Magazin / Čitaj, saznaj

Bosna i Hercegovina ostat će bez oko 208 miliona KM iz Plana rasta Evropske unije zbog, kako tvrdi savjetnik člana Predsjedništva BiH i ekspert za evropske integracije Slaven Kovačević, nefunkcionalnog i neustavnog pristupa koji je izabrala aktuelna vlast u kreiranju Reformske agende.

U objavi na društvenim mrežama, Kovačević pojašnjava da su sredstva iz Plana rasta EU – ukupno šest milijardi eura za zemlje Zapadnog Balkana (od čega su dvije milijarde nepovratne, a četiri kreditne) – uslovljena dostavljanjem konkretne Reformske agende usklađene sa evropskim standardima. BiH to nije učinila, a razlog za to, tvrdi on, leži u "oportunističkim kompromisima" domaćih vlasti.

Neustavni modeli i "koordinacije"

Umjesto da posao obavi državni nivo vlasti – konkretno Vijeće ministara BiH – vlasti su, po Kovačeviću, formirale paralelne i pravno upitne strukture poput Mehanizma koordinacije i Radne grupe za reformsku agendu. Evropska komisija je još 2019. godine ocijenila Mehanizam koordinacije kao neefikasan, a Evropski parlament ga je u najnovijem izvještaju okarakterisao kao ozbiljan problem.

U širem kontekstu, Kovačević podsjeća i na debatu o "Otvorenom Balkanu", za koji je tvrdio da nudi „nula eura i podčinjavanje ekonomskim sistemima susjednih zemalja“, nasuprot Zajedničkom regionalnom tržištu (CRM), koje je EU razvila u okviru Plana rasta i za koje je predviđeno 30 milijardi eura.

Briselski sporazum zaboravljen?

Kao ključni trenutak Kovačević navodi jun 2022. godine, kada je BiH u Briselu preuzela obaveze iz takozvanog "Briselskog sporazuma", što je otvorilo vrata za dobijanje kandidatskog statusa i uslovnog početka pregovora s EU. Podsjeća da su tada sve političke stranke iz BiH dale saglasnost na 8 zadataka iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Međutim, nedostatak političke volje i institucionalnog kapaciteta doveo je do toga da se ključni reformski dokumenti ne dostave u roku.

Za gubitak sredstava, prema Kovačeviću, odgovorni su svi politički akteri koji su učestvovali u formiranju neustavnih tijela i koji su dopustili da se ovlasti države prenesu na entitete i niže nivoe vlasti.

„Nisu europske integracije baš za svakoga“, zaključuje Kovačević, upozorivši da iluzije o popustljivosti EU prema BiH mogu državu skupo koštati – kako finansijski, tako i u pogledu evropske budućnosti.

„Evropska unija traži jednu adresu za pregovore – državu Bosnu i Hercegovinu i njeno Vijeće ministara. Ne traži 14 ili 15 adresa“, ističe Kovačević.