Kad se na jednom mjestu okupi skoro dva miliona ljudi u uslovima ekstremno visokih temperatura koje su  dostizale do 50 stepeni C, onda je operacija organiziranja, obezbjeđenja kompletne infrastrukture i logistike mega projekt koji je jedinstven u svijetu.  

Piše: Bisera Džidić

Ovogodišnji hadž je prema zvaničnim podacima okupio preko 1,833 miliona ljudi, a na tu brojku dolazi još hiljade neregistriranih hodočasnika. Kraljevina Saudijska Arabija je uložila milijarde u povećanje sigurnosti tokom hadža. Angažirani su stručnjaci za upravljanje masom ljudi, koji koriste Tafweej, digitalni sistem praćenja kretanja hodočasnika i osigurava da nijedno mjesto ne prekorači predviđeni kapacitet. Novoizgrađene šetnice osmišljene su kako bi spriječile stampeda. Da bi smanjili učinke klimatskih promjena, prethodnih godina postavljeni su klima uređaji i industrijski ventilatori koji ispuštaju vodenu paru kako bi rashladili hodočasnike.

Mjere ranog otkrivanja svih rizika, efikasnost protupožarnih sistema i alarmnih uređaja, sistemi hlađenja, vodosnabdijevanje, osiguravanje kretanje hodočasnika, obezbjeđenje ulaza i prolaza u Veliku džamiju u Mekki, samo su neki od elemenata mega sigurnosnog sistema tokom hadža. Obučeno civilno sigurnosno osoblje pomagalo je u organizaciji i upravljanju masom hodočasnika koji su dolazili na namaze (pet dnevnih molitvi) u Velikoj džamiji. Sigurnosni posmatrači koji govore šest različitih stranih jezika - sinhaleški, urdu, hausa, perzijski, engleski i turski  su imali zadatak da  pomognu posjetiteljima Velike džamije. I još je puno podataka koji govore o složenosti obezbjeđenja po masovnosti  jedinstvenog skupa u svijetu, u kojem, iako u masi među dva miliona ljudi, ne možete se izgubiti...jer sve je označeno, pravci kretanja, redarske službe, volonteri, svi su spremni pomoći, uputiti u dio džamije gdje ima mjesta za molitvu.

Na vratima Poslanikove džamije u Medini na displeju se, nakon što se popuni prostor vjernicima, pojavljuje crvena oznaka sa natpisom popunjeno, a redarstvene službe preusmjeravaju vjernike na druge ulaze i vanjske prostore oko džamije. Podne površine u džamiji i na mermernim platoima oko džamije su besprijekorno čisti. Između namaza, kolona četvorotočkaša sa rotacionim četkama usisava mermerni plato, a tepih staze  se s mobilnim usisivačima čiste. I dok hodate, čak i u Tavafu oko Kaabe, vješti čistači pronalaze način da partfišima između vjernika obrišu pod.

Na slici: Ulaz u Poslanikovu džamiju u Medini

Više od 40 miliona boca vode Zem-Zem dnevno se  dijelilo hodočasnicima na svetim mjestima tokom hadža. Na ulazima u Veliku džamiju u Meki i Poslanikovu džamiju u Medini volonteri dijele boce vode, a u unutarnjim prostorima džamija su postavljena, na svakom koraku, plastična burad sa slavinama za točenje Zem-Zem vode, čiji izvor je u neposrednoj blizini Kabe, i za koju su japanski naučnici 2013. godine utvrdili da se razlikuje po svom biološkom i hemijskom sastavu od svih „običnih“ voda. Japanski naučnik sa instituta Hado, prof. Masaru Emoto  je vodu analizirana po „nano“ metodi, po kojoj je samo jedna kap Zem-Zem-a ubačena sa 1000 kapi obične izvorske vode i rezultati su pokazali da je ta jedna kap oplemenila hiljadu kapi obične izvorske vode. Zbog ovog eksperimenta prof. Massaro je vodu Zem-Zem nazvao blagoslovljenom.

Da se o svemu mislilo, govori i ovaj detalj - pri kretanju sa Muzdelife, gdje se skupljaju kamenčići, ka Mini gdje se na Džemretima (Stubovi) vrši kamenovanje šejtana (đavola) i onda u kretanju prema Mekki volonteri su vodom iz boca sa rasprašivačima osvježavali hodočasnike. I kad osjetite svježinu vode na licu, nakon cjelodnevnog boravka na Arefatu, na 50 stepeni C, uključujući pješačenje od 15-tak kilometara, ta mala gesta, da vas neko poprska vodom po licu, doživljava se kao dar i znak briga za vjernike.

Značajna poboljšanja u organizaciji hadža, potvrđuje i boravak na Arefatu, koji je najzahtjevniji dio hadža. Bosanskohercegovačke hadžije su imale izvanredne uslove na Arefatu. U klimatiziranim šatorima, čije podne površine su bile pokrivene novim tepisima, sa sklopivim foteljama za sjedenje i ležanje, u celofan upakovanim  jastucima i dekama za pokrivanje, izvanrednom hranom, vodom, osvježavajućim napitcima, voćem, sladoledom...

Sve ove informacije o organizaciji, uslovima boravka itekako su bitne, jer to olakšava obavljanje hadža. A sama suština hadža, njegovi sadržaji i doživljaj boravka u Mekki, obilazak (Tavaf) u sedam krugova oko kuboidne Kabe koja vas „gravitacijski“ privlači, boravak na Arefatu, Muzdelifi, Mini, putovanje u Medinu i posjeta mjestima gdje je  Božji poslanik Muhamed a.s   djelovao u svojoj kosmopolitskoj misiji širenja dobra, razumijevanja, praštanja, pomaganja drugima, ističući svetost čovjeka, red i jedinstvo ljudi, sve to su duboko intimni doživljaji koji ovo putovanje definiraju kao životno. Impresije, utisci, fascinacije svetim mjestima Mekke i Medine su u sferi duhovnih sadržaja svakog ko je boravio na tim prostorima. Mnogo toga ostaje za pamćenje, razmišljanje, za neizrecivost... za drugi i drugačiji pogled na svijet, život, vrijednosti...i spoznaju koliko je pojedinac mikronska čestica u svekolikom kosmosu.

Velika džamija ili Mesdžidi-Haram u Mekki je najveća džamija u svijetu i u njenom središtu je Kaaba. Mekka nije samo glavni i najstariji grad Hidžaza, već i jedan od najstarijih gradova na svijetu. Prema islamskom vjerovanju, u njoj je rođen posljednji Božiji poslanik Muhammed, a.s, i ona je mjesto na kojem su Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail sagradili Kaabu, koju pohode milioni vjernika iz cijelog svijeta. Pogled sa jednog od prozora gdje se obavlja S’aj na rodnu kuću Poslanika Muhameda a.s ostavlja vas zapitanim pred protokom  vremena , od 571. godine kad je rođen Muhamed a.s do danas.

Na slici: Velika džamija u Mekki

Boraveći na ovogodišnjem hadžu u grupi od 2.225 hodočasnika iz BiH, osvjedočila sam se da je organizacija koja je realizirana od strane Ureda za hadž Islamske zajednice u BiH bila izvanredna. Od udobnog putovanja avionom, brzog prijevoza komfornim autobusima sa aerodroma u Džedi do odličnih smještajnih uslova u hotelu u Mekki, a također i u Medini, gdje je hrana usporediva sa ponudom u turskim hotelima sa pet zvjezdica u Antaliji... Redovni bus prijevoz od hotela do Velike džamije u Mekki, olakšavao je hodočasnicima iz BiH da brzo i udobno stignu na svaki namaz u Veliku džamiju kod Kaabe. Medicinski tim ljekara i tehničara je u hotelu radio 24 sata.

Prof. Haris Mujić, koji je završio fakultet hadisa i islamskih nauka u Medini, i koji radi kao stručni saradnik  za muslimanski svijet u Rijasetu IZ , bio je vodič grupe kojoj sam pripadala. Njegova smirenost, sigurnost u vrijeme dok smo obavljali u masi svijeta Tavaf oko Kaabe, kad je bilo bitno da svi budu u grupi, da niko na zaostane u ogromnoj masi, ulivala je sigurnost svakom od nas da  ćemo uspješno proći sedam krugova oko Kabe i onda sedam puta preći rastojanje između dva brdašca, Safe i Merve (S'aj). Tako je bilo i na Muzdelifi, na Mini... Njegova objašnjenja, sa detaljima iz istorije islama, emotivna kazivanja o plemenitom, vizionarskom i humanom djelovanju Poslanika Muhameda a. S., upute šta na određenim hadžskim mjestima treba učiti...jednom riječju vodič koji je u svakom smislu olakšavao  obavljanje hadžskih sadržaja. Njegov primjer je potvrda da mladi, školovani kadrovi, kao vodiči, olakšavaju hodočasnicima obavljanje hadža. Na ovogodišnjem hadžu iz BiH je bilo 47 vodiča, rukovodstvo  Uprave za hadž i predvodnica od osam ljudi koji su prije dolaska hodočasnika iz BiH u Meki obezbjedili uslove za naš boravak.

Posebnost ovogodišnje organizacije koju je realizirala Islamska zajednica u BiH je najprije odlazak u Mekku i obavljanje hadža, a onda putovanje u Medinu, odakle je avionom organiziran povratak u Sarajevo. Ovaj redoslijed prvi put primijenjen nakon više od 20 godina, je opravdan u svakom pogledu.

Hodočasnici su doputovali u Mekku i odmah potom obavili hadžske sadržaje, koji su obavezni. Tokom boravka u Mekki, dok je  još trajala aklimatizacija na visoke temperature, boravak u masi, ogromne gužve, imunitet organizma je bio spreman na te izazove. Nakon zahtjevnih hadžskih aktivnosti dolazi do smanjene sposobnosti organizma da se odupre vanjskim uzročnicima kao što su virusi, bakterije i gljivice, i stoga je putovanje u Medinu, bilo vrijeme za opuštanje, zadovoljstvo što je obavljen hadž i radost zbog boravka u Poslanikovoj džamiji. Prethodna praksa boravka u Medini, a onda odlazak u Mekku i obavljanje hadža,  značila je da se u dobroj mjeri imunitet organizma “potroši” prije dolaska u Mekku i da tokom hadža nastupe zdravstveni problem za hodočasnike, upravo u vrijeme kad im je potrebna maksimalna psiho-fizička spremnost.

Naš hadž je završen boravkom u Medini, posjetom historijskim znamenitostima islama- Uhud, Hendek, džamija Kibletejn (sa dvije kible), Kuba-prva džamija u islamu. Iznad svega Poslanikova džamija, u sklopu koje je pod zelenom kupolom njegov mezar, kao i mezar njegovih ashaba Ebu Bekra i Omera r.a. Neposredna blizina hotela u kojem su bile bh hadžije omogućavala je odlazak u džamiju na svaki namaz.

Za kraj crtica o ovogodišnjem hadžu, ostavljam impresije izgledom Poslanikove džamije u Medini i Velike džamije u Mekki.

U arhitektonskom smislu, savremenog dizajna, Poslanikova džamija u Medini (Al-Masjid al-Nabawi) je savršeni sklad estetike, funkcionalnosti, suptilnosti, harmonije. Jedna je od najvećih džamija na svijetu. Nalazi se uz kuću u kojoj je živio Muhammed, a.s. nakon dolaska u Medinu. Lično je učestvovao u teškim uslovima izgradnje. Sadašnja džamija za vrijeme hadža  može primiti  preko million vjernika. Po završetku aktuelnih radova kapacitet  džamije bit će više od 1,6 miliona vjernika.

Njena ljepota ogleda se i u deset munara, od kojih šest imaju visinu po 104 metra. Džamija ima dva sprata i pravougaoni tlocrt. Ima ravni popločani krov sa 27 kliznih kupola. Krov se također koristi za molitve za vrijeme najvećih gužvi i tada se kupole pomjere po metalnim klizačima da bi se napravila sjena po dijelovima krova, stvarajući ujedno izvore svjetla za molitvenu salu. Na krov se dolazi stepenicama i eskalatorima. Mermerom popločana površina oko džamije također se koristi za molitve i zasjenjena je sa 250 kabriolet suncobrana. Klizne kupole i uvlačive suncobrane dizajnirali su njemački arhitekt Mahmoud Bodo Rasch i njegova firma SL Rasch GmbH i Buro Happold. Ti suncobrani su estetsko savršenstvo. Stvarajući hladovinu ili zaštitu od kiše istovremeno ukrašavaju cijeli prostor slikom arabesknog dizajna. Po potrebi sa sklapaju i uvlače u zlatno-staklene stubove.

Na slici: Poslanikova džamija u Medini

Velika džamija ili Mesdžidi-Haram u Mekki je najveća džamija u svijetu. Mekka nije samo glavni i najstariji grad Hidžaza, već i jedan od najstarijih gradova na svijetu. U njoj je rođen posljednji Božiji poslanik Muhammed, a.s, i ona je mjesto na kojem su Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail sagradili svetu građevinu Kabu, koju pohode milioni vjernika iz cijelog svijeta.

Na početku hadža, Kaaba vam se ukaže dok hodate kroz lukove Velike džamije u Meki. Sa svakim korakom, njena kosmička gravitacija vas privlači prema sebi…I postajete svjesni te transcendentalne povezanosti s najsvetijim mjestom islama. Snaga hadža  postaje sve jača u kretanju  na planinu Arefat, gdje  je posalnik Muhamed a.s održao svoju posljednji govor - u kojem je podsjetio muslimane da su svi jednaki pred Bogom. I na Arefatu, u Meki i Medini, svi vjernici su jedinstveni  u svojoj duhovonosti. Pod žarkim suncem upućuje se dove za oprost, za sebe i za svoje najmilije, za prijatelje, za sve one koji su zamolili da ih se sjetimo na ovim svetim mjestima. Osjećaj jedinstva među hodočasnicima je sveprisutan. Bez obzira na jezičke  i brojne druge različitosti, svi se razumiju, jer su na istom, duhovnom putovanju, privliegirani i počašćeni da budu gosti Mekke i Medine. Hadž sam doživjela kao čast i Božiji dar. Vjerujem da će me spoznaje do kojih sam došla pod žarkim i zvjezdanim nebom Mekke i Medine voditi do kraja života…

(Izvor: Fena/Napomena: Autorica je bila dugogodišnja novinarka i urednica agencije FENA)