Intervju

Proteklu godinu na ekonomskom planu obilježio je cijeli niz negativnih globalnih dešavanja koja su svakako utjecala i na slabije performanse domaće privrede. Nažalost, u novu godinu se ušlo i sa novim i neočekivanim izazovima što je bio povod za razgovor sa Alminom Mališevićem, direktorom Sektora za industriju i usluge Privredne komore Federacije BiH.

Kako je poslovala industrija u 2025. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine?

- Industrija Bosne i Hercegovine u 2025. godini je poslovala u uslovima pojačane neizvjesnosti. Nakon globalnih poremećaja, inflatornih pritisaka i nestabilnosti na energetskim tržištima, industrijski sektor je u 2025. ušao u godinu fokusiran na očuvanje proizvodnje i prilagođavanje novim tržišnim okolnostima. Već od početka godine privreda je bila izložena snažnim spoljnim pritiscima. Usporavanje potražnje na ključnim tržištima EU, promjenljive cijene energenata, rast transportnih troškova i smanjenje narudžbi – posebno u metalnoj, energetskoj i dijelom drvnoj industriji – direktno su uticali na obim industrijske aktivnosti. Kao mala, izvozno orijentisana ekonomija snažno vezana za EU tržište, BiH prirodno osjeća svaku promjenu u evropskim i globalnim ekonomskim tokovima. Dodatni pritisak predstavljali su složeniji regulatorni zahtjevi, uključujući CBAM, koji su ubrzali potrebu za prilagođavanjem poslovnih modela.

Kao mala, izvozno orijentisana ekonomija snažno vezana za EU tržište, BiH prirodno osjeća svaku promjenu u evropskim i globalnim ekonomskim tokovima.

Koliki je negativni uticaj američkih sankcija na izvoz?

- Značajan udar na izvozni sektor donijelo je i uvođenje američkih carina od 30% na proizvode iz BiH. Ova mjera je umanjila cjenovnu konkurentnost bh. robe na američkom tržištu, što se odrazilo na izvoz i prihode kompanija te povećalo rizike po zaposlenost u pogođenim granama. Izvoz u SAD u 2025. godini iznosio je 215 miliona KM, što je pad od 8% u odnosu na 2024. godinu. S obzirom na to da su carine stupile na snagu 1. augusta 2025., prvih sedam mjeseci izvoz je tekao bez ograničenja, dok se puni efekti uvedenih carina očekuju u 2026. godini. Povećani troškovi za američke uvoznike doveli su do djelimičnog preusmjeravanja nabavki ka konkurentskim tržištima, što je dodatno pojačalo pritisak na marže bh. izvoznika. Iskustva pokazuju da se izgubljeni tržišni udjeli teško vraćaju, čak i nakon eventualnog ukidanja mjera.

Kako biste generalno ocjenili stanje ukupne privrede?

- Makroekonomski pokazatelji ukazuju na umjeren, ali stabilan trend. Rast BDP-a iznosio je oko 2,4%, dok je prosječna inflacija bila oko 4%. Industrijska proizvodnja bilježila je blage oscilacije – bez većih padova, ali i bez snažnijeg rasta – što potvrđuje da bez ozbiljnijih investicija, tehnološke modernizacije i jasne industrijske politike nema značajnijeg iskoraka. Uprkos izazovima, bh. privreda je pokazala visok nivo otpornosti. Kompanije su intenzivirale modernizaciju, digitalizaciju i diversifikaciju tržišta kako bi ublažile pad narudžbi iz EU. Povećana su ulaganja u automatizaciju, energetsku efikasnost i upravljanje podacima, što ukazuje na postepenu strukturnu transformaciju industrije. Domaća potražnja, infrastrukturni projekti i stabilan finansijski sektor imali su važnu stabilizacijsku ulogu, iako je rast ostao ispod potencijala. Ipak, ključni izazovi ostaju. Visoki troškovi energije, transporta i sirovina i dalje opterećuju konkurentnost, dok nedostatak kvalifikovane radne snage predstavlja dugoročan strukturni problem koji zahtijeva sistemska rješenja. 2025. godina bila je godina izazova, ali i potvrde otpornosti bh. industrije. Pokazano je da domaće kompanije imaju kapacitet prilagođavanja i transformacije, što predstavlja dobru osnovu za jačanje konkurentnosti u narednom periodu.

Visoki troškovi energije, transporta i sirovina i dalje opterećuju konkurentnost, dok nedostatak kvalifikovane radne snage predstavlja dugoročan strukturni problem koji zahtijeva sistemska rješenja. 2025. godina bila je godina izazova, ali i potvrde otpornosti bh. industrije.

Nova godina je započala novim problemom. Neočekivano uvođenje dodatnih carina na uvoz čelika u Srbiju je stvorio dodatni pritisak na izvoz. Kakve su dosadašnje posljedice?

- Kada je u pitanju uvođenje kvota i dodatnih carina na uvoz čelika u Srbiju, ta mjera predstavlja ozbiljan izazov za bh. industriju i odnose u regionalnoj trgovini. Odluka Srbije da uvede privremena ograničenja i kvote na uvoz čelika i željeza direktno krši CEFTA sporazum i nanosi veliku štetu domaćim kompanijama. Od 1. januara do 30. juna 2026. godine Vlada Srbije je, prema najnovijim uredbama, uvela privremeni sistem tarifnih kvota za određene proizvode od željeza i čelika, uključujući rebrasti betonski čelik, žicu i šipke, uz mogućnost naplate 50 % carine na količine iznad kvota. Ovakva odluka imat će velike posljedice po privredu Bosne i Hercegovine, koja je tradicionalno imala značajan izvoz čelika u Srbiju. Efekti ovih mjera već su vidljivi I to: transportne komplikacije i duže zadržavanje kamiona na granici zbog pojačanih procedura praćenja kvota povećavaju troškove izvoznika i uzrokuju kašnjenja u isporukama.

Odluka Srbije da uvede privremena ograničenja i kvote na uvoz čelika i željeza direktno krši CEFTA sporazum i nanosi veliku štetu domaćim kompanijama.

Dugoročno, ograničen pristup srbijanskom tržištu ugrožava kontinuitet poslovanja kompanija koje značajan dio proizvodnje plasiraju upravo u tu državu. Posebno je istaknut uticaj na Novu Željezaru Zenica, jednu od najvećih industrijskih kompanija u BiH čija je proizvodnja u značajnoj mjeri bila orijentisana ka tržištu Srbije, kao i na druge proizvođače kojima je ovaj izvoz važan dio poslovanja. Odluka Srbije, donesena bez prethodnih konsultacija i u trenutku kada su mnogi poslovni ugovori već sklopljeni, dovodi i do pravnih i tržišnih problema — uključujući rizik od narušavanja povjerenja poslovnih partnera i otežanog izvršavanja dugoročnih ugovora.

Posljednji u nizu udara na industriju, izvoz i cjelokupnu privredu jesu blokade graničnih prijelaza od strane prijevoznika?

U posljednjih nekoliko dana vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije koordinirano su počeli blokirati teretne granične prijelaze prema Evropskoj uniji. Ti protesti uslijedili su kao odgovor na restriktivnu primjenu novog Entry‑Exit sistema (EES) i pravilo ograničenog boravka profesionalnih vozača u Šengenu (maksimalno 90 dana u 180 dana), koje su transportne kompanije ocijenile kao neodrživo i diskriminirajuće za njihove poslovne aktivnosti. Ograničenja boravka u EU koja vozače tretira kao obične putnike, a ne kao profesionalne radnike s čestim prekograničnim aktivnostim; stroge procedure ulaska i izlaska, koje otežavaju obavljanje poslova međunarodnog transporta; višak administrativnih prepreka i neadekvatnih reakcija nadležnih institucija EU na njihove zahtjeve dovode do ogromnih šteta i visokih cijena transporta za robe koje se kreću na relacijama između EU i zemalja Zapadnog Balkana.

Blokade su onemogućile promet robe i lanca snabdijevanja u Bosni I Hercegovini I regionu kao i trgovinu između zemalja Zapadnog Balkana i EU, na nekoliko dana. Raduje nas činjenica da je nakon dobijanja informacija iz EU da će se profesionalni vozači biti izuzeti iz pravila EU 90/180, blokada obustavljena  i transport uspostavljen.

Reklama - nastavite čitati ispod oglasa

Prevoznici traže izmjene pravila koja bi omogućio produženi boravak u EU u skladu s prirodom njihovog rada, kao i jasne i obavezne pregovore s EU institucijama o tim pitanjima. Većina blokada fokusirana je na teretni saobraćaj, dok je putnički i hitni transport omogućavan bez zastoja. Blokade su onemogućile promet robe i lanca snabdijevanja u Bosni i Hercegovini i regionu kao i trgovinu između zemalja Zapadnog Balkana i EU, na nekoliko dana. Raduje nas činjenica da je nakon dobijanja informacija iz EU da će profesionalni vozači biti izuzeti iz pravila EU 90/180, blokada obustavljena  i transport uspostavljen.

Kakva su očekivanja od 2026. godine?

- Industrija Bosne i Hercegovine se i u 2026. godini suočava s nizom izazova koji zahtijevaju strateško i koordinisano djelovanje. Kao izvozno orijentisana ekonomija, BiH osjeća posljedice usporavanja potražnje na ključnim tržištima, posebno u Evropskoj uniji, što direktno utiče na prihode industrijskih kompanija i stabilnost proizvodnje. Visoki troškovi energije i transporta dodatno opterećuju industrijske kapacitete i smanjuju konkurentnost domaćih proizvoda, dok kompleksan pravni i regulatorni okvir otežava planiranje i privlačenje investicija. Paralelno, kašnjenje u tehnološkoj modernizaciji i digitalnoj transformaciji ograničava potencijal za rast i inovacije, dok demografski trendovi i nedostatak kvalifikovane radne snage predstavljaju dugoročni izazov za industriju.

Postoje i neki dodatni izazovi koji nas očekuju u ovoj godini?

- Poseban izazov predstavlja primjena Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM), koji je Evropska unija uvela od 1. januara 2026. godine. Ovaj mehanizam se neposredno odnosi na proizvode iz sektora čelika, aluminija, cementa, električne energije i drugih energetski intenzivnih grana, koje su tradicionalno važni izvozni artikli BiH. Zbog toga domaće kompanije koje svoje proizvode plasiraju na evropsko tržište sada moraju dodatno obračunavati i dokumentovati emisije CO₂, a dio troškova koji proističu iz takvih emisija plaća se kroz CBAM‑certifikate prilikom uvoza u EU. To stvara novi finansijski teret, koji može dovesti do povećanja cijena proizvoda i smanjenja konkurentnosti bh. izvoznika, posebno ukoliko zemlja ne uspostavi sopstveni sistem naplate emisija ili se ne integriše sa evropskim standardima. Kako bi se ublažili negativni efekti CBAM‑a, neophodna je snažnija institucionalna podrška — kroz razvoj odgovarajućih politika, pristup fondovima za zelenu tranziciju, te ubrzanu implementaciju zakonodavnih i infrastrukturnih reformi, uključujući uspostavljanje ETS‑a i berze električne energije u Bosni i Hercegovini. 

Poseban izazov predstavlja primjena Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM), koji je Evropska unija uvela od 1. januara 2026. godine. Ovaj mehanizam se neposredno odnosi na proizvode iz sektora čelika, aluminija, cementa, električne energije i drugih energetski intenzivnih grana, koje su tradicionalno važni izvozni artikli BiH.

Pored toga, prilagođavanje evropskim standardima u oblasti zaštite okoliša i energetske tranzicije zahtijeva dodatne investicije i strateško planiranje. Regionalne i tržišne napetosti, poput logističkih izazova i blokada granica, dodatno komplikuju nesmetan protok robe i stabilnost industrijskih lanaca vrijednosti.

I za sami kraj, kako unaprijediti postojeće stanje privrede?

- Privredna komora Federacije BiH naglašava da je za očuvanje konkurentnosti i održivog rasta industrije neophodna brza i koordinisana reakcija svih nadležnih institucija, stabilan regulatorni okvir, snažnija podrška modernizaciji proizvodnje i digitalnoj transformaciji, te jače povezivanje obrazovnog sistema s potrebama industrije. Samo kroz takav pristup moguće je ojačati otpornost domaće privrede i stvoriti preduslove za dugoročni i stabilan ekonomski razvoj.