Politika / Regija

Nova runda razgovora glavnih pregovarača Beograda i Prištine u utorak u Bruxellesu novi je fijasko, ali za razliku od ostalih potpuno očekivan, pišu mediji u regiji.

Sastanci u Brixellesu uslijedili su nakon prošlotjednih odvojenih susreta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija s Lajčakom i šefom diplomatije EU Josepom Borrellijem, kada, međutim, nije došlo do trilateralnog sastanka.

Albin Kurti odbio je naime tripartitni sastanak s Aleksandrom Vučićem i nastavak dijaloga uvjetovao s tri nova zahtjeva.

Za glavnog pregovarača Beograda, direktora Kancelarije za Kosovo Petra Petkovića runda dijaloga u utorak je dokaz da Priština suštinski ne želi normalizaciju odnosa, a da joj je formiranje Zajednice srpskih općina, nedvosmislen uvjet SAD i EU  “posljednja rupa na svirali”, prenosi Kosovo online.

"Priština ubija dijalog", poručio je Petković nakon sastanka.

Ključni problem dijaloga za glavnog prištinskog pregovarača zamjenika predsjednika Kosova Besnika Bislimija je pak što je Petković isključivo inzistirao na usvajanju europskog nacrta ZSO.

"Jedina točka dnevnog reda oko koje smo morali da napredujemo bila je rasprava o finalizaciji plana redoslijeda. Ali, Petkovića je zanimala samo jedna točka koja je podrazumijevala usvajanje europskog nacrta statuta Zajednice općina sa srpskom većinom", kazao je Bislimi nakon sastanka.  

Šef europske diplomatije Josep Borrell je, sumirajući ne samo prošli tjedan već i svoj petogodišnji mandat u EU, rekao da su za proces dijaloga Beograda i Prištine potrebni hrabrost, vizija i politička volja.

On je prošlog tjedana umjesto najavljenog tripartitnog sastanka Albina Kurtija i Aleksandra Vućića, na kraju dana izašao pred novinare konstatirajući da Kurti nije želio taj sastanak već je ispostavio tri nova uvjeta od kojih je ključan - međusobno priznanje.

Glasnogovornik Europske unije Peter Stano je najavljujući sastanak glavnih pregovarača Beograda i Prištine Petra Petkovića i Besnika Bislimija za utorak objasnio da prioritet i agendu tog susreta određuje "najveća hitnost početka primjene Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa dvije strane".

"Tu nema nikakvog priznanja, ali bi, naravno, logična posljedica normalizacije bilo priznanje. Ali to je nešto daleko kasnije u procesu", također je ocijenio u najavi pregovora Stano.

Glavni europski pregovarač, specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak je pak rekao da je "na stranama je da odrede šta znači normalizacija“.