Ekonomija

Na konferenciji Biznis agenda 2022 danas su u Sarajevu predstavljene  prioritetne preporuke za rješavanje ključnih problema privatnog sektora koja obuhvataju oblasti poreske politike, tržišta rada, unapređenja poslovnog ambijenta i kratkoročne anitkrizne mjere.

Konferencija je organizovana u okviru projekta Praćenje tokova korozivnog kapitala II koga implementiraju Centri civilnih incijativa (CCI) u saradnji sa Centrom za međunarodno privatno preduzetništvo CIPE.

Azra Atagić-Ćatović iz portala Akta.ba je rekla da je nedostatak radne snage u BiH evidentan već godinama, posebno u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljskom sektoru. Uvoz stranih radnika jedan je od načina rješenja problema, pa su tako na građevinskim radovima angažovani radnici iz Turske i drugih zemalja. Na drugoj strani, na birou je više od 35 posto naših građana koji nemaju nikakve kvalifikacije i koje je, kako je navela Atagić-Ćatović, potrebno prekvalifikovati i pružiti im šansu da rade i ostanu u BiH. 

Direktor Investicijske fondacije Impakt Senajid Đozo je naglasio značaj ovakvih skupova da se istaknu određene preporuke, a jedna od njih je reforma tržišta rada. Napomenuo je da je potrebno jačati podršku procesu prekvalifikacije radnika, te dodao da postoje zakoni koji nisu liberalni, niti fleksibilni i da je vrlo teško uvesti radnu snagu. Na terenu je očito, kako je dodao, da je teško zadržati radnu snagu, pogotovo u manjim mjestima i kvalifikovane radnike.

Najveći ekonomski problem u BiH, kako je rekao Muhamed Pilav iz Udruženja poslodavaca FBiH, jeste odlazak mladih ljudi.

- Poslodavci ne mogu sami riješiti taj problem, mora se smanjiti trošak rada da bi se plate povećale. U realnom sektoru, za proizvodnju, plata bi za solidnog majstora trebala biti neto dvije hiljade KM, a sada je nešto više od hiljadu - istakao je Pilav napominjući da je povećanje plata direktno vezano za rasterećenje troškova rada.

Mladi ljudi odlaze iz različitih razloga, kazao je izvršni direktor Britansko-bosanskohercegovačke privredne komore Samir Avdibegović dodajući da su sa ovim preporukama pokušali da ukažu na sve ono što je potrebno uraditi, među ostalim na izmjene konkretnih zakona i procedura kako bi se unaprijedili poslovanje privatnog sektora i poslovnog okruženja u BiH. .

Svtha preporuka, kako je istaknuto, jeste da se donosiocima odluka olakša donošenje mjera koje će pomoći privredi za ubrzavanje ekonomskog oporavka, dostizanja većih stopa ekonomskog rasta i povećanja otpornosti na ekonomske krize.