Magazin / Čitaj, saznaj

Predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar večeras je na završnoj ceremoniji Memorijalnog programa za 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, 8372 živa sjećanja, održanoj ispred Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, istakla da u vrijeme kada glasovi isključivanja, demonizacije drugog, negiranja činjenica i relativizacije zločina ponovo odjekuju širom Evrope i svijeta  "istina nije stvar kompromisa. Genocid nije stvar interpretacije. Mir nije samorazumljiv." 

"Sa dubokim poštovanjem i potresenošću, večeras vam se pridružujem kako bismo odali počast nevinim životima, nasilno i sistematski oduzetim u genocidu u Srebrenici. Trideset godina je prošlo od tog jula 1995. godine. Ali sjećanje ne blijedi. Ne smije izblijedjeti i ne smije postati samo još jedno poglavlje u historiji čovječanstva, samo još jedna brojka u nizu ljudskih tragedija. Jer iza svakog imena, iza svake brojke, bio je svijet - bio je jedan život, snovi, porodica. I upravo to je smisao memorijalnih programa poput ovog - 8372 živih sjećanja - da nas podsjećaju koliko je ljudskost krhka i kako je brzo mogu ugušiti mržnja i ravnodušnost.

Slovenija je posvećena istini i pravdi i odlučna da genocid u Srebrenici nikada ne bude zaboravljen. Zato izražavam svoje najdublje saučešće porodicama žrtava i upućujem podršku svima onima koji još tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, koji se bore za pravdu i koji uprkos dubokim ranama i dalje vjeruju u snagu dijaloga, pomirenja i mira", rekla je Pirc Musar.

"U Ukrajini, Gazi, Iranu, Sudanu i drugdje svjedočimo brutalnim posljedicama rata, koje nas podsjećaju koliko brzo negiranje suvereniteta, istine i ljudskog dostojanstva može dovesti do patnje. Čak i na Zapadnom Balkanu, gdje su rane iz prošlosti još uvijek žive, postoji prijetnja historijskog revizionizma i političke instrumentalizacije bola", upozorila je predsjednica Slovenije.

Uzor su nam majke Srebrenice

"Zato današnji program i ovo mjesto imaju neprocjenjiv značaj: podsjećaju nas da sloboda, istina i saosjećanje nisu jednom zauvijek zadobijene vrijednosti, već su ideali za koje se kao društvo moramo svakodnevno iznova boriti. Svaka izgovorena riječ, svaka komemoracija, svaki glas koji se suprotstavlja tišini, kamenčić su u mozaiku sjećanja za buduće generacije", istaknula je predsjednica Slovenije.

Naglasila je da suočavanje s prošlošću, posebno tako bolnom, nije lako.

"Ali upravo u tome leži ispit zrelosti jednog naroda. Kultura sjećanja nije statični ritual, već aktivan, odgovoran odnos prema budućnosti - koju zaslužujemo samo ako smo joj spremni pogledati u oči sa istinom o prošlosti. Neka naše zajedničko sjećanje postane temelj, ne za osvetu, nego za pravdu; ne za podjele, nego za saosjećanje; ne za zaborav, već za zajedničko pamćenje.

Uzor su nam majke Srebrenice. Iako su izgubile sve, nikada nisu tražile osvetu. Nisu ni trenutka pokazale mržnju, već su dostojanstveno ustrajale u borbi za istinu i pravdu, odlučne da se ne zaboravi. Njihova nepokolebljivost daje i meni ličnu snagu.

Dejtonski sporazum prije trideset godina bio je nužno i učinkovito rješenje za okončanje rata - rješenje koje je, u datim okolnostima, donijelo toliko potreban kraj stradanja. Ali trajan mir zahtijeva više od puke odsutnosti nasilja. On zahtijeva funkcionalne institucije, ravnopravnost svih građanki i građana i političku volju za zajedničku budućnost. A ta budućnost je evropska budućnost",naglasila je Pirc Musar.

Kao pojedinci, kao nacija i kao međunarodna zajednica, imamo dužnost da istinu o genocidu u Srebrenici očuvamo i zaštitimo od zaborava i relativizacije, rekla je predsjednica Nataša Pirc Musar.

Budućnost evropske BiH

Dodala je da je Slovenija više puta jasno i odlučno izrazila svoju podršku evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine te da se to neće promijeniti.

"Priključenje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji nije pitanje strategije, već pitanje historijske pravde – ali i ispunjavanja osnovnih uslova za članstvo. Slovenija će u tom procesu ostati pouzdan i glasan zagovornik evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Taj put - put ka Evropi - već danas grade i mladi koji se školuju u Sloveniji i širom Evrope, kao i oni koji ovdje žive i doprinose slovenskom društvu. Povezuje ih zajednička svijest da budućnost Bosne i Hercegovine nije odvojena od Evrope i da Evropa bez Bosne i Hercegovine nije potpuna. Njihovo znanje, iskustva i vrijednosti ne pripadaju samo jednoj državi, već prostoru zajedničkog suživota, zajedničke odgovornosti i zajedničke vizije. Oni su budućnost evropske Bosne i Hercegovine", kazala je te dalje dodala:

"Na ovom mjestu želim iskreno zahvaliti muftiji mr. Nevzetu Poriću za njegovo predano i višegodišnje djelovanje u očuvanju sjećanja, kao i za njegov neprocjenjivi doprinos kulturi mira u društvu.

Neka ova komemoracija ne bude samo završni dio memorijalnog programa, nego ojačanje i ustrajanje u našoj zajedničkoj odgovornosti. Kao pojedinci, kao narod i kao Međunarodna zajednica, imamo dužnost da istinu o genocidu u Srebrenici održimo živom, da je štitimo od zaborava i relativizacije i sačuvamo kao dio zajedničkog političkog i moralnog naslijeđa. Genocid u Srebrenici mora ostati u našoj svijesti kao tačka u kojoj je čovječnost slomljena – i kao tačka u kojoj je stavljeno na ispit naše razumijevanje pravde, dostojanstva i odgovornosti. Zato sam s dubokim poštovanjem i velikom odgovornošću preuzela počasno pokroviteljstvo nad memorijalnim programom 8372 živih sjećanja – i to ne samo kao simboličan čin, već kao jasnu poruku da nas se ovo sjećanje tiče. I da je genocid u Srebrenici dio evropske savjesti.

I da sam, kao predsjednica Republike Slovenije, nepokolebljivo na strani istine, pravde i dostojanstva žrtava", zaključila je Pirc Musar svoje obraćanje.

Historija je živo iskustvo

Muftija Islamske zajednice u Sloveniji, Nevzet Porić , u svom je govoru naglasio da je današnji događaj mali, ali dragocjeni kamenčić u mozaiku sjećanja.

 "To je podsjetnik da historija nije daleka naracija, već živo iskustvo - koje moramo prepoznati, razumjeti i nositi sa sobom iznova i iznova. Ne da bismo njegovali mržnju već da bismo, upravo zbog sjećanja, svi mogli živjeti humanije, pravednije, više u miru", rekao je Porić.

Večerašnja ceremonija je označila kraj komemorativnog programa "8372 Živa sjećanja", u okviru kojeg je Muslimanski kulturni centar u Ljubljani ove godine pripremio svjedočanstva, izložbe, diskusije i edukaciju o 30. godišnjici genocida u Srebrenici. Predsjednica, koja je bila počasna pokroviteljica programa, rekla je da je pokroviteljstvo preuzela "ne samo kao simboličan čin, već kao jasnu izjavu da se ovo sjećanje tiče i nas i da je genocid u Srebrenici dio evropske savjesti " .

Voditeljica Memorijalnog programa obilježavanja 30-e godišnjice genocida u Srebrenici, Ela Porić,  istakla je da su ciljna grupa programa uglavnom mladi ljudi te da je vodilja događaja, koji se u okviru ovog Programa odvijaju od januara mjeseca, zapravo sjećanje, svijest i edukacija o ovom događaju koji je odnio živote više od 8.000 Srebreničana.

U svojim govorima, i predsjednica i muftija su najavili učešće na centralnoj komemorativnoj ceremoniji obilježavanja 30. godišnjice genocida u Memorijalnom centru u Potočarima gdje će u petak, 11.jula biti klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop još sedam žrtava genocida, pored već sahranjenih 6.765 žrtava.

„Prisustvo na mjestu sjećanja i šutnje shvatam kao izraz dužnog poštovanja prema svim žrtvama i kao solidarnost s vama i onima koji nose teret gubitka“, rekla je predsjednica Pirc Musar.

„ Potočari su mjesto gdje se bol ne mjeri brojkama, već neizmjernom ljudskom patnjom “. Srebrenica je simbol najmračnije stvari koju je čovječanstvo sposobno, a istovremeno i simbol nepokolebljive potrebe da se ne zaboravi“, kazao je muftija Porić. 

Nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, u julu 1995. ubijeno je više 8.372 muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih. Do sada je identificirano više od 7.000 žrtava, čiji su posmrtni ostaci nađeni u 85 masovnih grobnica. Genocid u Srebrenici jedan je od najdetaljnije istraženih zločina protiv čovječnosti. Jedna od inicijatorica Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je u maju prošle godine usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda, upravo je Slovenija koja je "preuzela aktivnu ulogu u očuvanju sjećanja na ovaj zločin i sprječavanju pokušaja njegovog iskrivljavanja".