Život / Okoliš

Jasminko Mulaomerović iz Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva prirodu krša dobro poznaje. Često zalazi u njegovu unutrašnjost, istražuje, aktivan je na njegovoj promociji i očuvanju, objavljivao je više publikacija na temu krša, speleoloških objekata  i šišmiša u BiH. Zna da je krš vrlo specifičan i da se o njemu treba brinuti sa posebnom pažnjom. Gorljivi je protivnik svega što nije zasnovano na naučnoj osnovi.

- Prema nekim izvorima, 60 posto BiH se nalazi pod kršom. Ali krš je vrlo specifičan. Ako nešto bacite u jamu, recimo, na Blidinju to će se pojavi u Jablanici, Sovićima... Smeće sa Nevesinjskog polja ode u Biogradski ponor, a izađe na vrelu Bune. Autopurifikacijom se nešto pročisti, ali hemija se ne čisti na taj način. Posebna priča su projekat Gornji horizonti Trebišnjice. Tu se već pojavljuje manje slatke vode u Stonskom zaljevu i imate poremećaje kod rađanja novih školjki - objašnjava nam Mulaomerović.

Mulaomerović ističe i značaj  šišmiša u prirodi.

- Oni su trenutno najugroženija vrsta sisara u Evropi. Ljudi koji žive u gradovima nisu ni svjesni šta za njih rade šišmiši dok oni mirno spavaju. Osim za ljude, šišmiši su od velike koristi za šume i poljoprivredu ... - kaže Mulaomerović.

Kako brinemo o kršu, zašto je on važan, zašto su važni šišmiši, kako ih možemo zaštititi,  kakve potencijale imaju naše pećine...

Pogledajte naš video u prilogu !

(Autori: startbih.ba/magazin Start BiH/bhputovanja.ba)