[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/10\/06\/azur-prnjavorac.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/10\/06\/100x73\/azur-prnjavorac.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/10\/06\/azur-prnjavorac.jpg","size":"395.15","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Hronika / Bosna i Hercegovina

Najbizarniji slučajevi u advokatskoj praksi : Oko čega se tužakaju Bosanci i Hercegovci

 

Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

Kada je riječ o sudskim postupcima između fizičkih lica, Bosanci i Hercegovci se advokatima najčešće obraćaju zbog sporova koji se tiču vraćanja duga, ali i zbog nasljedstva, alimentacije te raznih imovinskopravnih aspekata.

Kako su nam kazali u tuzlanskom Advokatskom ured Prnjavorac, u posljednjim godinama nisu primijećene neke posebne tendencije u sudskim postupcima, bar kada je riječ o procedurama između fizičkih lica.

- Najbizarniji slučajevi u našoj advokatskoj praksi iz ove godine su oni gdje lica dužna milione KM za vrijeme sudskih postupaka svu imovinu prebace na najbliže srodnike, ženu i djecu, voze auta od po četvrtinu miliona maraka, a nemate mogućnost od njih naplatiti niti jednu KM jer nemaju ništa na sebi, a naš zakon to dozvoljava. Imamo i slučajeve gdje su lica multimilioneri, a u postupcima razvoda braka i određivanja alimentacije svojoj malodobnoj djeci bore se da iznos alimentacije bude 100-150 maraka - kaže za magazin Start BiH advokat Azur Prnjavorac.

S obzirom na činjenicu da se veliki dio sporova na ovom području tradicionalno vodi oko nasljedstva, naš sagovornik ističe kako je testament neophodan u onim situacijama kada ostavilac želi drugačiju podjelu zaostavštine nakon svoje smrti nego li je to propisano samim zakonom.

- Međutim, u zadnje vrijeme mnogo su češće situacije kada lice za života raspolaže imovinom, primjera radi ugovorom o doživotnom izdržavanju, pa imate situacija gdje djeca umrlog koja žive u inostranstvu ne brinu o svojim roditeljima, a nakon smrti roditelja, prilikom dolaska na ostavinsku raspravu, saznaju da više ne postoji imovina jer je ista prenesena ugovorom o doživotnom izdržavanju komšiji, cimeru, podstanaru ili nekome drugome koji se zadnje godine života brinuo o umrlom, dok to nije radila najbliža rodbina. Tako da oni najčešće pokušavaju da osporavaju takvu vrstu ugovora pred sudom, jer smatraju da to nije tako kako se ustvari dešavalo zadnje godine života, nego da su ga „oni“ pomagali. Ali takvi sudski postupci uglavnom loše prolaze za tužitelje jer nemaju mogućnost da dokažu suprotno. Posebno jer u BiH dolaze jednom godišnje ili nijednom, dok je tuđa njega i pomoć potrebna svakodnevno - navodi Prnjavorac.

Kada je riječ o sve češćem tehnološkom kriminalu, on pojašnjava da prevare tog tipa, ddos napade, cyber ucjene i slično, sve predmete te vrste zastupa tužilaštvo po službenoj dužnosti, te se po sudskoj odluci, ukoliko imovinskopravni zahtjev nije postavljen u samom krivičnom postupku, sudac upućuje u civilni postupak radi namirenja eventualne štete koja je nastala.

Zloupotreba djece u brakorazvodnim parnicama

U Advokatskoj kancelariji Dalibor Mrša, iz Banje Luke, kazali su nam da njihova praksa pokazuje da uglavnom dominiraju privredni sporovi i brakorazvodne parnice. Kada je riječ o privredi, uglavnom se radi o neizmirenim dugovima i potraživanjima od dužnika, dok je kod razvoda najveći problem utvrđivanje visine alimentacije i podjela bračne tekovine, odnosno utvrđivanje da li ta imovina čini posebnu ili zajedničku imovinu u čijem slučaju bračni supružnik ima pravo na polovinu iste .

- Bračni supružnici često se „prepucavaju“ preko djece i to je rak-rana tih sporova jer djeca ispaštaju ni kriva ni dužna - kaže za naš magazin Igor Obradović, stručni saradnik u ovoj advokatskoj kancelariji.

Da zbog imovine često pucaju i najbliže porodične veze potvrdili su nam i u ovoj kancelariji.

- Neshvatljivo mi je da kada se braća i sestre utužuju zbog imovine koju su stekli od strane roditelja. Imam slučaj u Osnovnom sudu u Gradišci gdje su tri brata pokrenula tužbu protiv dvije sestre i brata jer im je navodno otac za života ostavio neku nekretninu. Kada pogledate rođenu braću i sestre na suprotnim stranama koji su jeli iz istog tanjira to je nekako žalosno.

Imali smo slučaj u Banjoj Luci, u pitanju je brakorazvodna parnica. Inače poznata je činjenica da su žene spremne na sve kako bi postigle svoj cilj. Odglumila je napad, ne fizički, nego joj pozlilo usred sudnice. Zvala se hitna, utvrdilo se da je bilo neutemeljeno, a niko nije mogao shvatiti šta joj je zapravo bio cilj. Žene uglavnom traže više nego što im pripada, ali svaki je slučaj individualan  - navodi Obradović.

Kada je riječ o tendencijama, ističe kako je na sudu u Banjoj Luci primjetno da je u opadanju broj predmeta vezanih za radne sporove poput naplate neisplaćenih plata i doprinosa, dok istovremeno raste broj komunalnih predmeta u kojima se tuže i fizička i privredna lica zbog neplaćenih komunalija. Ističe kako neki advokati imaju i po šest, sedam takvih ročišta dnevno. Jedan od razloga je taj što se, kaže, ranije utuživalo za period od godinu dana, a sada se utužuju za šest mjeseci.

Nema patentnih sporova

Aktuelna problematika je svakako i ostvarivanje prava nosilaca prava intelektualne svojine u BiH koja nije na zadovoljavajućem nivou. Naime, iako imamo propise koji su većim dijelom "evropski", bh. pravosuđe nema specijalizirane sudije, odnosno razvijenu praksu koja bi nosiocima prava garantovala ono što im po zakonu pripada.

- Patentnih sporova se sa sigurnošću može reći da nema. Opravdano se može postaviti pitanje da li bi sudovi u BiH s obzirom na nedostatak iskustva na strani sudija, advokata i vještaka mogli adekvatno voditi patentne sporove - ističe Mirna Milanović-Lalić, advokat iz Sarajeva.

Ona dodaje kako ovaj problem nije svojstven samo "jurisdikcijama u razvoju", u koje spada i BiH, već je kao takav odavno prepoznat i u razvijenijim pravnim sistemima. Shodno tome, Evropska unija je, kaže, prepoznala specifičnost ove oblasti i u postupku je osnivanja Jedinstvenog suda za patente koji će imati nadležnost na teritoriji cijele EU, a u sporovima iz domena evropskog i unitarnog patenta.

- Iz oblasti povrede žiga imamo apsurdnu situaciju da, naprimjer, sud utvrdi da je došlo do povrede prava, da je neko krivotvorio žig i stavio u promet krivotvorene predmete, ali nema dosude štete. Dakle, nosilac žiga mora platiti sudske, advokatske troškove, a u postupku dobije potvrdu da je žig povrijeđen bez bilo kakve novčane naknade. Uz ovakvu praksu teško da će se neki nosilac opredijeliti za pokretanje postupka, a rezultat je tržište preplavljeno krivotvorinama što za potrošače može biti katastrofalno jer su to obično proizvodi koji nemaju kontrolu kvaliteta - upozorava ona.

Kao poseban problem izdvaja i oklijevanje tržišnih inspekcija da postupaju po zahtjevima stranaka čija su prava industrijskog vlasništva povrijeđena, iako je inspekcijski nadzor zakonima iz oblasti industrijskog vlasništva povjeren tržišnim inspekcijama. Ovaj problem je posebno izražen u FBiH, s obzirom na decentraliziraniji model organizacije inspekcija.

Prema njenim riječima, ni u oblasti autorskih prava nema velikog napretka u pogledu zaštite ako je povreda učinjena elektronskim putem. Naime, u ranijim slučajevima piraterije računarskih programa (korištenje nedozvoljenih kopija, tzv. crackovanih kopija), problem je bio dokazivanja u građanskim postupcima jer se dokazi lako mogu ukloniti (deinstalacijom). Za druge slučajeve gdje se kopiranje radi fizički (npr. knjiga ili fotografija) je nešto jednostavnije, ali su, uvjerava nas ona, iznosi dosuđene štete minorni.

- Pitanje za budućnost je kako će se građani štiti sa porastom cyberkriminaliteta jer su sve učestalije krađe na internetu materijalnih i nematerijalnih stvari. U ovakvim slučajevima se teško možete boriti sami jer nema osobe na drugoj strani. Internet oglasnici u BiH najčešće odbijaju da daju informacije o osobama koje preko ovih platformi prodaju falsificirane proizvode, izbjegavaju da uklanjaju oglase nakon obavijesti od strane nositelja prava i na drugi način nositeljima prava otežavaju njihovo ostvarivanje, a što bi temeljem odredaba Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu bili dužni činiti - navodi Milanović-Lalić.

Bolji smo od Somalije i Eritreje

 Azur Prnjavorac ističe kako zbog lošeg rada Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u BiH trenutno ima 2,23 miliona neriješenih predmeta, među kojima su predmeti koji su na čekanju i nekoliko decenija. Od ukupnog broja na komunalne predmete otpada čak 1,2 miliona.

- U reformi koja traje preko 10 godina, dovedeni smo na nivo najsporijeg pravosuđa u Evropi. Primjera radi, radi izuzetno lošeg i sporog pravosuđa gdje vam je potrebno preko pet godina da naplatite dug iz privrednog poslovanja, Doing Business je BiH svrstao na 89. mjestu po lakoći poslovanja u konkurenciji od 160 zemalja svijeta. Za otvaranje privatne firme u BiH, treba 30 dana i 13 procedura, dok isti posao u regiji traje 1-2 dana i sve se završava na jednom mjestu, tako da smo najlošiji i na Balkanu. Po tom kriteriju, od BiH je gore samo sedam država na svijetu - Ekvatorijalna Gvineja, Kambodža, Čad, Eritreja, Somalija, Haiti i Venecuela - navodi Prnjavorac.

Fenomen „cybersquatting“

Mirna Milanović-Lalić upozorava kako jedan od problema predstavlja i zaštita specifičnih prava koja su bliska ili se naslanjaju na prava industrijskog vlasništva, poput prava na internet domene.

- Naime, u slučaju sukoba prava na žig i prava na nacionalni .ba domen, nositelju prava na žig na raspolaganju su samo dvije opcije - da pokrene vrlo neizgledan spor pred sudom ili da od registranta domenu otkupi po uvijek znatno većim cijenama, što pogoduje fenomenu cybersquattinga, zauzimanje domenskih imena koja pripadaju poznatim osobama, kompanijama ili proizvodima - pojašnjava ona.

Suvlasništvo je majka svađa

Pitali smo Prnjavorca i koliko danas ima istine u narodnom vjerovanju da se na Balkanu zbog međe braća za gušu hvataju i glave padaju.

- Nažalost, ova izreka potiče još od starog Rima, gdje je glasila: „Communio est mater rixarium“, odnosno suvlasništvo je majka svađa, tako da i sada imate istu situaciju gdje brat usmrti brata radi 20 centimetara međe.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!