Magazin / Čitaj, saznaj

Vlada Republike Slovenije je prošle sedmice raspravljala o zabrani ulaska Milorada Dodika u ovu zemlju, kojeg je sud u Bosni i Hercegovini osudio na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice i zabranu političkog djelovanja od šest godina.  Rasprava o toj tački nije završena i kako portal Necenzurirano.si saznaje, neslužbeno, razlog je što Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije mora dopuniti materijal. Vlada je stoga odluku o tome odgodila za jednu od sljedećih sjednica.

Prema neslužbenim informacijama ovog portala, inicijativu za uvođenje sankcija protiv Dodika slovenskoj vladi dali su predstavnici nekoliko sigurnosnih agencija, koji su već prethodnih godina otkrili veliki protok kapitala sumnjivog porijekla iz Republike Srpske u Sloveniju. U junu su na Necenzuirano.si otkrili da je Đorđe Đurić, bliski povjerenik Igora Dodika, sina Milorada Dodika, vlasnik dvokatne vile s bazenom u središtu Portoroža. Kupio ju je bez kredita od banke.

I Đurić i Igor Dodik stavljeni su na popis sankcija od strane američkog Ministarstva financija za vrijeme administracije Joea Bidena. Milorad Dodik također je stavljen na popis u januaru 2022. zbog prijetnje Daytonskom mirovnom sporazumu, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini.

Privremeno ili ...

Prema informacijama Necenzurirano.si  Sjedinjene Američke Države su se također uključile u odlučivanje o tome treba li Slovenija zabraniti ulazak u zemlju predsjedniku Republike Srpske  Miloradu Dodiku  zbog pravosnažne presude u Bosni i Hercegovini. 

Nekoliko izvora iz međunarodnih diplomatskih krugova potvrdilo im je da posljednjih dana Washington pokušava utjecati i na Sloveniju po ovom pitanju. SAD žele da Slovenija privremeno odgodi uvođenje sankcija Dodiku . Navodno su Amerikanci to posljednjih dana saopštili Sloveniji putem raznih neformalnih diplomatskih kanala, saznaju nezvanično. 

Nema ni zvaničnih informacija o ovome. Na pitanje da li su bili u kontaktu s diplomatskim predstavništvima drugih zemalja prilikom odlučivanja o zabrani ulaska Dodika u Sloveniju, Ministarstvo vanjskih poslova nije dalo konkretan odgovor.

Veze s Izraelom

Pod administracijom Donalda Trumpa, stav SAD-a prema Dodiku očito se počeo mijenjati. S jedne strane, službena američka politika ista je kao i prije: Washington podržava Daytonski sporazum i suverenitet Bosne i Hercegovine, a Dodik ostaje na popisu sankcija. S druge strane, postoji nekoliko tihih, neformalnih kanala putem kojih Dodik pokušava ublažiti ovu službenu politiku, piše Necenzurisano,si.

Dvije osobe igraju ključnu ulogu u tome: Trumpov posebni izaslanik za misije Richard Grenell, koji se prošli mjesec sastao s Dodikom u Crnoj Gori, i bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich. On je vlasnik lobističke tvrtke RRB Strategies, koju je Republika Srpska angažirala u travnju ove godine kako bi “pružila podršku u komunikacijama i odnosima s javnošću”. Njegov je zadatak uvjeriti američke dužnosnike da ukinu sankcije protiv Dodika i podrže ukidanje institucije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Čak i prije toga, u decembru prošle godine, Republika Srpska je potpisala ugovor o lobiranju vrijedan 750.000 eura s izraelsko-američkim advokatom Marcom Zellom. On živi u jednom od ilegalnih izraelskih naselja na Zapadnoj obali, a u Izraelu radi kao predstavnik američkih republikanaca. Kao što je poznato, Dodik je krajem marta ove godine, kada je za njim već bila raspisana međunarodna tjeralica, prisustvovao konferenciji o antisemitizmu u Jeruzalemu. 

Sam Dodik javno ne krije da računa na sadašnjeg američkog predsjednika da će ublažiti pritisak. „Trump je rekao da će njegova administracija odustati od podrške propalim konceptima stvaranja država i nacija, poput Bosne i Hercegovine. Naravno, u administraciji još uvijek postoje neki ljudi koji su ostali na pozicijama u State Departmentu i ne slijede njegovu politiku“, rekao je Dodik u kolovozu tijekom gostovanja u jutarnjem programu Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS).

Odgovor iz ministarstva

Nije moguće znati zašto Amerikanci žele da Slovenija odgodi uvođenje sankcija. Niti je moguće znati jesu li na međunarodnom nivou u toku razgovori koji bi mogli dovesti do Dodikovog odlaska s dužnosti u nadolazećim sedmicama ili mjesecima.

„U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Slovenije pomno pratimo događaje u Bosni i Hercegovini i pozivamo na dosljedno poštivanje i provedbu sudskih odluka. Vladavina prava temeljni je uvjet za približavanje Bosne i Hercegovine EU, a funkcioniranje institucija je od ključne važnosti. Stalno upozoravamo na neprihvatljivost retorike i mjera koje opasno potkopavaju teritorijalni integritet, ustavni poredak i institucije Bosne i Hercegovine“, rekli su iz ministarstva, na čelu s Tanjom Fajon, na pitanje kakav je njihov stav o uvođenju sankcija Dodiku.

„Na restriktivne mjere protiv pojedinaca odgovorit ćemo ovisno o razvoju daljnjih događaja, tako da sve opcije ostaju na stolu. Očekujemo da će institucije u BiH obaviti svoj posao u području reformi koje su potrebne za njezin napredak prema članstvu u EU. Pritom mogu i dalje računati na podršku Slovenije“, dodali su.

Četiri zemlje (Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija) zabranile su mu ulazak u zemlju, a prve dvije su izrekle i finansijske sankcije. Početkom augusta presuda je postala pravosnažna. Dodik ju je također priznao. Sa sudom se dogovorio da plati kaznu od 18.000 eura, koju je i platio. Istovremeno, Dodik je za 25. oktobar raspisao referendum na kojem će birači iz Republike Srpske odgovoriti na pitanje da li podržavaju odluku o oduzimanju mandata Dodiku. 

Sve ovo je pokrenulo pitanje zašto i Slovenija, koja se smatra jednim od najvećih saveznika BiH u EU, ne uvodi sankcije. Dodik je javno odbacio mogućnost odlaska s mjesta predsjednika Republike Srpske, iako mu je državna izborna komisija već oduzela mandat.