[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/10\/25\/l-d4ea3769cda8711e40cba7f88fc6de53.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/10\/25\/100x73\/l-d4ea3769cda8711e40cba7f88fc6de53.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/10\/25\/l-d4ea3769cda8711e40cba7f88fc6de53.jpg","size":"66.33","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Vijesti / Svijet

Kralj Charles: Commonwealth bi trebao priznati svoju 'bolnu istoriju'

Britanski kralj Charles izjavio je u petak da bi Commonwealth trebao priznati svoju "bolnu istoriju", dok afričke i karipske zemlje nastavljaju zagovarati odštetu za ulogu njegove zemlje u transatlantskoj trgovini robljem.

 

Predstavnici 56 zemalja, većina s korijenima u britanskom carstvu, sudjeluju na sastanku šefova vlada Commonwealtha (CHOGM) koji je počeo u ponedjeljak u Samoi, a ropstvo i prijetnja klimatskih promjena pojavili su se kao glavne teme.

- Slušajući ljude širom Commonwealtha, uviđam kako najbolniji aspekti naše prošlosti i dalje odjekuju - kazao je Charles u govoru na samitu.

- Od vitalnog je značaja, stoga, da razumijemo našu istoriju, kako bi nas to vodilo prema donošenju pravih izbora u budućnosti - kazao je.

Zahtjev da Britanija plati odštetu ili na neki drugi način nadoknadi štetu za transatlantsko ropstvo je dugotrajan, ali je nedavno dobio na snazi u cijelom svijetu, posebno među Karipskom zajednicom (CARICOM) i Afričkom unijom.

Protivnici plaćanja odštete kažu da zemlje ne bi trebale biti odgovorne za istorijske nepravde, dok oni koji ga podržavaju tvrde da je nasljeđe ropstva dovelo do goleme i uporne rasne nejednakosti danas.

Britanski premijer Kier Starme izjavio je u ponedjeljak da će njegova zemlja poslušati one države koje žele raspravljati o tom pitanju na samitu, ali je isključio mogućnost izvinjenja zbog istorijske uloge zemlje u trgovini.

Ministar vanjskih poslova Bahama Frederick Mitchell izjavio je u četvrtak za BBC da nacrt zaključka samita, koji bi trebao biti objavljen u subotu, sadrži paragrafe koji pozivaju na raspravu o reparacijama.

Od 15. do 19. stoljeća najmanje 12,5 miliona Afrikanaca je oteto i nasilno odvedeno evropskim brodovima i trgovcima te prodano kao robovi.

Oni koji su preživjeli brutalna putovanja završili su radeći na plantažama u nehumanim uslovima u Americi, dok su drugi profitirali od njihovog rada.

- Pokazali smo neuporedivu sposobnost da prevaziđemo bolnu istoriju koja nas je okupila i sjedimo zajedno kao ravnopravni 75 godina - izjavila je na samitu glavna sekretarka Commonwealtha, barunica Patricia Scotland, britanska diplomatkinja i pravnica rođena u Dominikanskoj Republici, prenosi Reuters.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!