Život / Kultura

Znanstvena monografija "Stari mostovi i utvrde Mostara" autora Ante Miloševića i Željka Pekovića predstavljena je sinoć u Galeriji "Gabrijel" Kamernog teatra 55 u Sarajevu u organizaciji Središnje uprave HKD Napredak i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar.

Na početku predstavljanja uime organizatora obratio se dopredsjednik Središnje Uprave HKD Napredak Miroslav Landeka, koji je uz pozdravne riječi zahvalio autorima i predstavljačima te istaknuo kako je Napretku čast biti organizator predstavljanja jedne ovakve vrijedne monografije.

- Također se ovim predstavljanjem pravimo i još jedan ljudski, prijateljski i komunikacijski most između Sarajeva, Zagreba, Mostara i Splita, te kako će se nakon ovog predstavljanja napraviti još neki drugi mostovi koji će nas povezivati u budućnosti - naglasio je.

Jedan od autora prof. dr. Željko Peković u svom je obraćanju naglasio je kako je u knjizi sadržana povijest Mostara i lokaliteta Starog mosta u Mostaru.

- Gradeći most, mi smo arheološki istražili lokalitet, napravili smo rekonstrukcije svih faza lokaliteta od njegovog nastanka pa sve do današnjeg dana. U knjizi smo, isto tako, prikazali faze gradnje mosta i one zanatske, tehničke stvari koje su se tamo napravile – kazao je Peković.

Govorio je i o posebnosti Starog mosta u Mostaru te kazao kako se u knjizi mogu naći i mostovi većeg raspona, i rimski i mnogi drugi, ali da ovaj ima najtanji luk.

- Lukovi mostova tog raspona imaju metar i sedamdeset pet, metar i devedeset debljinu luka, a mostarski svega 72 centimetra. On je i tehnički vrlo zanimljiv jer je izveden armiranjem. On je trajao 500 godina i trajao bi još sigurno 500 onakav kakav je bio napravljen - ocijenio je Peković.

Prof. emeritus Mladen Ančić govorio je o važnosti arheoloških slojeva otkrivenih prilikom obnove Hajrudinova mosta, a čime je nedvojbeno potvrđen predosmanski urbanitet Mostara. To dodatno potkrjepljuje i činjenica postojanja Franjevačkog samostana koji su se u srednjovjekovlju uvijek osnivali u urbanim središtima.

Prema njegovom mišljenju, u smislu šireg društvenog značenja, autorski poduhvat Ante Miloševića i Željka Pekovića stavlja u istu ravan i dobiva istu važnost kao i pothvat fizičke obnove samoga mosta, jer kao što je fizička obnova objekta vratila prepoznatljivi lik grada, tako je djelo autorskog dvojca otvorila pogled na najdublje slojeve povijesti toga grada o kojima se dosad ništa nije znalo.

U svom govoru prof. dr. Danijel Džino posebno je naglasio važnost ove knjige koja donosi najnovija saznanja o životu prije dolaska Osmanlija na prostoru Mostara koja su provedena arheološkim istraživanjima priliko obnove Starog mosta u Mostaru koji srušen tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine.

- Postignuti rezultati prezentirani u knjizi imati dalekosežne posljedice za širu povijest prostora jadranskog zaleđa, povijest srednjovjekovnih Huma i Hercegovine, ali i lokalnu povijest prostora Mostarskog polja koja sada dobila potpuno novu, srednjovjekovnu dimenziju. Uz otkrivanje do sada nepoznate prošlosti, autori su uspjeli rekonstruirati povijesna događanja oko gradnje Hayreddinova mosta, kao i procese i tehnologije kojima je ovo graditeljsko remek – djelo ostvareno”- rekao je profesor Džino.

Dr. sc. Ivan Basić u svom izlaganju je govorio  o nastanku i povijesnom razvoju Starog mosta i naseljenog područja oko njega.

- Kao i svi izvanserijski spomenici tako je i mostarski most projiciran u rimsko doba. Takvi spomenici ne izgledaju kao da ih je načinio jedan prolazan, smrtan čovjek od krvi i mesa u nekom konkretnom povijesnom trenutku, nego radije kao da su im autori svi ljudi. Ne čovjek, nego čovječanstvo - naglasio je profesor Basić, saopćili su organizatori.