[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-024.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/100x73\/fortica-zip-024.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-024.jpg","size":"409.47","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-008.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/100x73\/fortica-zip-008.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-008.jpg","size":"377.94","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-013.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/100x73\/fortica-zip-013.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-013.jpg","size":"728.84","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-016.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/100x73\/fortica-zip-016.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-016.jpg","size":"298.06","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-035.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/100x73\/fortica-zip-035.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-035.jpg","size":"563.22","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-091.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/100x73\/fortica-zip-091.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-091.jpg","size":"496.41","dimensions":{"width":1170,"height":580}},{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-119.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/100x73\/fortica-zip-119.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2018\/05\/28\/fortica-zip-119.jpg","size":"535.01","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Okoliš

Ovako mi brinemo o okolišu: Fortica više nije odlagalište otpada

Foto: Mevludin Mekić

 

Krajem 19. stoljeća brdo Fortica iznad Mostara postaje mjesto gdje je austrougarska vojska gradila svoju utvrdu u Prvom svjetskom ratu, a služila je kao vojarna, skladište, zatvor... U Drugom svjetskom ratu bilo je mjesto gdje su Italijani gradili svoje bunkere. Tada je dobila ime po talijanskoj riječi fortezze, što znači utvrda. Do 2016. godine utvrda je bila samo ruševina na brdu, koja je služila kao ilegalna deponija. Deponija sa prelijepim pogledom na Mostar. Đani Rahimić, građevinski inžinjer, profesor na fakultetu, zaljubljenik u brdski biciklizam i predsjednik Brdsko-biciklističkog udruženja MTBA Mostar, bio je jedan od inicijatora ideje da se to promijeni. Priča nam kako je sve krenulo, kako su se članovi udruženja na svojim biciklističkim rutama, pored smeća i deponije, godinama ranije, vozili  na svojim biciklima. Rastuživalo ih je to, osjećali su ljutnju što se jedno tako prelijepo mjesto koristi kao ilegalna deponija i odlagalište otpada. Razmišljali su kako da to promijene, kako da utiču na vlast i na društvo. 

MTBA  IDEJE

Došli su na ideju da se Fortica proglasi rekreativnom zonom, sa svim propratnim sadržajima. Vjerovali su da će tako ljudi shvatiti da ovo brdo ni u kom slučaju nije mjesto za odlaganje otpada. Napisali su inicijativu, javno je objavili, poslali nadležnim institucijama. Prva podrška stigla je od Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona.

- Uz njihovu pomoć obilježili smo biciklističke staze, izgradili odmorišta, postavili info-table. Tu je bilo brdo smeća, prvo se moralo sve to očistiti. Gradske vlasti su nas podržale tako što su očistili nelegalnu deponiju i postavili table da se otpad tu ne odlaže. Mi smo nakon toga nastavili da razvijamo ideju, smišljamo nove sadržaje kojim ćemo privući ljude i podići značaj ovakve lokacije - prisjeća se Đani početaka priče.

Nakon toga objavljen je konkurs Federalnog ministarstva okoliša i turizma. U Klubu su došli na ideju da dva susjedna brda, pomenuto Fortica i brdo Stolac, povežu ziplineom. Interesantno je da su Italijani u Drugom svjetskom ratu ovdje imali žičaru koja im je iz Mostara izvlačila hranu, oružje i municiju u bunkere na Stolcu. Tu se još nalaze tragovi žičare. I Ministarstvo je prepoznalo njihovu ideju i dalo podršku. Članovima ovog udruženja bilo je značajno i to da će na mjestu ratnih linija napraviti nešto što je lijepo, korisno i privlačno za turiste i domaće stanovništvo. Imali su ideju da naprave planinski dom.

- Ovdje je bio talijanski bunker, ima ih više na brdu. Mi smo tražili da nam ga daju kao naše sjedište, jer udruženja imaju pravo da dobiju prostor za svoje djelovanje, pogotovo jer smo mi sportski klub. Tu su dvije biciklističke staze - downhill staza gdje je 2013. bila mountain bike trka na koju su došli ljudi iz cijele bivše Jugoslavije. Za minutu i po čovjek se spusti do dna staze. Pored te, imamo i cross country stazu gdje je prošle godine bila utrka Škoda lige u brdskom biciklizmu, koja se boduje za državno prvenstvo. Nove staze stalno otkrivamo, nalazimo nove puteve koje su koristili za povezivanje tvrđava. To je za nas i za vožnju biciklom raj. Nedavno smo otkrili novu stazicu koju su oni koristili. Sada je planiramo očistiti i urediti, uključiti u naše mape. Jedan od ciljeva je da se radi na razvoju ovog sporta, da ne služi samo za rekreativne svrhe - optimističan je Đani.

   ČEKAJUĆI GRADSKO VIJEĆE

Članovi MTBA objekat  su dobili na korištenje. Bio je u ruševnom stanju. U njega je, kaže njihov predsjednik, uloženo puno sati volonterskog rada i vlastitih i donatorskih sredstava.  Zamislili su da objekat bude centralni dio, gdje će se ljudi okupljati. Sve bi to bilo na besplatnoj osnovi; žele da biciklisti, njihovi članovi, ali i svi ostali zaljubljenici u prirodu mogu da ga koriste.

 - Ideja je da svi biciklisti mogu doći i besplatno prespavati, trenirati. Pozvali smo naše sportiste koji se takmiče za reprezentaciju u inostranstvu da se ovdje pripremaju zimi, jer je u Hercegovini ljepše vrijeme. Za nekoga ko voli biciklizam, a ne može u svom mjestu da trenira i vrši zimske pripreme, ovo je idealno mjesto. Želimo da tu bude što više sadržaja, da svi pronađu nešto za sebe. Ne želimo da ovo bude samo za naše udruženje, već za sve građane, za društvo i za razvoj sporta - kaže Đani.

Cilj im je da za ovu turističku sezonu uspostave objekat i završe zipline, koji su zamišljeni kao cjelina, adrenalinski park. Nadaju se, kaže on, da će park biti održiv, da će zipline i sve ostale atrakcije donositi prihode od kojih će ga udruženje dalje finansirati i održavati. Za zipline još nisu dobili sve potrebne dozvole. Sve su, kaže on, dobili „na kredit“, ali sve treba da potvrdi Gradsko vijeće. Očekivali su odobrenje prošle godine. Još čekaju.

- U našoj državi je teško dobiti bilo šta, i sve to dugo traje - razočarano će Rahimić. No, kada se sve okonča, kaže nam, zipline koji grade bit će najduži i najviši u Bosni i Hercegovini. Njegova dužina  je 570 metara, a visina iznad najniže tačke je stotinjak metara. Visinska razlika između početne i završne tačke je pedesetak metara, a prema dosadašnjim testiranjima i procjenama, razvijat će se brzina od nekih 50 kilometara na sat. Spust će, u zavisnosti od težine, trajati tridesetak sekundi. Za rad na ziplineu angažovan je Klub ekstremnih sportova Scorpio, iz Sarajeva.

- Edin Durmo jedan je od rijetkih koji ima firmu i potrebno znanje i iskustvo za ovako nešto, njega smo angažovali da radi na tome. Oni ovdje dolaze i privatno, stijena ispod završne tačke ziplinea je sportsko penjalište, duž cijele stijene su smjerovi za penjanje. Naši ljudi koji će raditi na sajli uskoro idu u Sloveniju na obuku, a ubrzo će ta obuka biti održana i ovdje. Tu ćemo sve sigurnosne i administrativne stvari i protokole da uvedemo i ispoštujemo - priča naš sagovornik i detaljno pojašnjava šta još trebaju poduzeti.

   OTKRIVANJE FORTICE

Saznajemo da su građevinski radovi na ziplineu završeni i da je sada u fazi testiranja. Postupak uspostavljanja je dugotrajan, nije to samo postaviti sajlu, ističe on. Potrebno je testiranje, da bi se za svaku moguću težinu prilagodila brzina kretanja. Bit će tu i platforma, ali ona se ne može napraviti dok se ne prilagodi visina polazne i završne tačke. Na pitanje koliko je takav zipline siguran, Đani kaže da ovdje kočioni sistemi nisu potrebni, jer konfiguracija terena omogućava da se prilikom spusta korisnici sami zaustavljaju, samo treba prilagoditi zipline.

- Kod jako strmih terena kočioni sistem je neophodan. To mu je osiguranje. Kod nas je osiguranje sam teren, ali za to je potrebno puno testiranja, da se ne bi desilo da se neko zbog velike brzine povrijedi - pojašnjava nam.

VIDIKOVCI SU ATRAKTIVNI

- Da se neskromno izrazim, mi smo dali svoj doprinos, novu turističku destinaciju. Naravno, Stari most je nadaleko poznat, ali se obiđe za sat, dva. Ako želite zadržati ljude u gradu, morate im ponuditi nešto više. Vidikovci su danas atraktivni turistima. Mi smo ih ovdje često sretali, vide brdo i sami dođu. Danas su turisti aktivni, većinom mladi ljudi koji se bave sportom, nisu to više samo ljudi koji sjede po hotelima. Sada agencije mogu da im ponude izlet, tako da je ovakav park, ovako blizu grada, idealna destinacija i za turiste i za rekreativce - ponosan je Rahimić.

 

 

U saradnji sa Mašinskim fakultetom u Mostaru, trenutno testiraju gornju granicu težine, ali testira se samo brzina. Najjednostavnije i najugodnije je da se zipline podesi tako da se čovjek sam zaustavi, a za to im je potrebno puno vremena i testiranja. Sajla može podnijeti težinu od 300 kilograma, iako se takvo opterećenje nikad ne očekuje. Najmanja kilaža je 50 kilograma, jer osobe s manjom težinom nemaju dovoljno zaleta, zaustavit će se na sredini. Taj su problem imali kada su testirali manje terete. S osmijehom na licu prisjeća se Rahimić kako se betonski blok koji im je služio za testiranje zaustavio na sredini sajle pa su se alpinisti morali spuštati niz sajlu kako bi ga otkačili.

Zanimalo nas je i kakve su reakcije građana? Pozitivne i svi su oduševljeni, kratko i jasno kaže  Đani. Posebnu pažnju javnosti udruženje MTBA privuklo je i svojom posljednjom akcijom - postavljanjem jarbola sa jednom od najvećih državnih zastava u našoj zemlji na brdu Fortica, na najistaknutijem dijelu avanturističkog parka povodom Dana nezavisnosti BiH.

- Ljudi ponovo dolaze ovdje, ponovo otkrivaju Forticu. Veliki broj ljudi nikada nije bio ovdje. Zastava ih je privukla, dođu da je vide, onda krenu da šetaju ovuda. To smo mi i htjeli, da izvučemo ljude iz grada, da se malo bave rekreacijom. Naravno, htjeli smo i da vide da ovo nije odlagalište otpada. Ovo je sada destinacija, izletište, koje može biti interesantno svima - kaže Đani.

Ističe da su u Udruženju presretni što su postigli da ljudi konačno obrate pažnju na ovo područje i njegove potencijale, da se počnu baviti rekreacijom, zbog svog zdravlja i života.

 ZIPLINE NOĆU

Udruženje MTBA ima još bezbroj novih ideja, pa i razvijaju nove sadržaje.

- Bit će tu vježbališta uz cestu, dječija staza za biciklizam, panoramski vidikovac koji će gledati u najveće hercegovačke planine, paintball... Kod zastave smo zamislili da postavimo panoramski dvogled za razgledanje grada. Puno je ideja i sadržaja, sve se to sada razvija. Posebno nam je drago jer nam dolaze ljudi i drugi klubovi, sviđa im se to što radimo i priključuju se našoj ideji - priča nam Đani Rahimić. Ideja na koju je on posebno ponosan je noćno spuštanje ziplineom. Kaže da je princip spuštanja na ziplineu svugdje manje-više isti, ali da je ambijent ono što ih odvaja, po čemu se razlikuje doživljaj korisnika.

- Noću se odavde vide svjetla grada, izuzetno je atraktivno. Praktično letite kroz noć i gledate svjetla grada. Mislim da će to biti jedna specifičnost po kojoj će naš zipline biti poseban. Sam pogled je i preko dana dovoljno atraktivan. Ono što mi želimo napraviti je noćno spuštanje - kaže Đani.

 

OVO TREBA MOSTARU

Pitali smo Rahimića ima li informacije o broju ziplinea u Bosni i Hercegovini.

- Koliko znam, Durmo je radio dva ziplinea, jedan u Jelahu, jedan na Vlašiću. Trenutno gradi zipline na Trebeviću. Čuo sam da postoji zipline i na Jahorini. Bio sam u Crnoj Gori na ziplineu koji je visok 250 metara, a u Hrvatskoj je najveći. Na ovaj način mi držimo korak sa tim turističkim zemljama. Zipline je jako popularna atrakcija u svijetu - kaže Đani. Smatra da Mostar treba da ima jednu ovakvu atrakciju i da je on, zajedno sa ostalim članovima udruženja, na ovaj način dao doprinos svom rodnom gradu.

logo-fonda.jpg

 

Podijelite ovaj članak!