Vijesti / Regija

 Iako je hrvatsko društvo napredovalo u osvještavanju rodne ravnopravnosti i unaprjeđenju zakonodavstva, svakodnevne rodno utemeljene nepravde - od rada i zapošljavanja do nasilja - još su značajno prisutne, što se očituje i u zabrinjavajućoj činjenici da je lani ubijeno 13 žena.

U povodu Međunarodnog dana žena, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla je Hini da je u Hrvatskoj zadnjih dvadesetak godina razvijen sveobuhvatan zakonski, strateški i institucionalni okvir za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova koji se dodatno unaprjeđuje.

No, naglašava da su ključni pravilna primjena postojećih propisa, razumijevanje uzroka diskriminacije, kao i kontinuirana edukacija onih koji primjenjuju zakone i propise.

Prema Indeksu rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova, Hrvatska od 2013. do 2022. bilježi blagi i kontinuirani napredak te je u prošloj godini zauzela 19. mjesto od 27 država članica EU-a u odnosu na 25. poziciju 2013. godine.

"Dosad je svake godine zabilježen nešto pozitivniji rezultat nego prethodne, premda se u pravilu radi o vrlo malim pomacima", kaže pravobraniteljica, ističući da se Hrvatska redovito nalazi znatno ispod prosjeka EU-a.

Statistički podaci i svakodnevni realitet ukazuju na činjenicu da u Hrvatskoj žene i muškarci nemaju jednaka prava i mogućnosti u svim područjima života pri čemu je rodna diskriminacija široko prisutna, uz učestalo nasilje te brojne stereotipe i predrasude.

Ured Pravobraniteljice upozorava da su već niz godina u Hrvatskoj suočeni s najvećim brojem pritužbi žena na diskriminaciju - oko dvije trećine, što ukazuje da su žene i dalje diskriminirane temeljem spola, majčinstva i obiteljskog statusa.

Lani je u javnom prostoru dominirala problematika femicida, nejednakosti na tržištu rada, spolnog uznemiravanja, seksizama i diskriminatornog ponašanja, ali i problematika vezana uz položaj i prava migrantkinja, posebice u svjetlu sukoba u Ukrajini.

Značajan broj pritužbi, nažalost očekivano, odnosi se na različite oblike rodno utemeljenog nasilja, uključujući nasilje u obitelji.

Pravobraniteljica napominje kako treba imati na umu da se istodobno s porastom kaznenih djela, broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji, kao blažeg oblika nasilja, posljednjih godina skoro prepolovio, a taj se trend nastavio i prošle godine.

Dodatno zabrinjavajuće je da većinu nasilja prema ženama čine njihovi najbliži, supruzi, partneri ili bivši partneri, dok brojne žena smrtno stradavaju nakon što se odluče prekinuti nasilnički odnos.

Takav sustav borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji ukazuje na to da dugoročno odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i pređe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda često bude kasno.

Eskalacija ubojstava žena te ubojstava žena od bliskih osoba nastavilo se i u 2022. kad je život izgubilo 13 žena, što je, poručuje pravobraniteljica, razlog za žurno i odlučno djelovanje.

Neravnopravnost između žena i muškaraca značajna je i u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnost, rekla je pravobraniteljica čiji Ured u tom dijelu zaprima čak 48,7 posto pritužbi.

Uz to, podzastupljene su na pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na "stakleni strop", nemaju jednake mogućnosti za napredovanje te imaju niže plaće i mirovine, iako se ukupni jaz u plaćama u pandemijskom razdoblju smanjio te je u 2021. iznosio sedam posto.

Majčinstvo i nadalje ostaje glavni izvor rodne diskriminacije žena na tržištu rada.

Ljubičić upozorava da su žene pripadnice nacionalnih manjina, žene s invaliditetom, starije žene i žene iz ruralnih područja posebno ugrožene i često višestruko diskriminirane.

U potplaćenosti žena Hrvatska nije izuzetak jer podaci Eurostata pokazuju da žene na razini EU imaju 13 posto nižu zaradu od muškaraca.

Najveća razlika u plaćama žena i muškaraca u EU-u zabilježena je u Latviji (22,3 posto), a najniža u Luksemburgu (0,7 posto) dok Hrvatska i Švedska imaju 11,2 posto nižu bruto satnicu žena.

Najveća razlika u plaćama između spolova je u financijskim i djelatnostima osiguranja.

Podaci Eurostata pokazuju da je u 2020. većina zemalja EU-a zabilježila veću razliku u plaćama žena i muškaraca u privatnom sektoru nego u javnom.

Razlika u plaćama između spolova varirala je u privatnom sektoru od 8,5 posto u Belgiji do 22,6 posto u Njemačkoj, a u javnom sektoru od minus 0,6 posto u Poljskoj do 18,4 posto u Latviji.

Prosječne neto plaće u 2021. za muškarce su iznosile 7358 kuna, a za žene 6861 kunu.

Kad se promatra obrazovanje, udio žena u znanosti u Hrvatskoj je znatno iznad prosjeka EU-a. Podaci DZS-a pokazuju da je u 2021. od 737 doktora znanosti žena bilo 54,1 posto.

Podaci Eurostata pokazuju da je u EU 6,9 milijuna znanstvenica i inženjerki što je 369,800 više nego prethodne godine, što čini 41 posto ukupnog broja zaposlenih u znanosti i inženjerstvu.

Vezano za angažman u politici, žene zauzimaju trećinu mjesta u nacionalnim parlamentima u Europskoj uniji, a taj udio raste iz godine u godinu pri čemu je Hrvatska na sredini EU -ove ljestvice.

Kada bi se statističkim podacima pokušalo definirati tko je žena u Hrvatskoj moglo bi se reći: "U prosjeku imam 46 godina, prvi put se udajem i rađam s 29, a očekuje se da ću živjeti bar do 79."

Prema podacima Eurostata za 2021., žene u Hrvatskoj roditeljski dom u prosjeku napuštaju s 31,8 godina, čime se svrstala gotovo na sam vrh zemalja u kojima žene najkasnije napuštaju roditeljski dom.

Samo žene u Portugalu napuštaju roditeljski dom čak i kasnije, točnije s 32,7 godina, a suprotno od toga, zemlja u kojoj žene najranije napuštaju roditeljski dom jest Švedska, i to već s 18,8 godina.

Žene u Hrvatskoj sve kasnije stupaju u brak i ta dob se u promatranome pedesetogodišnjem razdoblju povećala za čak 6,9 godina.

Očekivano trajanje života znatno produljilo. U odnosu na 1971., kada je očekivano trajanje života za žene iznosilo 72,3 godine, u 2021. je doseglo čak 79,6 godina.