[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/01\/17\/l-e8862e48bf20ef532bd8706444fc46c5.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/01\/17\/100x73\/l-e8862e48bf20ef532bd8706444fc46c5.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/01\/17\/l-e8862e48bf20ef532bd8706444fc46c5.jpg","size":"101.51","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Nakon više od 200 godina ćelavi ibis viđen u dolini Neretve

Ženka ćelavog ibisa (Geronticus eremita), ptice koja je u Europi izumrla još u 18. stoljeću, viđena je na području doline rijeke Neretve.

Ženka po imenu Gipsy preko Brača i Hvara stigla je do Slanog, odakle je nastavila put prema dolini rijeke Neretve gdje se trenutno nalazi.

Pojave ćelavog ibisa u Hrvatskoj zabilježena je zahvaljujući projektu LIFE Northern Bald Ibis, u okviru kojeg se provodi reintrodukcija jedinki iz zatočeništva u Njemačkoj i Austriji.

Sve jedinke opremljene su GPS uređajima koji prate njihov let, a podaci se mogu prtiti putem aplikacije Animal Tracker, u koju se mogu unijeti fotografije i informacije o njihovom opažanju, priopćila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Ćelavi ibis je ptica selica koja boravi u polupustinjskim ili stjenovitim predjelima, često blizu vodotokova. Obožavali su je i drevni Egipćani, a danas bilježi svega 200-njak jedinki, koje žive na području Sjeverne Afrike te na Bliskom istoku.

Kad se izlegne, ćelavi ibis ima perje na glavi. No kad poraste, to mu perje otpadne i glava mu ostane gola, po čemu je i dobio ime ćelavi ibis. Ostatak tijela prekriven mu je crnim perjem koje na suncu ima bakreno-zelen i ljubičast sjaj.

Ćelavi ibis ima crveni kljun i crvenu kožu na cijelom tijelu, izuzev samog vrha glave. Na stražnjoj strani vrata ima dugačko perje. U normalnim okolnostima živi između 25 i 30 godina. Hrani se kukcima, gušterima, pa čak i malim sisavcima.

U Europi ova vrsta je izumrla još u 18. stoljeću, a u Hrvatskoj posljednje jedinke gnijezdile su se u Istri.

Iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode istaknuli su kako ova ptičja vrsta nije plaha i može joj se prići. Stoga su zamolili one koji primijete pticu da je ne uznemiravaju.JU

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!