Intervju

Pitao: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

Šibenčanka Anite Šupe već 10 godina živi u Švedskoj je studirala i diplomirala prehranu i nutricionizam na Geteborškom univerzitetu. Zadnje dvije godine vodi popluarni blog Istine i laži o hrani gdje piše o tome kako se uz prirodnu i zdravu prehranu može doći do boljeg zdravlja i normalne tjelesne težine.

Zagovornik ste LCHF dijete. Možete nam reći od čega je izvedena ta skraćenica i zbog kojih razloga je preporučujete?

LCHF zapravo nije dijeta već način prehrane ili još bolje rečeno - način života. LCHF je skraćenica od Low Carb High Fat što znači manje ugljikohidrata i više masnoće. Ovaj način prehrane najsličniji je izvornoj ljudskoj prehrani prije dolaska industrijske rafinirane hrane, i upravo kao takav pruža optimalne uvjete za dobro zdravlje i normalnu tjelesnu težinu. LCHF ima i druge (engleske) nazive kao što su Paleo, Primal, Low Carb, i zapravo predstavlja jedan cijeli pokret koji je zadnjih godina postigao veliku popularnost i proširio se zapadnim zemljama. Osnova ove prehrane je prava izvorna hrana kao što su riba, meso, jaja, obilje raznog povrća i prirodne zdrave masnoće. Također se jedu punomasni mlječni proizvodi, orašasti plodovi i voće. Izbjegavaju se namirnice bogate šećerom i škrobom, kao što su kruh, tjestenina, razna peciva i slično, te rafinirana biljna ulja i margarini. Biraju se čiste namirnice najbliže svom izvornom obliku, po mogućnosti iz organskog ili domaćeg uzgoja, a izbjegavaju se industrijske prerađevine koje su nutritivno osiromašene i sadrže brojne umjetne aditive i štetne kemikalije.

S obzirom na ne baš zavidnu ekonomsku situaciju, bar u ovom dijelu Evrope, da li je moguće hraniti se zdravo za male pare?

Ovaj način prehrane ne iziskuje veći trošak. Prehrana se bazira na običnim domaćim jelima i lokalno proizvedenim namirnicama i zapravo predstavlja uštedu novca jer odbacujemo veliki dio skupih industrijskih prerađevina i junk fooda. Dok nam se prehrana bazira na ugljikohidratima, količinski jedemo puno više zato jer su ugljikohidrati nutritivno siromašni i sadrže samo prazne kalorije pa ne daju pravu sitost. Masnoće su bogate hranjivim tvarima i kalorijama (energijom) te daju dugotrajniju sitost i zato se uz LCHF jede količinski manje, a sitije! Osim toga kad je čovjek zdraviji troši manje novca za nepotrebne posjete liječnicima i skupe lijekove.

Prehrambene navike ste stiču od malena, a statistike govore da djeca imaju sve više problema sa gojaznosti.. Kakvu ishranu, odnosno kakve namirnice preporučujete djeci, a šta je najbolje za užinu u školi i zašto?

Da bi djeca zdravo rasla i razvila dobar imunitet, te da bi imala energije za školu i učenje, trebaju jesti pravu domaću hranu sa obiljem zdravih hranjivih masnoća iz jaja, maslaca, mesa, ribe, te voće i povrće. Djeci trebaju punomasni mlječni proizvodi (a ne light verzije) kao jogurt, kefir, mileram i pravo domaće mlijeko. Kruh, tjestenina i razna peciva (šećer i škrob) daju turbo energiju i mogu sačinjavati dodatak prehrani, a ne njezinu bazu. Umjesto slatkiša djeci se mogu dati orasi, bademi ili drugi orašasti plodovi i sjemenke, te voće. Treba izbjegavati industrijske prerađevine (hrenovke, salame, pahuljice, peciva, kekse, čips, slatkiše i slično) jer su prepuni štetnih sastojaka.

Koje namirnice se mogu jesti u skoro neograničenim količinama?

Samo prehrana koja se bazira na previše šećera, škroba i općenito neprirodnim namirnicama može dovesti do potrebe da se nešto jede u neograničenim količinama, zbog toga što je ovakva hrana nutritivno siromašna pa tijelo traži još. Ako se držimo prave izvorne hrane dobivamo sve hranjive tvari koje trebamo, pa postižemo kontrolu apetita i potreba za prejedanjem nestaje. Meso, riba, jaja, prirodne masnoće i povrće jednostavno jedemo do sitosti bez da se prejedamo – pokušajte, uvjerit ćete se i sami.

Do vitke linije jedino bez gladovanja

Idealna linija je vječiti san pripadnica ljepšeg spola, a u posljednje vrijeme i muškarci sve više vode računa o svom izgledu i zdravlju. Da li je to moguće postići bez gladovanja i u kojem vremenskom periodu?

Ne samo da je moguće, nego se vitka linija jedino može postići i zadržati - bez gladovanja. Gladovanjem se mogu izgubiti kilogrami, ali oni se neminovno vraćaju. Usprkos uvriježenom mišljenju, debljanje i mršavljenje nisu uvjetovani količinom hrane, već hormonima i vrstom hrane koja djeluje na naš hormonalni sustav. Prehrana bogata šećerom i škrobom dovodi do povišenog šećera u krvi i izlučivanja hormona inzulina koji sav onaj šećer, kojeg trenutno ne potrošimo za energiju, pretvara u masne naslage. Osim toga inzulin zaključava naše masne stanice i onemogućava sagorijevanje masnoće za energiju. Prehrana sa smanjenim udjelom ugljikohidrata, kao što je LCHF, održava nivo šećera u krvi stabilnim i ne dovodi do izlučivanja inzulina. Tada se masne stanice otključavaju i mi možemo trošiti vlastite masne rezerve za energiju. Tako dolazi do mršavljenja i to bez osjećaja gladi, jer slobodno možemo jesti onu hranu koja ne stimulira izlučivanje inzulina – masnoće i proteine. Ritam mršavljenja vrlo je različit od osobe do osobe i ovisi o tjelesnim predispozicijama, zdravstvenom stanju i ranijem provođenju izgladnjujućih dijeta. Ovaj proces ne treba ubrzavati niti stresati naprijed, već treba pustiti tijelo da se prirodno dovede u svoje optimalno stanje i ravnotežu.

Koje namirnice generalno treba izbjegavati i zašto?

Šećer treba izbjegavati, jer ne samo da deblja nego dovodi i do brojnih poremećaja i bolesnih stanja u organizmu. Između ostalog izaziva ovisnost, isto kao droge, alkohol i cigarete, jer utječe na osjetljivu biokemiju mozga. Zbog toga je izuzetno štetan za djecu čiji je mozak još u razvoju – jer stvara podlogu za druge vrste ovisnosti kasnije u životu.

Proizvodi od žitarica i brašna nam se od stručnjaka i medija uporno nameću kao zdravi. No žitarice se većim dijelom sastoje od škroba koji nije ništa drugo nego čisti šećer – glukoza, i zato ga treba izbjegavati, posebice osobe koje žele smršaviti. Osim toga, žitarice sadrže i teško probavljivi protein gluten, koji je jedan od najvećih alergena i uzročnik velikog broja autoimunoloških bolesti. Žitarice sadrže i tzv antinutrijente kao što je fitinska kiselina, koja sprečava absorpciju važnih minerala u tijelu – željeza, magnezija, kalcija, bakra i cinka.

Rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja i margarini sadrže previše višestruko nezasićenih masnoća omega 6 koje djeluju  inflamatorno – izazivaju upalna stanja u organizmu i kao takve pridonose razvoju brojnih kroničnih oboljenja. Osim toga ove masnoće se u procesu rafiniranja i hidrogenacije izlažu raznim kemijskim promjenama u kojima se koriste vrlo opasne kemikalije čiji se ostatci nalaze u gotovim proizvodima.

Kada govorimo o zdravoj ishrani, podrazumijevamo zdrave osobe. Šta savjetujete onima koji imaju neki metaobolički ili hormonalni poremećaj. Primjera radi štitna žlijezda, poremećaj krvnog pritiska, razni oblici dijabetesa su najčešće bolesti ljudi našeg podneblja?

Osobe koje boluju od neke bolesti naročito trebaju voditi računa o svojoj prehrani jer je veći dio modernih bolesti upravo posljedica moderne ishrane. Nažalost ove se bolesti često liječe lijekovima koji samo prikrivaju simptome umjesto da se traži pravi uzrok ovih poremećaja. Dijabetes, povišeni krvni pritisak, povišene masnoće u krvi i debljina u području trbuha nazivaju se zajedničkim imenom metabolički sindrom i posljedica su pretjeranog unošenja šećera i škroba. Zato prehrana sa smanjenim unosom ugljikohidrata (LCHF) ima vrlo pozitivne učinke na ove bolesti.

Poremećaj rada štitne žlijezde jedna je autoimunološka bolest, a danas sve više modernog istraživanja pokazuje snažnu vezu između velikog broja autoimunoloških bolesti i nepodnošenja glutena iz žitarica. Zato mnoge osobe sa autoimunološkim bolestima dožive velika poboljšanja kad izbace žitarice iz prehrane.

Dolazak proljeća je mnogima najčešći alarm da je vrijeme da se linija dotjera jer do mora i plaže nije ostalo puno vremena pa svi  traže neka instant rješenja. Kakvo je Vaše mišljenje o striktnim dijetama koje su nekako najpopularnije poput UN dijete, Anticelulitne, Atkinsove, Trodnevne dijete i sl?

Nema instant rješenja. Redukcijske dijete ili dijete sa smanjenim unosom kalorija i smanjenim unosom masnoće, mogu samo trenutno dovesti do gubitka određenog broja kilograma, koji se često vraćaju u još većem broju jer dolazi do takozvanog jo-jo efekta. Naše tijelo ima jedan genetski ugrađen mehanizam – preživljavanje. Kad ne unosimo dovoljno hrane tada tijelo misli da je došla glad i teška vremena, pa se postavlja u stanje štednje. To znači da se metabolizam usporava, i tijelo troši minimalne količine enegije za životne funkcije, nešto kao što na primjer radi medvjed za vrijeme zimskog sna. Osim toga, tijelo nastoji što više te energije spremiti za kasnije pa kada nakon dijete počnemo jesti normalno, tijelo sprema većinu unešenih kalorija u obliku masnih rezervi i tako dolazi do ponovnog debljanja čak i sa manjim količinama hrane.

Dnevni meni

Možete li nam reći kako bi mogao izgledati jedan prosječan dan  kada su u pitanju obroci (doručak, ručak, večera, i evenatulano užina)?

Doručak: Jaja pečena na maslacu, paprika, rajčica ili drugo povrće, kefir ili jogurt.

Ručak: Janjeći kotlet ili drugo meso, pečeno povrće npr tikvice i karfiol, sa umakom od žumanjaka, maslaca i začinskog bilja.

Desert ili međuobrok: Bademi i orasi, kava.

Večera: Salata od raznog svježeg povrća (npr. krastavci, paprika, listovi špinata, zelena salata ili drugo) sa feta sirom i maslinama.

Desert ili međuobrok: Maline ili drugo šumsko voće sa tučenim slatkim vrhnjem.

Nema vaganja hrane niti zbrajanja kalorija. Pravilo LCHF-a je Jedite kad ste gladni i jedite dok se ne zasitite ali se nemojte prejedati. Slušajte svoje tijelo.

 

Sve više ljudi oboljeva od raznih karcinoma. Koliko se to može dovesti u vezu sa načinom ishrane?

Ishrana je zasigurno jedan od uzročnika karcinoma. Mislim da na razvoj karcinoma djeluju razna zagađenja iz hrane, vode i okoliša, te zračenja kojima smo izloženi –  mobilni telefoni, bežični internet itd. Razne industrijske prerađevine sadrže kancerogene sastojke, jedan od mnogih primjera je natrijev nitrit koji se pod oznakom E250 sredstvo za konzerviranje koristi u svim suhomesnatim proizvodima.

Zabluda je da su životinjske masnoće I kolesterol štetni

Na svom blogu već duže vrijeme razbijate prehrambene mitove i zablude. Koji su najčešći mitovi i zablude?

Najčešća zabluda je općeprihvaćena tvrdnja da su masnoće životinjskog porijekla i kolesterol štetni, te da izazivaju srčane bolesti, začepljenje žila, pa čak i rak. Međutim ova tvrdnja nema znanstvene osnove već je nesretni rezultat neutemeljenih mitova, predrasuda, ali i komercijalnih interesa. Službene prehrambene smjernice - da se smanji unos masnoća i poveća unos ugljikohidrata – stare su tek nekih 30-tak godina, i otkada su one uvedene zapadnim se svijetom proširila epidemija debljine, metaboličkog sindroma (dijabetes tip 2, povišeni krvni pritisak, povišene masnoće u krvi), srčano-žilnih bolesti i mnogih vrsta raka. Danas se bez sumnje zna da prirodne masnoće iz mesa, mlijeka i jaja ne predstavljaju opasnost za zdravlje, a znamo i da su od pamtivjeka predstavljale vrlo važan dio ljudske prehrane. Istraživanja nam potvrđuju da su grupe naroda koje su se hranile na tradicionalan način prije dolaska civilizacije sa bijelim brašnom i šećerom, bili izuzetno zdravi i otporni ljudi koji nisu obolijevali od bolesti tipičnih za današnje vrijeme.

Da li ste sami provodili neka istraživanja i do kakvih ste rezultata došli?

U zadnje dvije godine sam u kontaktu sa stotinama ljudi koji svjedoče kako im je ovaj način prehrane promijenio život na bolje. Mnogi od njih su kod svojih liječnika obavili kontrolne preglede koji su pokazali poboljšanje vrijednosti šećera u krvi, masnoće u krvi, krvnog pritiska i jetrenih proba. Poboljšanja su se osjetila i kod osoba sa alergijskim i autoimunološkim bolestima, a možda najmarkantnije promjene na bolje mogu se pratiti kod osoba koje su patile od stomačno-crijevnih tegoba. Dijabetičari tip 2 i osobe sa razvijenom inzulinskom rezistencijom u stanju su potpuno baciti lijekove o kojima su ranije bili ovisni, ako se strogo drže pravila LCHF prehrane. Vrlo povoljan utjecaj ove prehrane uočava se i kod žena sa PCOS – sindrom policističnih jajnika.

Može li ishrana pomoći u ublažavanju svakodnevnog stresa sa kojim se suočavamo?

Može. Stabilni nivo šećera u krvi ne dovodi do naglih promjena raspoloženja kao što se to događa kad je prehrana bogata šećerima, pa je utoliko čovjek mirniji i staloženiji. Osim toga, spoznaja da činimo nešto dobro za sebe, donosi bolje raspoloženje i unutarnje zadovoljstvo.

Na koji način upotpunjujete svoja znanja?

Jako puno čitam, svakodnevno. Pratim stručnu literaturu na engleskom i švedskom i stalno sam u tijeku novih saznanja i zbivanja sa područja prehrane i zdravlja.