U Bosni i Hercegovini se dugi niz godina tokom predizbornih aktivnosti stranaka i kandidata bilježe brojne zloupotrebe javnih sredstava i resursa za njihovu promociju. Različiti su oblici zloupotrebe, koriste se ne samo materijalna dobra poput službenih vozila, mobitela, helikoptera ili kancelarija, prostora, pa javnih radova – otvaranja ili pokretanje i puštanja u rad raznih objekata koji su rezultat ulaganja javnog novca, nego su tu i ljudi – uposlenici državnih institucija za privatne i političke svrhe, vozači, sekretarice, savjetnici,... cijeli aparat koji treba da radi u interesu države, a ne u interesu stranke ili pojedinca. Nekako se baš pred izbore sjete i penzionera, ugroženih, mladih pa dijele sredstava kao da daju iz svog džepa. Daleko je to od fer i poštenih izbora, jer značajnu prednost imaju kandidati i stranke na vlasti koji tim sredstvima i resursima raspolažu.

Start BiH je ranije, u okviru svoje medijske kampanje podizanja javne svijesti o zloupotrebama javnih sredstava na izborima, pisao o ovoj pojavi - navedeno je i niz primjera uočenih tokom proteklih izbora. Podsjećamo da su ove pojave, između ostalog, regulisane i izmjenama Izbornog zakona BiH koje je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo 27. jula 2022. godine. Radi se o takozvanim tehničkim izmjenama čime se, kako je tada poručeno, unapređuje integritet izbornog procesa, tj. stvaraju se preduslovi za transparetnije i fer izbore što podrazumijeva i uvođenje tehnologije za nadziranje kompletnog izbornog procesa. Nakon svega, naši sagovornici i sagovornice ocjenjuju koliko su ove izmjene utjecale na ponašanje nositelja javnih funkcija tokom proteklih izbora.

- Ove odredbe Izbornog zakona koje su nametnute od strane Visokog predstavnika nisu apsolutno dovoljne niti utiču na išta od ovoga o čemu pričamo i zbog toga nismo ni vidjeli da su imale ikakav uticaj na ponašanje nosilaca javnih funkcija. Čak su poslale nekakvu poruku da je problematičnije nešto što izgovorite na nekoj manifestaciji kao javni funkcioner nego kada direktno zloupotrijebite javna sredstva i instituciju u kojoj obavljate funkciju - kazala je za Start Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International (TI) u BiH.

Ova organizacija je tokom dva mjeseca tzv. „predizbornog perioda“ (jul, avgust) i mjesec dana zvanične kampanje (septembar), kao i sam izborni dan provodila terenski i medijski monitoring predizbornih aktivnosti političkih subjekata u Bosni i Hercegovini.

KO JE NAJVIŠE ZLOUPOTREBLJAVAO

Njihovi podaci govore da se nikada nije toliko javnih sredstava utrošilo pred izbore i, kako kažu, indirektnu kupovinu glasova, kao sada. Uočili su mnogo više primjera u odnosu na prethodne izborne cikluse, kratkoročnih davanja iz budžeta pojedinim kategorijama stanovništva što se indirektno koristilo kao poziv za glasanje za određene kandidate i političke stranke.

- Imali smo generalno ogromno povećanje potrošnje ne samo kad je riječ o kratkoročnim davanjima nego i kod javnih radova i korištenju svih tih projekata za predizbornu promociju i organizovanje kojekakvih predizbornih skupova. Svaki put imamo problem povećanja javne potrošnje i tempiranja pred izbore da bi se na taj način kupila podrška građana, a sa druge strane se direktno koristi i javna pozicija i institucije za neku vrstu pritisaka na birače, promoviranje političkih kandidata i stranaka i sl. Mi smo objavili i mapu svih davanja i izdvajanja raznih oblika zloupotreba u predizborne svrhe - kaže Korajlić.

Na ovoj mapi se između ostalog može vidjeti da su registrovana 364 predizborna davanja u iznosu od preko 313 miiliona u čemu prednjače Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske. Mapu je izradila i Koalicija Pod lupom nakon monitoringa kojim je utvrđeno 384 slučaja zloupotrebe javnih resursa po prekršiocima / političkim subjektima u 67 opština / gradova. Analiza pristiglih prijava pokazala je da se najveći broj slučajeva odnosi upravo na stranke u vlasti: SNSD sa 109, SDA sa 81 i HDZ sa 38 zloupotreba.

Ahmed Rifatbegović, savjetnik za politička pitanja u kabinetu Šefa misije OSCE-a u BiH, ranije je u intervjuu za magazin Start BiH upozoravao:

- Problematiku zloupotrebe javnih sredstava u izbornoj kampanji prepoznala je posmatračka misija ODIHR-a (Izborna posmatračka misija OSCE-a / ODIHR-a - Ured za demokratske institucije i ljudska prava, op.a.) u Bosni i Hercegovini i na nju ukazala u prethodna tri izvještaja koja je ODIHR objavio nakon izbora 2010, 2014. i 2018. godine. U svojim izvještajima, ODIHR je više puta ukazivao na nepostojanje dovoljno jasne definicije javnih sredstava, niti definicije njihove zloupotrebe, što ostavlja dosta prostora za pojavu zloupotreba i korupcije. U BiH se podrazumijeva učešće visokih  državnih funkcionera u kampanjama za lokalne izbore. Politički predstavnici putuju po BiH i pojavljuju se na skupovima, pritom nezakonito koristeći resurse institucija u kojima obnašaju svoje funkcije. Zloupotreba javnih sredstava obuhvaćena je i nedavno usvojenim amandmanima koje je nametnuo visoki predstavnik. Potreban je aktivniji angažman i pravosudnih institucija i agencija za provedbu zakona u postupku identifikovanja i sankcionisanja zloupotreba javnih sredstava -kazao je Rifatbegović.

HOĆE LI SE GRAĐANI OSVIJESTITI?

Opšti izbori 2022. su iza nas. Na sceni je formiranje vlasti u BiH. Priču o zloupotrebi državnih sredstava, novca građana i građanki ove zemlje, potisnula je priča o izbornim nepravilnostima, izbornim krađama, nestanku vreća sa glasačkim listićima, enormnom broju nevažećih glasačkih listića, ponovnom kontrolnom brojanju, protestima... Sve navedeno zapravo ukazuje na neophodnost reforme Izbornog zakona.

Navodi to i Vehid Šehić, iz Forum građana Tuzle, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod Lupom“, bivši član Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) i pravni ekspert:

- Ono što je evidentno jeste da će se u tom segmentu morati mijenjati Izborni zakon i precizirati određene odredbe koje je donio i sam visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. On je time pokušao neke stvari da uradi, međutim, kada se počne to implementirati onda ćete vidjeti i dobre i loše strane. I dalje se koriste službeni automobili, službene prostorije, službena sredstva koja su se djelila određenim kategorijama stanovništva poput mladih, nezaposlenih ili penzonera, sve je to jedna vrsta zloupotrebe javnih sredstava i to se radilo u cilju pridobijanja simpatija tih kategorija stanovništva. To se treba zabraniti. Mi smo svjedoci da imamo privatizovanu državu, da su zarobljene sve institucije te da se prema istima ponašaju kao prema privatnoj svojini. Neke stvari treba mijenjati ne samo u Izbornom već i u drugim zakonima - tvrdi Šehić.

Nada se da ćemo nakon ovih izbora do naredne godine temeljito „pretresti“ Izborni zakon, Zakon o finansiranju političkih subjekata i druge zakone i precizirati određene odredbe kada je u pitanju finansiranje izborne kampanje jer ima mnogo nedostataka koje politički subjekti zloupotrebljavaju.

I Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, smatra da je visoki predstavnik ovim izmjenama donekle precizirao zloupotrebe javnih sredstva pred izbore, ali da je krajnje vrijeme da se sve to popravi, promijeni i primijeni kako bi sljedeći izbori bili daleko pošteniji.

- Prije svega, trebalo bi uvesti elektronsko glasanje, skeniranje glasačkih listići i još neke stvari o kojim se već dugo govori. Ako je to na ovim proteklim izborima bio problem zbog kratkih rokova ili nečega drugog, onda bi se već sada trebalo donijeti takvu odluku i početi pripreme za naredne izbore. To je jedna od suštinskih stvari, a mogla bi se brzo uraditi i primijeniti - misli Trnka.

Kada je riječ o izmjenama zakona,Branko Perić, sudija Suda BiH, ima drugačije mišljenje:

- Nama ne trebaju nikakva nova zakonska rješenja u cilju sprečavanje zloupotrebe javnih sredstava. Najbolja preventiva je procesuiranje zluopotreba koje su desile na upravo završenim izborima. Ova vrsta zloupotreba neće zastariti 10 godina. Nova zakonska rješenja bi samo dodatno komplikovala stvari. Zloupotrebe se dešavaju i poslije izbora, a bilo ih je i prije zvaničnog početka predizborne kampanje - zaključuje Perić.

Akademik Slavo Kukić smatra da je zloupotreba javnih sredstava posljedica stanja u društvu i da pokazuje koliko politička klasa u BiH nema osjećaja odgovornosti, ne prema državi, ne prema javnim sredstvima nego prema građanima koji su porezni obveznici. U konačnici sve to plaćaju građani, veli akademik.

- Sa druge strane, ta činjenica pokazuje i koliko bh. građanin nije dostigao razinu svijesti da o tome rasuđuje i da sve to izlaskom na biračko mjesto sankcionira - kaže Kukić.

SAMO SANKCIJE SREDSTVA SPAŠAVAJU

Da bi se to sve spriječilo, TI u BiH već godinama predlaže da se uvedu ograničenja i javne potrošnje i zapošljavanja i da se uvede obaveza objavljivanja na sedmičnoj ili mjesečnoj bazi svih informacija o javnoj potrošnji svih institucija i kompanija u predizbornom periodu i da se sve odredbe koje se tiču ponašanja u predizbornom periodu i kampanji produže ne samo na zvaničan period kampanje već od dana raspisivanja izbora do dana samog održavanja izbora.

- Imamo takve primjere u drugim državama koje ne samo što uvode ova ograničenja već daju i jasne nadležnosti institucijama za praćenje svih oblika zloupotreba i jasne sankcije. To je jedini način da se spriječi indirektna kupovina glasova javnim sredstvima - kaže Korajlić.

Koliko je zabrana zloupotrebe moćno oružje svjedoči primjer iz Francuske, gdje je tokom predsjedničke kampanje 2012. godine partija Nicolasa Sarkozyja državi morala platiti ili nadoknaditi 11 miliona eura zbog zloupotreba javnih resursa.

Iz TI u BiH poručuju da su već sada vidjeli ogromnu razliku između onoga što stranke prijavljuju i što je stvarni trošak kampanje, te da je većina te razlike zapravo pokrivena na razne načine kroz javna sredstva. Većina naših sagovornika smatra da zloupotreba javnih sredstava u predizbornoj promociji ima direktan uticaj i na same rezultate izbora.

- Kada se sjetite određene populacije pred izbore i date im direktno novac koji im stigne poštom i to još predstavite na način kao da im dajete iz svog džepa ili ispred određene političke stranke onda to mora imati neki efekat. Vidjeli smo da nismo imali neku veliku razliku u broju glasova koje su osvojile najveće stranke koje su u vlasti  i koje su najviše i koristile javna sredstva. Osigurale su doduše podršku i na druge načine, poput izbornih prevara, ali generalno se gubi granica između onoga šta su kandidati, šta su političke stranke i šta je to što neko radi u okviru svoje javne funkcije i to onda sigurno mora imati uticaj kako će i kome na kraju i sami birači dati svoju podršku - pojašnjava Korajlić.

I Branko Perić je jasan.

- Naravno da to utiče i na same rezultate izbora. Onaj ko ima pare i zloupotrebljava javna sredstva ima startnu prednost nad ostalim i ima mogućnost i za korupciju i za sve ostalo - kaže on.

Šehić pak misli da zloupotrebe javnih sredstava ne utiču značajno na izbornu volju, ali da je volja građana vrlo često nametnuta jer su mnogi ovisni o budžetu pa se boje da će u slučaju promjene vlasti i oni izgubiti svoje pozicije. Smatra da je to jedna vrsta političke korupcije, da je korupcija ušla u sve pore bh. društva pa i u ovaj segment te da nas čeka velika borba da se to iskorijeni, odnosno dovede na razumnu mjeru. Ostaje pitanje ko će to uraditi?

- Očigledno je da su se političke stranke jako izvještile u mobilizacijama u izbornom procesu i krajnje je vrijeme da se nametne odluka koja će to spriječiti. Naravno da stranke neće same uraditi ništa što bi povećalo njihovo samokontrolisanje. To se pokazalo i do sada. To može da uradi samo visoki predstavnik, i to treba uraditi odmah kako bi na vrijeme počele pripreme za naredne izbore - tvdi Trnka.

Sa tim se slaže i Slavo Kukić koji julske izmjene viskog predstavnika ocjenjuje neuspjelim.

- Bez sankcija u balkanskim relacijama, znači bez „batine“, ništa ih drugo neće motivirati da se kultiviraju i europeiziraju. Sukladno tome, naprosto se nameće odgovor i šta se može uraditi u cilju preveniranja. Samo konkretna sankcija za neodgovorno društveno ponašanje! Ali to neće učiniti ni državni ni entitetski parlamenti. To se može samo nametnuti korištenjem bonskih ovlasti. Da li je toga svjestan sadašnji visoki predstavnik i hoće li posegnuti za bonskim ovlaštenjima u vezi sa tim, kao što se može postaviti pitanje hoće li posegnuti za tim ovlastima i u mnogim drugim pitanjima, ostaje za vidjeti - misli Kukić.

Slikovito on pojašnjava utjecaj zloupotreba na izbore i prednost nosilaca vlasti nad ostalim učesnicima u izbornoj utrci:

- Ako politički dužnosnik, državni moćnik iskoristi helikopter da se obrati svojim potencijalnim biračima onda je on naprosto u prednosti nad sve druge jer danas se može obratiti na pet mjesta umjesto na jednom ukoliko ide kolima. Sa druge strane ta činjenica, nažalost, kod prosječnog bh. građanina umjesto da izazove averziju i osjećaj gađenja vrlo često izazove osjećaj divljenja prema osobi koja ima toliku moć i sukladno tome i osjećaj, odnosno raspoloženje da se njega podrži i na izborima. Štošta je u ovoj zemlji logički paradoks, pa tako i to.

Ako već ne možemo zaustaviti život u državi tokom izborne kampanje, možemo strogo zabraniti ovakve stranačke aktivnosti, kaže Šehić, pa dodaje da se moraju zabraniti i bilo kakve jednokratne novčane pomoći građanima BiH od dana kada CIK donese odluku o održavanju izbora da bi se spriječilo ovo što smo imali tokom proteklih izbora. 

- Naravno, predstavljat će problem što to moraju da usvoje oni, a da su to željeli uradili bi sami. Tu nam sada treba pritisak međunarodne zajednice da se to uredi. Također, moram naglasiti da CIK nema kapacitete da dubinski izvrši reviziju poslovanja političkih stranaka pa se trebaju uključiti i neke druge institucije poput Porezne uprave, Finansijske policije, revizori... - ističe Šehić.

Navodi aferu Fimi medije iz susjedne Hrvatske za primjer kako se izvlače sredstva od kućanskih korisnika, a onda se dijele političkih strankama.

- To je nešto što je kod nas masovna pojava. To ne može utvrditi CIK, kao što ni u Hrvatskoj to nije uradila tamošnja izborna komisija. Mi imamo „fimi media“ primjere na sve strane - zaključuje Šehić.

Iz CIK-a poručuju: Recite „ne“ zloupotrebama

Centralna izborna komisija u ranijim izbornim ciklusima nije pratila ovaj oblik zloupotreba jer nisu imali ingerencije, ali nakon izmjena Izbornog zakona BiH iz jula ove godine, djeluje po prijavama i po službenoj dužnosti.

„Kao što možete vidjeti u tabeli koja se nalazi na web-strani CIKBiH, najviše prijava je stiglo od Transparency International BiH i to je vrlo dragocjena saradnja. Prijava je bilo i od partija, kandidata, ali i od građana i one su možda najdragocjenije jer pokazuje da građani prepoznaju svoja prava i štite svoju imovinu. Bilo bi dobro da u narednim periodima bude više prijava baš od građana“, kažu za Start iz CIK-a.

Dobili su 59 prijava, detalje prijava i odluke CIKBiH po ovom osnovu možete, kako je već rečeno, naći u tabeli na njihovoj internet stranici. Centralna izborna komisija BiH je izrekla nekoliko kazni, ali ova zloupotreba još uvijek nije do kraja pravno definisana i još uvijek nije dovoljno da se promijeni dosadašnja praksa.

„Svi segmenti društva moraju raditi na podizanju svjesti o značaju zloupotreba javnih resursa u bilo kojoj situaciji, pa i u predizbornim kampanjama jer te zloupotrebe, osim što nanose štetu državi, stvaraju neravnopravnost među kandidatima na izborima. Kod državnih službenika treba izgraditi osjećaj ponosa što rade u državnoj administraciji i moraju imati snage da kažu 'ne' zloupotrebama, ali im svi moramo pomoći u tome da ojačaju svoj položaj i da mogu nekažnjeno spriječiti zloupotrebe i sebe samih i drugih resursa. U period do narednih izbora ćemo sigurno raditi na tome“, poručuju iz CIK-a.

MARIĆ: Treba nam par presuda, onda ćemo lako s politikom

Politička analitičarka Ivana Marić pita se šta rade interne kontrole koje treba da provjere gdje se novac potrošio, da li su radnici na poslu ili dijele letke i vrbuju ljude, pomažu svom nadređenom direktoru ili funkcioneru da dobije mandat na izborima. Smatra da se jednokratne pomoći trebaju ukinuti, da treba umanjiti mogućnost i prostor za manipulaciju. 

- Građani imaju percepciju da im je to načelnik ili ministar dao iz svog džepa. Stvara se epidemija korupcije, slabe se institucije, jačaju ljudi koje ih vode - ocjenjuje Marić.

Ona misli da je pravosuđe krivo za ovakvo stanje jer građanima ovo ne smeta.

- U zemljama razvijene demokratije svi sve prijavljuju čim vide neku nepravilnost. Kod nas niko nikog ne prijavljuje i niko u tome ne vidi ništa loše, još će čestitati ministru ili funkcioneru ako vidi da je to uradio - ako se znaš snaći za sebe, znači da ćeš se znati snaći i za nas. To je taj naš mentalitet i zato građane treba educirati da ti ljudi zapravo rade za njih. Mi smo u začaranom krugu, griješimo svi, kod nas je sve povezano, svi smo uvučeni! Ovdje je problem pravosuđe, ali nije nam potrebno puno vremena da bi se to promijenilo. Nama je potrebno par presuda važnih političara za koje znamo da su krivi, a ne da se izgube dokazi, pa da se oslobode, ili da svjedoci zaborave šta su pričali. Onda će to biti opomena drugima, da vidimo da funkcionira pravosuđe. I onda će građani početi da prijavljuju zloupotrebu, onda ćemo lako s politikom. Da su bili kažnjeni ne bi to dalje radili - zaključuje Marić.

Tužilaštvo BiH formiralo 40 predmeta

Nakon općih izbora 2022. godine, Tužilaštvo BiH je, zajedno sa partnerskim institucijama i agencijama prije svega sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) i CIKBiH, pokrenulo više predmeta koji se odnose na nezakonitosti povezane sa izbornim procesom.

„Već smo objavili da su na izborni dan, Tužiteljstvo BiH, SIPA i druge partnerske agencije, zaprimili informacije ili prijave u 27 slučajeva prijava neregularnosti. Nakon toga, zaprimljen je određen broj prijava, od CIKBiH, SIPA-e i policijskih agencija, političkih partija, kao i od građana i pojedinaca, te organizacija iz nevladinog sektora, a također i od anonimnih podnositelja. Ovi predmeti uglavnom se odnose na nezakonitosti povezane sa samim izbornim procesom. U Tužiteljstvu BiH formirano je oko 40 predmeta i svi su u radu kod postupajućih tužitelja koji, zajedno sa partnerskim institucijama i agencijama, poduzimaju korake i aktivnosti, kako bi se odredili o daljnem procesuiranju ovih predmeta i donošenju tužiteljskih odluka. Nadležnost Tužiteljstva BiH u predmetima povezanim sa izbornim procesom definirana je u Kaznenom zakonu BiH, u članovima  150-155. gdje možete vidjeti o kojim kaznenim djelima i zaprijećenim kaznama se radi. Što se tiče zlouporabe javnih sredstava u predizborne svrhe, više detalja može dati CIKBiH, kojem se prijavljuju navedene nepravilnosti, te koji i izriče sankcije u okviru svojih nadležnosti“, odgovaraju iz Tužilaštva BiH.

Sve ide preko leđa mladih, zato masovno i odlazimo

U razgovorima sa našim građanima i kroz online debatu koju je Start proveo da se zaključiti da su i građani uglavnom svjesni da se sredstva pred izbore zloupotrebljavaju. „Koriste staru praksu, grade i asfaltiraju a prilike u svijetu i inflacija im idu u perilog. Građani u BiH su toga svjesni. Predizborna kampanja je obećanje ludom radovanje i to se ponavlja tokom svih proteklih izbora i ništa se u tom pogledu nije promijenilo“, neki su od njihovih komentara.

- Sve ide preko leđa mladih, zato masovno i bježimo iz zemlje. Šta znači 100 KM, to je privremeno. Daće nam sada, ali će nam uzeti kasnije - zaključio je jedan od naših sagovornika.