Ekonomija

U proteklih mjesec dana došlo je zatvaranja nekoliko pogona iz oblasti tekstilne industrije, a posljednji u nizu je zatvaranje pogona Prevent Grupacije u Bužimu, koje je uslijedilo samo nekoliko dana nakon zatvaranja pogona u Visokom. U međuvremenu je i Alma Ras zatvorila pogon u Bosanskom Petrovcu. Bez posla je tako ostalo oko 250 radnika u sve tri fabrike.

Obrazloženje je u svim slučajevima bilo praktično isto – pad potražnje i ino narudžbi.

Prema statističkim podacima podacima, vrijednost izvoza industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u Bosni i Hercegovini u periodu u 2022. iznosila je 1,834 milijarde maraka što je povećanje od skoro 310 miliona maraka u odnosu na 2021. Izvoz ovog sektora je činio okruglo 10% cjelokupnog izvoza BiH. Pokrivenost uvoza izvozom ove grane je iznosila 75%.

U Privrednoj komori Federacije BiH za portal Startbih.ba kažu da su se još od perioda pandemije COVID-19 desile određene promjene na tržištima i veliki poremećaji u lancima nabave te da ti problemi nisu zaobišli ni sektor tekstilne I kožarske. Naglašavaju kako je najteži udarac bio što je u tom periodu glavno tržište Italije obustavilo sve narudžbe. Čak  I proizvodnju određene sezonske linije. Dodaju kako se na to nadovezao i problem nedostatka kvalifikovane radne snage o kojem se dosta govorilo u protekle tri godine.

U Komori kako se mnoge kompanije nisu u potpunosti oporavile od tog tržišnog poremećaja, a sektor se vecć od ove godine počeo suočavati sa brojnim izazovima koji proizilaze iz direktiva I dokumenta EU kao što je EU Zeleni plan za postizanje klimatske neutralnosti, prelazak na cirkularni model poslovanja, SDG ciljevima, te nove "EU strategy for sustainable and circular textiles" koja je usvojena u martu 2022. od strane Europske Komisije.

U Komori navode kako potrošnja tekstila u EU ima, u prosjeku, četvrti najveći utjecaj na okoliš i klimatske promjene, te peto najveće područje potrošnje za korištenje primarnih sirovina i emisije stakleničkih plinova. Upravo nova EU Strategija sektora, pojašnjavaju nam, sagledava cijeli životni ciklus tekstilnih proizvoda i predlaže koordinirane akcije I mjere za promjenu načina na koji se vrši proizvodnja, ali I potrošnja I upotreba tekstila.

Nažalost, BiH iako ima dugu tradiciju u razvoju tekstilne industrije teško odgovara na ove izazove.

-Danas smo svjedoci brojnih informacija o djelimičnom ili cjelovitom zatvaranju proizvodnih pogona, koji se ne dešavaju samo u proizvodnji tekstila I odjevnih predmeta već I u kompanijama koje se bave proizvodnjom obuće. Kao niskoakumulativna I radnointenzivna grana bazirana je pretežno na poslovima dorade, tkz. Lohn poslovima, I prema informacijama od strane predstavnika kompanija koji imaju svoje dugogodišnje kupce I ugovore dešavaju se otkazivanja saradnje I novih narudžbi, te se ino kompanije odlučuju da proizvodnju I narudžbe usmjere na druga tržišta gdje su im pogodniji uvjeti poslovanja kao I niža cijena rada nego što je to u BiH. Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku u junu 2023. u Federaciji BiH u sektoru je zabilježena zaposlenost iznosila 19.771 radnik, što je za 1.116 radnika manje u odnosu na isti period iz 2022. Kraj ove kao I naredna godina biti će prekretnica za sektor, a za velik broj kompanija možda I presudna – kazala nam je Jasmina Zejnilagić, sekretarka Udruženja za tekstilnu, kožarsko – prerađivačku i gumarsku industriju pri Privrednoj komori FBiH

I dok bi sa jedne strane odlazak radno intenzivnih kompanija zbog rasta plata koje više ne mogu ispratiti trebao biti dobra vijest za BiH, ono što svakako nije dobro jeste izostanak kapitalno intenzivnih investicija i fabrika koje posluju sa znatno većom dobiti, a koje bi mogle preuzeti višak radnika iz radno intenzivnih indsutrija i adekvatno ih naravno platiti.