Intervju

(Magazin START BiH)

• U kom pravcu BiH ide u ovom trenutku, ima li joj spasa?

- U BiH postoje dva potpuno oprečna mišljenja o stanju u privredi. Jedno mišljenje proturaju Vijeće ministara BiH (VMBiH), Svjetska banka (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) koji kažu da raste bruto nacionalni produkt, izvoz, zaposlenost, standard i tako dalje. No, radnici upozoravaju da je ekonomska situacija teška i da se živi jako loše, a o tome govore i mediji. Slažem se s radnicima, a institucije varaju građane i radnike pričajući da u BiH skoro pa teče med i mlijeko.

• I, kakvo je stanje?

- Poražavajuće. Nezaposlenost je visoka, imamo budžetski i izvozni deficit, plate i penzije ne rastu godinama i sve su teži uvjeti življenja.

ZAVRŠNA FAZA KAPITALIZMA

• Otkud ta razlika u poimanju stanja u BiH?

- Razlika je u prezentiranim činjenicama. VMBiH i SB manipuliraju ocjenom stanja u privredi, biraju samo segmente koji su dobri i ne upoređuju ih sa drugim elementima, ne prave ekonomsku analizu. Broj zaposlenih na određenom području sada bi trebalo uporediti sa brojem zaposlenih 1991. na tom istom području. Tvrdim da danas nemamo ni 60 posto ondašnjeg broja zaposlenih. Ista je i priča o povećanju izvoza: izvoz zaista raste, ali raste i uvoz, a da pri tom izvoz niko ne upoređuje s izvozom prije 1991. kada je BiH jedina u bivšoj Jugoslaviji imala veći izvoz od uvoza. Dakle, institucije obmanjuju građane jer podatke koriste segmentirano. Zar ne bi trebalo biti sramota za VMBiH ili SB da obmanjuju ljude u BiH o stanju u zemlji?

• Može li BiH bez MMF-a i SB?

- Nas MMF drži na infuziji i održava nas u životu. Kada bi MMF obustavio kredite nastala bi blokada.

• Kako dalje?

- Varaju se oni koji misle da bi problemi bili riješeni kada bi se postigao politički dogovor tri strane u BiH. Svjetske finansijske institucije neće nikada dozvoliti da se to desi i da BiH krene naprijed jer ne žele rješenje za BiH, ali ne samo za BiH, nego za cijelu regiju. Pogledajte Hrvatsku, Makedoniju, Albaniju, Kosovo, Srbiju... Svuda vri! Srbija i Hrvatska se naoružavaju i kupuju borbene avione koji ne služe za odbranu...

• Zašto mislite da SB i MMF ne žele stabilnost na ovim prostorima?

- O tome govorim u knjizi „Pad kapitalizma i početak filantropizma“, koju sam nedavno objavio. Naime, postojeće stanje odgovara kapitalizmu, a mnogi ne mogu shvatiti šta se iza toga krije. Ja vjerujem da kapitalizam ulazi u završnu fazu i da nastoji opljačkati što se može opljačkati i spremni su ući u ratove i sukobe. Uzmite sukobe na Bliskom Istoku, gdje su razvijene i slobodne države uvedene u sukobe: Irak, Sirija, Avganistan, Pakistan... Potom zemlje na sjeveru Afrike: destabiliziran je Egipat, Libija je u haosu, a nije bolje ni u drugim državama te regije. Kapitalazam to ne želi i ne može da riješi zato što opstaje isključivo na principima profita i privatnog interesa. To znači da kapitalista ulaže tamo gdje ima zaradu, a u cijelom svijetu zarade nema na siromaštvu, nezaposlenosti, u visokom obrazovanju, zdravstvu, penzionim fondovima, socijalnoj zaštiti... Na tome nema zarade i sve što traži povećanje plata radnicima ili povećanje troškova za zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i slično -treba sprječavati.

• Ko onda u BiH sprječava napredak?

- BiH valja sagledati u obimu 3,8 miliona stanovnika, što je predgrađe nekog većeg svjetskog grada i nije bitno u globalnim odnosima, ali se SB i MMF prema BiH ponašaju kao prema drugim državama. Oni smatraju da nije potrebno stabilizirati BiH i onog trenutka kada se malo stabiliziraju odnosi unutar, recimo bošnjačke strukture, kao što je nedavno bila suradnja između SDA i SBB-a, došlo je do sukoba među njima....

• Hoćete reći da je sukob izazvala međunarodna zajednica i SB!?

- Djelovali su na određene ljude tako da se oni suprotstave dobrim odnosima. Isto je i u srpskim i hrvatskim redovima, a između ta tri bloka postoji toliki antagonizam da nema rješenja. Uvijek se nađe neki trenutak za novi sukob i iza toga stoje pojedinci i tajne obavještajne službe koje te ljude povremeno potiču na sukob. U BiH nema rješenja sve dok se ne promijeni postojeći svjetski sistem.

• Dakle, nije problem u bh. političarima nego postoje zakulisne igre?

- Sigurno postoji zakulisne igre. Ta se naša gospoda pitaju manje nego bilo ko, nego čitaoci vaših novina. Mi glorificiramo njihovu moć i snagu, a oni su pioni u rukama svjetskih institucija. Oni su nemoćni, a ako bi se i suprotstavili - bili bi kompromitirani, suđeni, zatvarani...

• Milorad Dodik se često konfrontira...

- Da, ali on stvara i konflikt u BiH i sve dok to radi on je dobar.

• Ko upravlja institucijama koje upravljaju političarima u BiH?

- SB i MMF su također samo igrači koji igraju kao i ovi naši, a njima upravlja ilegalna svjetska vlada, odnosno Federalne robne rezerve u SAD. O tome govori profesor Paul Samuelson, iz čijih knjiga uči 70 posto ekonomija u svijetu. Preostalih 30 posto uči od njegovih učenika. On govori o tome da su Federalne robne rezerve, koje inače djeluju veoma tajanstveno, u vlasništvu 13 najjačih bankarskih porodica koje djeluju i putem nekoliko svjetskih konferencija, poput one u Davosu. Oni imaju moć, novac, policiju i vojsku. Upravljaju svijetom na piramidalan način.

• I šta sada?

- BiH nema rješenje u postojećem svjetskom okruženju, ali nemaju ni drugi jer su pokriveni preko podanika, ali i kroz razna kreditna zaduženja i ropstvo. Moje mišljenje je da cijeli svijet, oko 7,5 milijardi ljudi od kojih veliki broj živi mnogo gore od nas, pa tako i mi, treba da gradimo novi sistem koji bi pobijedio siromaštvo, nezaposlenost, glad, nedostatak pitke vode... To bi bio filantropizam.

• Da li je romantično, utopijski očekivati da se kapitalisti odreknu svoje imovine?

- Nema drugog rješenja. UN je pred kraj prošlog vijeka postavio milenijske ciljeve za spas čovječanstva - pitka voda, zarazne bolesti i i slično. I kada su 15 godina kasnije utvrdili da ništa od toga nije urađeno, nego je stanje i gore, UN su definisale nove ciljeve. U suštini, UN ljudima bacaju prašinu u oči da rade i da se zalažu, a zapravo prave mnogo buke ni oko čega jer nema realizacije i poboljšanja stanja. Tako će 2030. godine opet utvrditi da ništa nije urađeno.

• Često kritikujete međunarodne institucije. Da li to ima veze sa Vašom smjenom u vrijeme kada ste bili ministar finansija u Vladi FBiH?

- Ne! Te institucije, SB, MMF i Svjetsku trgovinsku organizaciju su formirali pobjednici poslije Drugog svjetskog rata sa jasno preciziranim zadacima za svakog od njih. Da njihovi tvorci znaju u šta su se pretvorile - prevrtali bi se u grobu. No, plan je bio da se formira još jedna organizacija koja bi pomagala najnerazvijenije zemlje iz fonda koji bi punile najrazvijenije zemlje plaćajući porez na izvoz, jer izvoz znači i isporuku svoje radne snage inostranstvu. Ta četvrta planirana organizacija nikada nije osnovana jer ne odgovara kapitalistima i zbog toga kuća zvana svjetska ekonomija stoji na tri ćoška i nije stabilna. Nema četvrte noge koja nije odgovarala kapitalistima. Da se razumijemo, dolar je izgubio podršku u zlatu i sada se štampa kao bezvrijedan papir i to je opasno. Sto dolara košta koliko papir i boja za njegovo štampanje, ali se tim papirima plaća realna roba i sada je američka zaduženost ili javni dug veći od nacionalnog bruto produkta. Kada bi oni koji imaju potraživanja od Amerike tražili izmirenje duga - sve bi eksplodiralo kao napuhani balon.

• Da se vratimo BiH! Profesor Izudin Kešetović kaže da nam treba novi koncept?

- Ne može BiH napraviti novi koncept jer je jak uticaj sa strane. Novi koncept je moguć samo na razini svijeta. Kapitalizmu treba odati priznanje jer je razvio nauku, tehnologiju, mašine, progres... Ali kao i svaki organizam je iscrpljen i potrošen.

VEZANE RUKE

• U BiH se trenutno provode brojne reforme. Kuda one vode?

- SB je vodila prvu ekonomsku obnovu BiH i ideja je bila da se ovdje gradi mala, otvorena privreda. Bilo je to jako dobro zamišljeno, ali ni jedan postavljeni cilj nije ostvaren, pa se krenulo u novu strategiju koja je opet bila dobro zamišljena, ali ne i ostvarena. Mislim da su ti ciljevi, namjerno zadati, neostvarivi. Jedna od tih mjera je, recimo, zabranila kredite za javna preduzeća i tako su i propale sve velike firme koje su potom rasformirane i uništene, sasvim svjesno! Pogledajte Hrvatsku, Srbiju, Albaniju... U svim tim zemljama je stvoreno tržište za potrošnju roba iz uvoza i izvoz radne snage. Pa doktori odlaze iz svih ovih zemalja čim uzmu diplomu u ruke.

• A kako ocjenjujete ponašanje aktuelnih vlasti?

- Njihove odluke piše MMF, a oni ih samo potpisuju i trebali bi ih sprovoditi. Mislim da su oni potpuno svezanih ruku da pokrenu neku inicijativu i zato nema rješenja. Ovo sam govorio i 90-tih godina prošlog vijeka i bojim se da ćemo i dalje istu priču pričati. Oni nama predlažu mjere koje su kod nas neprovodive, a globalizacija je najveća prevara za male zemlje jer imate slobodu protoka roba i ljudi, a siromašni nemaju robe i imaju ljude koji odlaze.

• Vlasti kažu da zaposlenost raste!?

- I to je manipulacija. Međunarodna zajednica kaže da je nezaposlenost 20 do 24 posto, naša statistika da je to 45 posto, a ja tvrdim da je 70 posto. Naime, ako u BiH imamo 3,8 miliona stanovnika, tretira se da je 50 do 55 posto radnoaktivnog stanovništva dok su oni drugi neaktivni: penzioneri, djeca i učenici i trajno nesposobni za rad. Dakle mi imao 1,9 miliona radnosposobnih stanovnika od čega je zvanično 500.000 zaposlenih i 400.000 na zavodima za zapošljavanje. Po toj matematici nedostaje milion ljudi, a to su ljudi koji nisu u evidenciji nezaposlenih jer su obeshrabreni i ne javljaju se na biro, pa su skinuti s evidencija iako su još uvijek nezaposleni. I to je proizveo i legalizovao kapitalizam štiteći sebe.

• Kako to riješiti?

- Zagovaram da država mora garantirati zapošljavanje svih radnosposobnih ljudi! Ako nemate posao, a imate porodicu i djecu - to je osuda na smrt i lopovluk, a pravo na rad je i među prva tri, četiri zagarantovana prava. Država koja to ne garantuje krši osnovna prava čovjeka. Znam da će mnogi reći da država nije zadužena da otvara radna mjesta! I nije! Ali mora osposobiti institucije koje pomažu zapošljavanje.

• Koje institucije?

- Recimo, Centralnu banku BiH (CBBiH). Ona se ne miješa u situaciju u BiH nego sva svoja sredstva drži u inostranstvu i ponaša se kao najobičnija mjenjačnica koja štampa onoliko novca koliko ima eura ili zlata. Konvertibilna marka je sada najstabilnija valuta na kugli zemaljskoj jer imamo stopostotno pokriće u zlatu. Dolar od 1963. nema te zlatne rezerve nego je to obični papir. CBBiH ne ulazi u problem vanjskotrgovinskog bilansa ili problem nezaposlenosti, kažu da je to stvar vlade, a vlada će reći da nisu poslodavac da otvaraju radna mjesta i oni tako prebacuju lopticu jedni drugima.

PILOT I GUVERNER

- Moramo štampati KM kao što se štampaju i druge valute. Znam da kritičari smatraju da bi to proizvelo inflaciju, ali ja predlažem da se štampa novca za inflaciju od 10 posto i da se taj novac plasira samo u pokretanje privrede, zapošljavanje i povećanje izvoza, s tim da ako se prekorači tih zadatih 10 posto - uslijedila bi krivična odgovornost guvernera CBBiH! On to mora kontrolisati.

• Da li je to moguće uz sve političke pritiske i potrebe za novcem?

- Ako pilot može voziti avion kroz nevrijeme i guverner mora znati kontrolisati inflaciju do 10 posto i ne davati novac za budžet i plate. On mora da odoli pritiscima i da kontroliše inflaciju. U SAD je štampani novac plasiran u privredu sa 0,0 posto kamata, a Evropska unija svaki mjesec plasira 60 milijardi eura sa dva posto kamata godišnje. Jasno je šta to znači za privredu. Taj novac sa dva posto kamata bi bio pokretač za našu privredu. Međunarodne institucije ovo ne bi podržale kao rješenje za BiH, ali je to moguće i potrebno uraditi jer smo u velikom dužničkom ropstvu i živimo na infuziji.

• Svi kažu da je BiH zadužena mnogo manje nego zemlje u regiji!?

- Da, ali to zaduženje je otišlo u plate. Poređenja radi, ukupni dug bivše Jugoslavije u trenutku raspada zemlje je bio 15,6 milijardi dolara! Sada je, na istom prostoru, šest novih država 20 godina kasnije dužno 186 milijardi dolara pri čemu je na istom prostoru manje stanovnika, razrušeni su privredni kapaciteti, niko ne gradi nove fakultete, bolnice... Najveće je pitanje gdje su pare? To je posao za doktorante ekonomije da istraže gdje je novac, šta se desilo u razvoju država. Što se tiče BiH, malo smo zaduženi, ali imamo i malo radnika.

• Kako smo uopšte došli u situaciju u kojoj smo sada - dug za doprinose je veći od milijardu KM, a dok ste vi bili ministar niko nije imao dugove po ovom osnovu?

- Kada sam ja bio ministar imali smo izvršenje budžeta 100 posto, nismo imali dugova, nama niko ništa nije dugovao. Plata nije mogla biti isplaćena bez dokaza da su plaćeni doprinosi! U međuvremenu su u javnim preduzećima nestajale pare i neko je odobrio isplatu plate bez doprinosa. Toliko se toga nakupilo da smo u kolapsu - penzije ne rastu, zdravstvo je na izdisaju, visoko obrazovanje je uništeno i pored preuzimanja bolonjskih principa koji su izvanredni... Uništavanje visokog obrazovanja je trajno uništavanje države. No, kada biste sada zatražili da dužnici izmire obaveze - nastao bi kolaps. MMF sada mudro radi - računa šta treba održati da radi i kreditirat će nas sve dok ne dođu do toga da preuzmu preostalu državnu imovinu u bescijenje.

• Kao mogući spas pominje se prodaja nekih većinski državnih preduzeća?

- Meni je jedan od bivših visokih predstavnika predlagao prodaju Bh. telekoma za 400 miliona KM i ja sam to odbio. Teorijske preporuke su da se firma prodaje za onoliko novca koliki bi joj bio profit u narednih deset godina. I sa dobiti od oko 150 miliona KM, BH Telecom vrijedi 1,5 milijardu KM. Ako bismo to i prodali, nemamo kvalitetne projekte u koje bismo uložili novac koji bi nam se vratio. A dati taj novac za plate i penzije je propast. Zašto prodati dobru kravu muzaru, a onda tražiti druge krave!? Drugo je pitanje uzurpacija tih preduzeća od političkih partija. MMF će u jednom trenutku doći sa konačnim zahtjevom da se to proda i preporukom kome to treba prodati.

PDV PREVARA

- Bilo bi vrlo pametno da idemo sa vlastitim sredstvima, plus štampanje novca u određenim granicama. Bojim se, kasno je jer SB dominira nad našim političarima i ekonomijom i neće to dozvoliti jer želi da kreditima kontrolira sve u BiH. Mi smo prevareni i sa PDV-om jer smo ranije 70 posto budžeta punili carinama koje je plaćao onaj ko je htio da kupuje uvozne robe. Sada PDV plaćaju svi i s istom stopom i na kruh i na lijekove i bunde i jahte. Dakle, državu sada plaćaju i izdržavaju najviše siromašni. Moj prijedlog je da ponovo pređemo na tri poreske stope umjesto PDV-a. Stope bi bile 0 posto na osnovne proizvode i lijekove, 20 posto na luksuznu robu i gorivo, a sve ostalo je 10 posto.

• Šta znači to što banke u BiH pojačano nude kredite stanovništvu i to sa malim kamatama?

- Banke imaju novac koji su jeftino dobile, a inače su majstori da stvore novac iz ničeg i to na zakonom dozovljen način. Oni će na 1.000 eura koje je neko stavio u banku u daljne kredite, uz određenu kamatu, plasirati i do 10.000 izmišljenog novca i zaraditi na kamati na ukupan plasirani iznos.

• Da li je tačna teza da tamo gdje banke intenzivno rade nema straha od rata?

- To samo znači da privreda ne uzima kredite i da banke imaju viška para, a ako dođu u situaciju da ne mogu da naplate dug – prodaju ga. Neka je bog na pomoći onom ko ne može vratiti dug banci.

AGROKOR, POLITIČKA PRIČA

• Kako bi se mogla razvijati situacija u Agrokoru?

- Teško je prognozirati! To je više politička nego ekonomska priča. Moguće je da cijelo preduzeće bude podijeljeno i tu će biti važno ko će preuzeti maloprodaju jer kolonizacija jedne države se provodi pomoću bankarstva i maloprodaje. Država koja kontroliše maloprodaju može da djeluje na razvoj države jer kontroliše čiju robu nudi i prodaje. U ovom času je pomalo urušena Slovenija kada je Agrokor kupio Merkator i tada su ekonomisti mogli izračunati da će Agrokor zbog te snažne ekspanzije imati problema. Mogla bi to biti opomena i za neke tgovinske lance u BiH koji su krenuli u ekspanziju. Mislim da bi Agrokorovu maloprodaju mogla preuzeti neka strana, možda njemačka kompanija.

• Na šta u BiH treba posebno obratiti pažnju u vezi sa tim preduzećem?

- Treba obezbijediti da novac prikupljen u BiH ne ide van za vraćanje dugova Agrokora.

• Kako je to moguće postići?

- Hrvatska i Slovenija, a na neki način i Srbija, već su to uradili. Donijeli su lex specialis zakone, a BiH to još nije uradila. Kod nas kažu da nije strašno jer je dug prema dobavljačima u FBiH samo 300 miliona KM, a za nas je i 30 miliona previše. Bitni su u daljni događaji. Konzum u BiH je za sada dobro snabdjeven, ima roba i iz BiH i iz Srbije i Hrvatske i mislm da treba opstati. U prodavnicama stranih kompanija nema toliko naših roba i treba voditi računa o tome i donijeti propis da u prodavnicama mora biti 30 do 50 posto domaćih roba. To nije priča o kršenju slobode. Uostalom, nema nekontrolirane slobode.

FILANTROPI DOLAZE!

• Šta je vaš interes da knjiga bude besplatno dostupna na internetu?

- Cilj mi je da što više ljudi to pročita. Ja 50 godina radim u oblasti ekonomije i meni je sve ovo što se sada dešava jasno, mogu nazrijeti šta će se dalje dešavati.

• Vi praktično predlažete rješenje za cijeli svijet?

- Kapitalizam mora otići i moramo kreirati novi sistem - čovjekoljublje koje donosi zapošljavanje ljudi na razne zakonite načine. Zemlje sam svrstao u četiri grupe: izrazito nerazvijene, nerazvijene, srednje razvijene i bogate. U ovim bogatim živi svega 15 posto stanovništva, ali i kod njih dolazi do pada socijalne zaštite, pada kvaliteta zdravstvene zaštite, obrazovanje postaje skuplje... I pojavljuje se višak profita. Da se razumijemo, nisam protivnik sticanja profita, ali mislim da ga treba ograničiti i da razlika u platama ne treba biti jedan naprema hiljadu ili tri hiljade, kao što je sada slučaj u SAD, nego recimo jedan naprema deset ili 15, uz određenu stimulaciju. Primjera radi, Bil Gejts je trenutno najveći filantrop i donator na svijetu, ali ja mislim da on svoj proizvod drži preskup ili slabo plaća svoje radnike.

• Kako izgleda filantropizam koji zagovarate?

- Nije to socijalizam ili komunizam ili nacionalsocijalizam, nego novi društveni sistem koji je, istina, različit u nerazvijenim i razvijenim zemljama. Nerazvijene zemlje treba da krenu sa razvojem, recimo, svoje poljoprivrede i da same nahrane svoj narod, da zaposle ljude, recimo, u gradnji kuća za beskućnike. A u razvijenim zemljama da se smanje razlike u platama. Za svaku kritiku koju sam uputio kapitalizmu, predložio sam rješenje.

Knjiga Nikole Grabovca „Kraj kapitalizma i početak filantropizma“ dostupna je OVDJE.