Život / Okoliš

Kako pišu autori studije koja je objavljena u Nature Communicationsu, koristili su se starim snimkama i nekim, mnogim drugim podacima kako bi procijenili koliko je leda nestalo tokom 20. vijeka na tri velika ledena grebena, Jakonshavn Isabreu, Kangerlussuagu i Helheimu. 

Oni su procijenili kako je ledenjak Jakobshavn Isbrae u periodu između 1880-te i 2012-te izgubio više od 1500 milijardi tona leda, dok su ostala dva, Kangerlussuag i Helheim izgubili oko 31 milijardu tona u periodu od 1900 do 2012. godine.

- Povijesna mjerenja u 19. i u 20. stoljeću mogla bi pružiti važne informacije koje mogu znatno poboljšati naša predviđanja - kazao je za francusku novinsku agenciju Shfaqat Abbas Khan, te je dodao  da su fotografije snimljene prije ere satelita isto tako važne za procjenu otapanja leda u prošlosti.

UN-ovi stručnjaci za klimu (GIEC) ocjenjuju da bi se zbog otapanja leda, bilo s ledenjaka, bilo s ledenih kapa, razina mora do kraja stoljeća mogla podići za 30 do 110 cm, ovisno o razini emisije stakleničkih plinova.

Prema modelima koji simuliraju najcrniji scenario, tri spomenuta ledenjaka koja se nalaze na Grenlandu mogli bi doprinijeti tome da nivo mora poraste za 0,1 do 14,9 mm do 2100. godine.

Ova studija predviđa još crniju situaciju, i rast četverostruko veći od ranije očekivanog.

Kako je kazao Khan - Najcrnji scenarij je podcijenjen. U slučaju tri proučavana ledenjaka gubitak leda mogao bi biti tri do četiri puta veći nego što se predviđalo-

Studija objavljena  u časopisu Nature zaključila je da bi se od 2000. do 2100. ledena kapa na Grenlandu mogla smanjiti za 36.000 milijarda tona nastave li se emisije CO2 ovim ritmom, što bi uzrokovalo rast nivoa mora za 10 centimetara.