Vijesti / BiH

Nova zakonska rješenja uvjet su za poboljšanje poslovnog ambijenta i položaja radnika, upozorili su poduzetnici iz Srednjobosanke županije (SBŽ), koji su u Travniku razgovarali s predstavnicima županijske vlasti i zastupnicima u Parlamentu Federacije BiH.

Gospodarstvenica Snježana Koepruner kazala je novinarima da je nužno što prije u proceduru staviti set federalnih zakona, koji će, kako je kazala, ponuditi bolja rješenja i za poslodavce i za radnike.

- Nadam se da ćemo nakon današnjeg sastanka uspjeti utjecati da se oni ponovno stave na dnevni red. Potreban je zakon o minimalnoj plaći, jer kako su u nekim firmama plaćeni radnici to nije dostojno čovjeka, a također treba uvrstiti i zakone o doprinosima i porezima na plaće. Mislim da imamo isti cilj, a to je da što više ljudi ostane ovdje i da ne napuštaju zemlju zbog niskih plaća i nepostojanja radnih mjesta - kazala je Koepruner.

Premijer SBŽ-a Tahir Lendo (SDA) kazao je kako očekuje da nakon današnjeg sastanka ponovno bude inicirano usvajanje zakona koji bi donijeli rasterećenje gospodarstvu.

- Želimo iz ovog kantona još jednom pokrenuti inicijativu prema Federaciji BiH, kako bi se ubrzalo donošenje reformskih zakona u privredi. Tu je inicijativa "20+5+6", koja predstavlja set novih zakona koje su predložili privrednici i mislim da proceduru treba pokrenuti - kazao je Lendo.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Nijaz Helez (SDP BiH) ocijenio je da su zakoni poput onih koji se odnose na minimalnu plaću i doprinose, ključ razvoja te da ih je potrebno što prije usvojiti.

- No, zakoni su dva puta bili na dnevnom redu i povučeni su zbog nepostojanja dogovora, pa stojimo gdje jesmo. Ne možemo dozvoliti da i dalje plaća bude 406 maraka, jer pogledajte potrošačku korpu... Bez minimalne plaće od blizu 1.000 maraka, siguran sam da se ne može živjeti u ovoj državi - kazao je Helez.

Na sastanku u Travniku, poduzetnici su istaknuli kako očekuju da zastupnici iz SBŽ-a u Parlamentu Federacije BiH ponovno iniciraju priču koja bi popravila poslovni ambijent, te u konačnici zaustavila iseljavanje radnika.