda. Vijeću su se obratili Slaven Kovačević, agentica Monika Mijić koja službeno zastupa Bosnu i Hercegovinu, kao i predstavnik Ureda visokog predstavnika u BiH. 

Slaven Kovačević je kazao da se Evropskom sudu za ljudska prava obratio motiviran činjenicom da postojeći propisi u BiH ne osiguravaju puno glasačko pravo svim građanima, iako je to temelj demokracije.

"Svi građani trenutno to nemaju, kada je riječ o izboru Doma naroda Parlamenta BiH i Predsjedništva BiH. Uz ranije izrečene presude, ovim želim ostvariti puno glasačko pravo u BiH", rekao je 20. novembra prošle godine Kovačević.

Nijedna od navedenih presuda Evropskog suda za ljudska prava nije implementirana a još se čeka odluka Velikog vijeća u slučaju "Kovačević". 

- I pored činjenice da su protiv ove presude i u cilju njenog ukidanja pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava, bili angažovani brojni timovi, kako Ureda visokog predstavnika, tako i Republike Hrvatska, a što je najžalosnije i tim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ja smatram da će presuda Kovačević biti potvrđena. To su jednostavno standardi Evrope. Nije realno očekivati da Evropski sud donosi odluke koje su suprotne tim standardima, i da bez ikakvih novih argumenata izmijeni već donesenu presudu. Čak, mišljenja sam, da su ovi timovi koji su bili zaduženi da rade na „rušenju“ presude, dali dodatne argumente sudijama Velikog vijeća da tu presudu potvrde- kazao je nedavno za Start pravni ekspert Enver Išerić. 

Još ranije je za portal Start o ovoj temi pisao Nedim Ademović, stručnjaka za ustavno pravo.

"Presuda uživa svoje puno opravdanje. Suprotno svom cilju – pomirenju, neutralizaciji posljedica rata i ponovnoj izgradnji pluralnog društva i države – post-dejtonska etno-nacionalna politika (znači, kombinacija teritorijalnog i nacionalnog dominirajućeg faktora u organizaciji vlasti države) odvela je i državu i društvo u daljnje podjele, segregaciju i marginalizaciju manjinskih građana na lokalnom nivou, i totalnu nefunkcionalnost države i društva kao cjeline. Dejtonska politika davanja prednosti grupnim pravima konstitutivnih naroda pokazala se i politički i pravno neodrživa. Stoga, jačanje individualnih prava i principa političke jednakosti svih građana na cijeloj teritoriji, a što je posljedica Presude Kovačević, nameće se kao sasvim logično rješenje", napisao je Ademović komentarišući presudu "Kovačević".

Ocjenjuje Ademović da je predmet „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine", bez daljnjeg  jedan od bitnijih predmeta za budućnost demokratskog razvoja Bosne i Hercegovine.

"Naime, od njega zavisi smjer reforme Ustava BiH u smislu da li će on ići snažnije u pravcu davanja daljnjeg značaja indvidualnim pravima ili će ići u pravcu davanja prevage kolektivnih nadi građanskim pravima. Do sada, od usvajanja Presude „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine", pa do slučaja „Pudarić protiv Bosne i Hercegovine", Evropski sud za ljudska prava je stavio s pravom akcent na individualna prava", piše Ademović u tekstu za naš portal. 

Čovićeve ucjene

Ipak, kao druga tačka dnevnog reda današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine naveden je  Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH delegatkinjе Marinе Pendeš. 

Predložene izmjene Izbornog zakona BiH bile su na  dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda državnog parlamenta koja je trebala biti održana 4. aprila, ali je prekinuta. Napustili su je delegati iz Kluba bošnjačkog naroda koji su, zajedno sa još nekoliko opozicionih delegata, na početku sjednice ukazali na, kako su naveli, kršenje Poslovnika. Oni su zahtijevali da se prvo nastavi i završi prethodno prekinuta hitna sjednica koju su napustila tri delegata iz SNSD-a, a na čijem dnevnom redu su bili prijedlozi odluka o razrješenju člana Kolegija Doma naroda Nikole Špirića i ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića, pa da onda počne nova sjednica Doma naroda.

Prijedlog odluke o smjeni navedene trojke, čiji su predlagači delegati u Domu naroda: Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović, Zlatko Miletić i Kemal Ademović, pozicionirane su kao posljednje dvije tačke (55. i 56.) predloženog dnevnog reda sjednice zakazane za danas. 

Znakovito je da je istog dana kada su se predstavnici Trojke, HDZ-a i srpske opozicije (PDP, SDS i lista Za pravdu i red) okupili u Sarajevu da dogovore detalje sporazuma o novoj državnoj koaliciji došao i Prijedlog izmjena Izbornog zakona. Mnogi su to protumačili kao potez predsjednika HDZ-a Dragana Čovića koji  još jednom, po ko zna koji put, "igra" i kupuje vrijeme za koalicionog partnera Milorada Dodika i njegove secesionističke politike.

"Čović uvijek koristi priliku da državi zabije nož u leđa onda kada Dodik sa druge strane zategne. Tako je i ovaj put, a vidjeli smo prije par dana u Parlamentu Bosne i Hercegovine kada se glasalo o smjeni SNSD-ovih ministara da se oni drže skupa“, kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Sastanak o novoj državnoj koaliciji ocijenio je i Nebojša Vukanović, predsjednik stranke Za pravdu i red i zastupnik u NSRS-u riječima:

"Očekivao sam da se stvari razriješe. Jednostavno ja ne podnosim bilo kakvu vrstu ucjena. Na takav način niko sa mnom ne razgovara. On traži, prije svega, to je jasno, da se usvoje izmjene Izbornog zakona koje je poslao u Dom naroda. Da se, navodno, kako on kaže, pokažu nekakvi testovi partnerstva. Ja sam posljednje testove polagao s 18 godina kad sam polagao vozački ispit. I te je testove gospodin Čović trebao da daje kada je pravio koaliciju sa SNSD-om",  kazao je Vukanović uz zaključak da Čović ne može pričati o putu ka EU a istovremeno podržavati Milorada Dodika koji presjeca sve mostove prema Evropi, da ga štiti, drži mu sve pozicije moći i opstrukcijama održavati SNSD na vlasti.

O odnosu  HDZ-a i SNSD-a  govorio je i zamjenik predsjednika NiP-a i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denis Zvizdić.

"Odnos je baziran na osobnom odnosu Čovića i Dodika. To nije dublji stranački odnos'', rekao je za Face TV Zvizdić.

''E sad, Čović često kaže da su HDZ i on nositelji evropskih vrijednosti. Kada ode u Bruxelles sa torbom, šta viri iz te torbe? Evropske vrijednosti ili ipak Dodik? 'Viri Dodik koji je antievropski orjentisan', rekao je Zvizdić. I on, kao Vukanović,  postavlja pitanje zašto Čović  Dodiku nije postavio uslov za Izborni zakon nego opoziciji.

Poslovnik se mora poštovati

A da bi došlo do izmjene Izbornog zakona, obaveza Bosne i Hercegovine je da prvo  izmjeni Ustav, kaže Šefik Džaferović .

"Ovdje se, bez promjene Ustava, potpuno suprotno odlukama Evropskog suda za ljudska prava, insistira na rješenjima koja znače, ne uklanjanje diskriminacije koju je potrebno ukloniti kada je u pitanju izborni proces u BiH, nego se potvrđuje ta diskriminacija i proširuje. Proširuje, dakle, osim ljudi koji ne pripadaju nijednom od konstitutivnih naroda, proširuje se i na konstitutivne narode, zavisno od područja BiH u kojima oni žive - kazao je Džaferović.

Pendeš je uoči sjednice Dom naroda istaknula kako očekuje da će kolege "prepoznati potrebnu za izmjenom Izbornog zakona kako bi se izmijenila dosadašnja praksa kroz koju se, na neki način, zloupotrebljavala izborna volja Hrvata Bosne i Hercegovine kad je u pitanju izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH" te da ne traže ništa što nije u Ustavu BiH zagarantirano.

Džaferović pak ističe da se radi o kršenju Poslovnika i da će onima koji su upućeni u odnose između SNSD-a i HDZ-a BiH biti sve sasvim jasno.

" To je stari savez koji, ja mislim, ostaje i sve što se radi u Parlamentu BiH, u Vijeću ministara BiH ovih dana i u proteklo vrijeme je u stvari na tragu toga. Tako da i ovo ubacivanje izmjena Izbornog zakona BiH u dnevni red Doma naroda je zapravo u toj funkciji. Ja mislim da je to u toj funkciji da se pomogne SNSD-u, kako njegovi kadrovi ne bi bili smijenjeni", naveo je Džaferović u jučerašnjem razgovoru za Fenu.

" Da bi realizirali tu namjeru ne libe se da na najgrublji način krše Poslovnik. Tako da sam ja kazao da u stvari mi nemamo Poslovnika više. Ne znam šta nas sutra čeka. Jer Poslovnik se kroji od predsjedavajućeg Doma, što je apsolutno neprihvatljivo. Dobili smo poziv za sutrašnju sjednicu u kojoj su tačke dnevnog reda poredane onako kako neko želi, potpuno suprotno Poslovniku", mišljenja je Džeferović.

Po njegovim riječima, na prvo mjesto je poslije zapisnika stavljen zakon o finansiranju institucija, pa onda izmjene Izbornog zakona BiH, pa onda pedeset i neka tačka dnevnog reda koja se tiče materijala koji do sada nisu bili na sjednicama i koje treba obraditi, i na kraju zadnje dvije tačke su smjene člana Kolegija Doma naroda Nikole Špirića i ministara iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH.

Džaferović smatra da je to namjerno urađeno "da se dođe do kraja sjednica i, kada se dođe do smjene, da SNSD napusti sjednicu".

" To je protivno Poslovniku, jer ako neko hoće da poštuje Poslovnik, onda treba da poštuje neki red koji predviđa taj Poslovnik. A red je da se stavljaju tačke dnevnog reda onako kako su hronološki prispijevale i kako su raspravljane i na vanrednim i na redovnim sjednicama. Dakle, prvo smjena Nikole Špirića, pa drugo smjena ministara, pa onda sve ostale tačke dnevnog reda i mi ćemo na tome insistirati. Mi ćemo insistirati i ustrajati na zaštiti Poslovnika Doma naroda i nećemo od toga odustajati. Šta to praktično znači, vidjet ćemo" , istaknuo je Džaferović za Fenu.