Život / Turizam

Proteklog vikenda u sklopu projekta "Najljepša sela BiH" , Alterural, Visit Konjic i USAID Turizam projekt organizirali su nezaboravno putovanje za novinare. U sklopu putovanja posjetili smo samo neka od (trenutno) četrnaest nevjerovatnih malih mjesta koja se nalaze na listi najljepših sela u BiH. Pod sigurnom palicom i kroz zanimljive priče vodio nas je vodič Aldin Kadić ispred agencije Visit Konjic.

Prva stanica- selo Vranci u blizini Kreševa. Za Vrance se zasigurno zna da su postojali kao naselje još u antičkom periodu. U vezi s tim je i podatak da je iznad sela pronađeno 14 zemljanih lončića u kojima se topila živa, što upućuje na velika nalazišta koja su se vadila i prerađivala.

Prema dostupnim podacima, početkom austrougarskog perioda, 1878. godine, u Kreševu je bilo ukupno 19 majdana i čak 90 kovačnica, ne računajući one smještene u selu Vranci, gdje se nalazilo oko 20 kovačnica – klinčara, za kovanje konjskih čavala.

U Vrancima, nažalost, nisu sačuvane kovačke radionice ili majdani, a ono što je sačuvano jesu stambene kuće kovača i rudara kreševskog kraja, koje potvrđuju da je to bila osnovna djelatnost stanovnika ovog kraja do sredine 20. vijeka. Sedam takvih kuća je u novembru 2003. godine proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.

Radi se o arhitekturi koja datira s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Tačan vremenski period izgradnje ovih stambenih objekata teško je odrediti, s obzirom na to da su kuće bile kratkog vijeka i često prepravljane. Karakteristike gradnje kuća u selu Vranci, kao i u Kreševu, su da su prizemni dijelovi, gdje su uglavnom smještani dućani, građeni od kamena, a gornji dio predstavlja dizma s pleterom ili samo dizma (drveni zid, poredani trupci okomito jedan do drugoga) preko koje se stavlja malter. U originalnoj formi nisu građeni dimnjaci, ali su oni na nekim kućama naknadno izvedeni.

Osim kuća, u selu Vranci nalazi se još jedan nacionalni spomenik BiH, a riječ je o Rimskom mostu. Ovaj most je i u samom grbu Općine Kreševo, stavljen kao simbol i ponos, kao vrijednost koja je stara 2.000 godina.

Još jedna specifičnost sela su i zvona Ta-te, tahte ili tate. Još u vrijeme dolaska Turaka u Bosnu u majdanskim mjestima tolerirala se upotreba ovih metalnih ploča koje su zamjenjivale crkvena zvona. Uz njihovu pomoć oglašavala se i stanka u rudnicima, odnosno vrijeme za ručak ili odmor.

Vranci su danas mjesto koje polako izumire, a od tog vremena ostale su samo tahte koje još uvijek zvone kada je nevrijeme. Postale su i prava turistička atrakcija. Lijepo su natkrivene, a dolazak njima vidno je označen.

Potkivanje jaja u Kreševu

Svoj put nastavljamo u Kreševu, gdje smo posjetili radionicu učitelja u penziji, Stjepana Biletića, koji se već 43 godine bavi i potkivanjem jaja. Ovaj zanat njeguje se već preko 300 godina, a Stjepan ga je naučio od pravog, starog kovača.

„Izvorno jaje je ono koje se potkiva samo s jednom potkovicom, s gornje strane nije stavljano ništa. Sada smo uveli potkivanje i s druge strane, stavljanje određenih amblema – sportskih klubova, političkih stranaka, vjerskih obilježja te niza drugih stvari. Ja samo uveo i bojenje, odnosno farbanje lakovima koji služe za stolariju“, priča nam Stjepan. Prema njegovim podacima potkovao je preko 5000 kokošjih jaja, od čega je čak 1000 poklonio prijateljima. Jaja iz Kreševa stigla su na sve kontinente našega planeta. 

Pecka

Nastavljamo dalje. Iduća stanica- predivni Visitor center Pecka u blizini Mrkonjić grada. Naši domaćini su Boro Marić i Peđa Gajanović.

Visitor center Pecka ili Centar za posjetioce Pecka smješten je u nekadašnjoj osnovnoj školi. Objekat je obnovljen kroz projekat za razvoj turizma “Zitni put”, koji je finansiran sredstvima EU. Jednoglasnom odlukom Skupštine opštine Mrkonjić Grad dodijeljen im je ugovorom na korištenje u periodu od 10 godina.

Centar se nalazi na šest kilometara od izvora Sane, izvora rijeke Plive i Eko-zona Zelenkovac na oko 15 km, planina Lisina, koja je jedan od većih mikrorezervata za gljive je u blizini, a prelijepa planina Dimitor sa druge strane.

Pecka sada u svakom trenutku može obezbijediti hranu za 50 posjetilaca, a kapacitet kada je u pitanju spavanje je 30 osoba. Sve odiše domaćinskom atmosferom, mirom i zvukovima prirode. Svi gosti se pitaju kada je jelo u pitanju, svi objeduju zajedno, nikome se ne servira posebno, nego sipaju iz posuda koje su pred svima. Spavaonice su također zajedničke, a za one koji ipak žele privatnost tu je i Outdoor resort Pecka, naselje koje se sastoji od 11 mobilnih kuća koje su okrenute prema penjalištu “Pecka” i Vrelima Sane, ka brdu Ćojderova glavica i obroncima Ovčare.

U ponudi su različite veličine kuća pa se u njih mogu smjestiti parovi, porodice sa djecom ali i grupe prijatelja. Cijene su povoljne, pa tako kuću možete iznajmiti za cijenu od 80- 150 KM u zavisnosti od broja ljudi i onoga što želite.

Sve kuće imaju kupatila, kuhinju i potrebno posuđe, peškire, dodatne prekrivače, jastuke i sl. Krase ih velike terase i odličan pogled. Mobilne kuće su ušuškane u voćnjake i stare sorte šumskog voća sa bogatom hortikulturom i da ničim ne remete vizure sela, tako da gosti imaju osjećaj domaćinske atmosfere u kojoj odmor počinje od samog dolaska.

Aktivnosti ovdje ne nedostaje- tu je čak 600 km biciklističkih ruta, najveće penjalište za free climbing u BiH, planinarenje, canyoing, šetnja; a za sve one koji su zainteresovani da nauče nešto o gljivama ili da uživaju u jogi- Pecka je pravo mjesto jer se redovno organizuju radionice i jednog i drugog.

Nas je Pecka oduševila i svakako se planiramo vratiti da iskusimo sve njene čari- a vama definitivno preporučujemo isto.

Livno

Drugi dan našeg putovanja nastavljamo u Livnu. Prva stanica- Ranč Crna stina i Centar za rehabilitaciju konja, a naš domaćin je Tihomir Tiho Popović. Nakon kafe i osvježenja, krećemo u obilazak nevjerovatnog ranča i farme. Vjerovali ili ne, ovdje se druže krave, konji, psi i- vepar.

Uživali smo u obilasku Tihinog ranča, stigli i do rijeke Sturbe, kao i do jedinog ribogojilišta šarana u tom području.

Za kraj ovog nevjerovatnog dana sa našim domaćinima iz Continental Adventure Livno odlazimo na visoravan Kruzi gdje imamo priliku vidjeti ogroman broj livanjskih divljih konja. Njihovo porijeklo ima veze s uticajem čovjeka. U pitanju su radni konji koji su služili za poljoprivrednu proizvodnju, a pojavom traktora vlasnici su konje umjesto prodaje ili ubijanja puštali u prirodu. Tačan broj divljih konja danas se ne zna, ali se pretpostavlja da ih je 1200. Važno je napomenuti kako je prošlo dovoljno vremena za smjenu generacija, pa su tako divlji konji koji danas žive na Kruzima u potpunosti divlji.

Ova tura koštat će vas od 35 € pa naviše, u zavisnosti od ponude koju izaberete, a ovakvo iskustvo i osjećaj teško je opisati- pustit ćemo vas da uživate u slikama i tonovima prirode:

Više o livanjskim divljim konjima pročitajte ovdje.

Posljednji dan naše avanture rezervisan je za Konjic i Umoljane. 

Naši domaćini iz Visit Konjica, Amela Bubalo i Aldin Kadić prvo nas vode u svoj novoizgrađeni objekat u selu Glavičina, samo dio kompleksa koji planiraju izgraditi u skoroj budućnosti. Tako će se nalazi umjetna alpinistička stijena, a u planu su i adrenalin park, jezero, dječije igralište i bungalovi.

Objekat trenutno u ponudi ima 10 dvokrevetnih soba, od kojih svaka ima svoju temu vezanu za njihovu ponudu. Cijene noćenja  se kreću od 50 do 90 KM, a za više informacija svakako posjetite njihovu stranicu.

Kompleks je namijenjen kao polazna tačka za sve avanture koje imaju u svojoj ponudi. To uključuje rafting, canyoning, canoeing, planinarske ture, posjetu Titinom bunkeru, ali i jeep safari- avantura kojom su odlučili da počaste i nas.

Put od kompleksa nastavljamo preko sela Vrdolje i Čuhovići.

Stižemo u svima poznato selo Umoljani, gdje obilazimo drugu najstariju džamiju u BiH, te nekropolu stećaka po kojima je selo i prepoznatljivo.

Za kraj nas u Kolibi kod Muce dočekuje naš domaćin Munib Fatić Muco, te savršen ručak za kraj ovakve ture- domaći sok, begova čorba, uštipci sa sirom i mesom, te neizbježna pita zeljanica.

Zahvaljujemo se udruženju za promociju i profesionalizaciju ruralnog turizma u Bosni i Hercegovini Alterural na pozivu i organizaciji nezaboravnog vikenda.