[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/08\/25\/l-eb2b41ab96c04896286743f25fa94afc.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/08\/25\/100x73\/l-eb2b41ab96c04896286743f25fa94afc.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/08\/25\/l-eb2b41ab96c04896286743f25fa94afc.jpg","size":"112.63","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Turizam

Na Sajmu šljive razgovarano o razvoju turizma

 I ove godine na Međunarodnom sajmu poljoprivredne i prehrambene industrije - Sajmu šljive u Gradačcu održane su panel diskusije a na prvom panelu razgovarano je o temi "Turistički proizvodi i ljudski resursi u Strategiji razvoja turizma TK". 

Gosti predavači bili su prof. dr. Semir Ahmedbegović, prof. dr. Bahrija Umihanić, pro. dr. Almir Peštek i prof. dr. Željka Stjepić Srkalović.

Naglašeno je da bi strategija razvoja turizma Tuzlanskog kantona trebala biti platforma za sve buduće aktivnosti kada je u pitanju razvoj turizma i ukupne privrede Bosne i Hercegovine.

Bilo je govora i o tome koji su to motivi koji se mogu proizvesti u turistički resurs, a kroz tematske oblike turizma formirati više turističkih resursa koji bi bili aktivni kroz različite dijelove sezone u jednoj godini.

Ahmedbegović je rekao da treba krenuti od turističkog motiva, koji se pretvara u turistički resurs i postaje tek kada drugi faktori turizma postoje.

- To su saobraćaj, smještajni kapacitet, ugostiteljstvo i drugi koji pomažu turistima u određenoj situaciji. Imali smo i skoro nastale probleme u vezi Tuzlanskog aerodroma, što je pretpostavka da će ostaviti trag na turistički promet - kazao je Ahmedbegović.

Kroz panel diskusiju moglo se zaključiti da se u Bosni i Hercegovini ne razmišlja na način masovnog turizma, već o manjim oblicima konkretno i lokalno.

Ahmedbegović je dodao da kada ponudimo zdrav prostor, hranu i vodu, tada možemo ponuditi i aranžman koji će govoriti o turističkom proizvodu koji je zasnovan na zdravlju, jer u fokusu mora biti zdravlje.

Kao posebni oblici turizma izdvojen je i gradačački sajam koji već traje 50 godina zbog ozbiljne poljoprivredne proizvodnje, također i agro turizam, a uz taj ambijent ne mogu se izostaviti kulturno i historijsko naslijeđe koji imaju zajedničko dejstvo.

Drugi panel bio je o temi značaja programa visokoškolskog obrazovanja za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.

Prisutnim su se obratili dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli prof. dr Meldina Kokorović Jukan, dekan Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Vrnjačkoj Banji Univerziteta u Kragujevcu prof. dr Drago Cvijanović, prof. dr Nemanja Berber s Ekonomskog fakulteta u Subotici Univerziteta u Novom Sadu te predstavnica USAID Turizam u Bosni i Hercegovini Nina Kovač.

Razgovorano je o iskustvima, kreiranju i inoviranju studijskih programa turizma te kompetencijama koje daju ovi programi, ali i o njihovom značaju za srednjoškolske programe ugostiteljstva i turizma, a Kovač je prezentovala projekte razvoja održivoga turizma u Bosni i Hercegovini i postignute rezultate, saopćeno je iz Službe za informisanje Sajma šljive.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!