Život / Kultura

Izložba  „Jedan život – jedna karijera“ autorice Amine Abdičević otvorena je sinoć u galeriji Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine čime je obilježeno sedam decenija karijere vrhunskog baletnog umjetnika Slavka Pervana.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović naglasila je da se ovom izložbom zvanično najavljuje i formiranje muzejske zbirke posvećene Slavku Pervanu.

Pervan je zahvalio Muzeju i autorici na uloženom trudu u realizaciji ove izložbe.

- Balet se zahvaljujući klasičnoj muzici pretvorio iz salonskog „tandrbala“ i pravu i veliku umjetnost. Sarajevo ne bi smjelo nikad i nikako zanemariti balet, mora mu se posvetiti jednaka pažnja kao i drami, simfoniji, operi...U ratu smo napravili „Kosu“, čuveni mjuzikl i to je nešto što je bilo nevjerovatno za taj period. Ne znam koliko ću još živjeti, ali puno mi je srce kad vidim koliko vas je došlo na ovu izložbu i mogu reći da sam sretan čovjek – kazao je 87-godišnji Pervan.

Izložbu je otvorio hroničar kulture profesor Halid Kuburović koji je napomenuo da je Pervan  počeo igrati u Sarajevu 1951. godine da bi zatim na poziv kazališta u Zagrebu otišao u taj grad.

- Došao je u svoje Sarajevo ponovo 1961. godine da bi igrao prinčeve, glavne likove, heroje baletskih bajki. Sa svojih brojnih gostovanja, sa raznih drugih scena Pervan je Sarajevu donosio nova iskustva, znanja, snagu, energiju i posvećenost baletu. Slavka se sjećam kao elegantnog i pouzdanog  plesača u kojeg su se djevojke zaljubljivale i zahvaljujući kome je sigurno značajno povećan broj publike na baletnim predstavama   – kazao je, između ostalog, Kuburović.

Kao plesač, prema vlastitoj računici, Pervan se pojavio u više od 2000 predstava, sa više od 40 uloga, što na pozornici, što pred televizijskim kamerama. Kao solist, odigrao je sve velike muške uloge klasičnog baletnog repertoara, saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

I pored toga, svoje najuspješnije i najkvalitetnije radove ostvarit će kao koreograf. Tu uvijek prvobitno ističe svoju neprevaziđenu suradnju sa domaćim kompozitorima sa prostora cijele nekadašnje Jugoslavije, koja je rezultirala sa čak 19 baletnih praizvedbi u različitim kazalištima bivše države, a poslije i Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Njegov bogati koreografski opus također obuhvata jedinstvene projekte poput proslavljene verzije poznatog američkog mjuzikla Kosa postavljenog ratne 1992 godine u opkoljenom Sarajevu, kao i velike spektakle na otvorenom prostoru poput proslave Dana mladosti od 1977 do 1981, te veličanstvenoga otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984 godine.