[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/05\/05\/migranti-iom.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/05\/05\/100x73\/migranti-iom.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/05\/05\/migranti-iom.jpg","size":"308.24","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Intervju

Peter Van der Auweraert: IOM je u USK potrošio 7-8 miliona eura

Tekst: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

Fotografija: Mevludin Mekić

Dolaskom proljeća i toplijih dana broj migranata koji ilegalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu povećao se sa stotinjak „zimskih“ ulazaka na oko četiri stotine sedmično. Iako je broj učetverostručen, razloga za zabrinutost nema, smatraju u Međunarodnoj organizaciji za migracije (International Organization for Migration, IOM).

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, u periodu od 1. januara do 25. marta 2019. godine u BiH su registrovana 3.323 nezakonita migranta. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH je iskazalo 2.987 osoba, dok su 72 osobe podnijele zahtjev za azil. Najviše migranata je iz Pakistana (27,3%), a slijede državljani Iraka (13,1%), Sirije (12,6%), Alžira (10,5%) i Maroka (9,2%). Među ostalim, koji čine 27,3% ukupnog broja prijavljenih migranata, državljani su Afganistana, Irana, Palestine, Bangladeša i Indije.

  OTVORENA RUTA

Tokom prošle godine kroz BiH je prošlo oko 25.000 ilegalnih migranata, a u IOM-u navode da je glavni razlog tome što je ruta prema Hrvatskoj, Italiji i dalje prema Evropskoj uniji i dalje „otvorena“. U svakom trenutku, broj migranata koji se nalazi u BiH kreće se u rasponu od 4.000 do 4.500.

- Nije samo bitno koliko ljudi ulazi u BiH već koliko ih uspije izaći prema Hrvatskoj. Dok su ti brojevi isti onda će broj migranata koji su u BiH ostati isti. Vidjet ćemo u narednih nekoliko mjeseci da li će im i dalje biti ovako lako da pređu u Hrvatsku i dalje prema EU. Ako ne budu mogli, onda će to uticati na situaciju u BiH - kaže za magazin Start BiH, Peter Van der Auweraert, šef IOM u BiH i subregionalni koordinator IOM-a za Zapadni Balkan.

Iako svjestan pritiska koji zbog migranata trpi BiH, naročito lokalne zajednice poput Bihaća i Velike Kladuše, s aspekta države od tri i po miliona ljudi, broj migranata koji se privremeno zadržavaju u BiH ne smatra dramatičnim, naročito u poređenju sa Libanom ili Jordanom, u kojima su, kaže, završili milioni Sirijaca. Ono što ohrabruje jeste to što u IOM-u, u narednom periodu, ne očekuju značajniji rast priliva u BiH tako da se u ovoj godini očekuje isti ili neznatno veći broj dolazaka.

- Najvažnije pitanje za BiH je koliko će tih ljudi uspjeti da pređe u Hrvatsku i produže dalje. Sve dok relativno lako prelaze u Hrvatsku oni će nastaviti da dolaze. Ako se pojačaju kontrole i oteža im se prelazak onda će i migranti prestati da dolaze. Međutim, imat ćemo jedan vremenski period kada će ljudi i nakon toga nastaviti da dolaze u BiH kao što se desilo u Srbiji. Tamo su prestali dolaziti kada su shvatili da ne mogu preći iz Srbije u Mađarsku. Ljudi nisu dolazili u Srbiju, kao što ne dolaze u BiH jer ovdje imaju lijepe centre za smještaj. Oni dolaze samo zato što misle da odavde mogu preći u EU. Ne očekujem nikakve dramatične scenarije. Naravno, bit će određenih problema za nekoliko sredina koje su pod najvećim udarom - navodi Van der Auweraert.

S obzirom na cijeli niz netačnih interpretacija i informacija koje se periodično pojavljuju u javnosti i medijima, on pojašnjava da svaki ilegalni migrant koji uđe u BiH biva registrovan u Službi za poslove sa strancima, nakon čega dobija karton koji im dozvoljava legalan boravak u BiH u narednih 15 dana, u skladu sa važećim zakonima BiH.

   BOSANSKU SOLIDARNOST SVI OSJEĆAJU

On također napominje i kako IOM ni na koji način nije uključen u deportacije i prislina vraćanja migranata u matične zemlje, ali pomaže onima koji dobrovoljno izraze želju za povratkom u zemlju porijekla osim ukoliko se radi o ratom zahvaćenoj Siriji.

- Prošle godine smo imali oko 420 takvih slučajeva. Pomogli smo im oko dokumenata i kupovine karata za povratak. Znam da ljudi često pitaju zašto BiH ne vraća ilegalne migrante u matične zemlje. BiH to može da radi za neke zemlje, ali za neke države je to jako teško zbog toga što migranti uglavnom nemaju nikakva dokumenta. Također, imate i puno država u sjevernoj Africi koje baš i nisu voljne da sarađuju po ovim pitanjima -navodi naš sagovornik.

IOM u BiH sarađuje sa različitim nivoima vlasti, od državnog do lokalnog, i pruža finansijsku i tehničku podršku. Prema njegovim riječima, najvažnije pitanje tokom cijele migrantske krize jeste obezbjeđivanje adekvatnog smještaja. S obzirom da je kriza krenula u predizborno vrijeme, te zbog kompleksnosti strukture same države, priznaje da je odgovor vlasti u početku bio trom.

- Kod migracija je najvažnija stvar da imate službene centre u koje ćete ih smjestiti jer će u suprotnom oni provaljivati u kuće i objekte. Kada imate centre smanjujete pritisak na lokalne zajednice. Nama je bilo teško da pronađemo smještaj zbog izbora i u Unsko-sanskom kantonu i u državi. Međutim, nije tačna percepcija da vlast nije uradila ništa. Ministarstvo zdravstva USK je napravilo odličnu stvar, kao i Minisitrstvo obrazovanja i u USK i u Kantonu Sarajevu jer su migrantima omogućili da idu u školu. Policija je također uradila sjajan posao, Granična policija isto tako, kao i mnogi drugi - navodi naš sagovornik.

Pomalo ga je, kaže, začudilo što je sav skepticizam javnosti bio usmjeren na ministra sigurnosti što, kako kaže, „nije fer“ jer je kriza ovog tipa odgovornost cijelog Vijeća ministara, a ne samo jednog ministarstva, ali dodaje kako je nedostatku koncenzusa na nivou VM najviše doprinijelo predizborno vrijeme.

- Moramo istaći da prošle zime nismo imali niti jednog migranta koji je spavao vani, osim ako to nije sam želio. Druge zemlje su primile čak i više pomoći od BiH, ali se ne mogu time pohvaliti. Unatoč kritici, odgovor stanovništva, posebno u Bihaću, Kladuši i Sarajevu bio je divan. Većina ljudi je pokazala solidarnost i razumijevanje. Proteste u USK razumijemo jer su ljudi pomislili da su napušteni od cijele države i da sami moraju rješavati problem, ali BiH može biti primjer za druge zemlje kako je stanovništvo reagovalo unatoč činjenici da ovo jeste dosta problematična situacija za neke male gradove - ističe Van der Auweraert.

    MIGRANTI NISU SAMO TERET

Kada je riječ o pojedinačnim incidentima u kojima su učestvovali migranti, on kaže da u situaciji kada govorite o hiljadam ljudi uvijek postoji manji broj onih koji će praviti probleme, ali da je odgovornost na vlastima da poduzmu sve mjere da se garantuje javna sigurnost jer IOM nema mandat za te stvari.

- Mi računamo na državu da identificira smještajne kapacitete za migrante jer ako nemate tih kapaciteta onda će spavati po dvorištima, haustorima... Kada imate centre onda je važno da imate proaktivnu policiju koja ide na lokacije gdje migranti možda spavaju i odvedu ih u zvanične centre. IOM je svjestan da postoji veliki pritisak na određenim lokacijama i upravo zato smo u USK, kada smo shvatili da vlasti neće uspjeti da donesu odluku, radili direktno sa lokalnim vlastima i privatnim licima. Mi to nismo radili samo zbog migranata nego i zbog lokalnog stanovništva. Da nismo imali centar Bira, u kojem sada imamo 1.800 ljudi, oni bi svi vani spavali. Imali bi provale u kuće, škole... To bi bio veliki problem za lokalno stanovništvo - upozorava naš sagovornik.

Iako izražava saosjećanje sa svima koji zbog migrantske krize trpe određene posljedice, napominje kako postoji i ona pozitivnija  strana priča o kojoj se malo govori. Naime, cijeli finansijski teret migrantske krize je preuzela EU, Razvojna banke Vijeća evrope, Katarski religijski fond i Vlada Velike Britanije.

- Gdje završava sav taj novac? Mi ne dajemo novac migrantima u ruke. IOM je u USK potrošio 7-8 miliona eura. Na šta? Direktno ili indirektno upošljavamo 300 ljudi iz USK, mahom mladih koji godinama nisu imali posao. Tu su usluge, renoviranja... Nastojali smo da sve radove obavljaju lokalne firme. Novac ide direktno lokalnoj ekonomiji. I migranti također troše novac. Daleko od toga da mislim da je to neka fantastična priča, jer ima i onih koji danas rade slabije nego prije. Moram također reći da policija u USK brine o sigurnosti, da migranti ne povaljuju u kuće, ali time se treba baviti jer ima takvih slučajeva i bit će ih. I tužilaštvo mora raditi svoj posao jer to što nemaju identifikacione dokumente migrante ne amnestira od procesuiranja i moraju poštivati zakone BiH - kaže Van der Auweraert koji na kraju razgovora ponovo apeluje na državu da obezbijedi dodatne smještajne kapacitete da bi se mogao prihvatiti eventualno veći broj migranata što je garancija da se ne ponove situacije kada su migranti spavali na ulicama bh. gradova.

To je, kako kaže, i najbolji način za prevenciju svih incidenata i smanjenje pritiska na lokalne zajednice.

MEĐUNARODNI, A LOKALNI

Pomalo razočarano Van der Auweraert kaže kako neke osobe na portalima i društvenim mrežama pišu zlonamjerno kako IOM ovisi o migrantskoj krizi, što je, kaže, besmislica koju kategorično opovrgava.

- Dugi niz godina smo imali veliki program sa lokalnim zajednicama na prevenciji nasilnog ekstremizma u BiH, radimo u 16 lokalnih zajednica sa mladim ljudima i roditeljima kako da se spriječi nacionalistički i religijski ekstremizam, imamo i programe koji uključuju dijasporu u projekte u BiH, radili smo mnogo na reparaciji i odštetama žrtvama nasilja u ratu, radimo na prevenciji trgovine ljudima sa raznim državnim institucijama tako da imamo dugoročno prisustvo u BiH još od kraja rata. Nismo ovdje samo zbog migranata. Mediji IOM često predstavljaju kao međunarodnu organizaciju, ali 97% svih naših uposlenika u BiH su lokalno stanovništvo. U USK doslovno svi zaposleni su lokalno stanovništvo. Kada je riječ o zapošljavanju mi smo zapravo lokalna organizacija i bilo bi dobro da mediji to istaknu - ilustruje on.

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!