Ekonomija

Piše: Rubina Čengić (Magazin Start BiH)

Bosna i Hercegovina ima izlaz na more i u skladu sa međunarodnim aktima je obalska država, ali nema propise, institucije i mehanizme koji bi je činili pomorskom državom, pojašnjavaju iz Ministarstva prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH. Istovremeno, nezavisni eksperti tvrde da je BiH i te kako pomorska zemlja i da joj treba dobra strategija da se taj potencijal iskoristi i 30.000 ljudi zaposli na poslovima koje obezbjeđuje potencijal koji proizlazi iz izlaza na more.

KATASTAR

- BiH ima prava i obaveze koje se odnose na obalske države, bez obzira na postojanje ili nepostojanje unutarnjeg zakonodavstva, ali i sa namjerom da postane država zastave i država luke. Potpisnica je 69 međunarodnih akata iz ove oblasti, uglavnom sukcesijom ili kasnijim pristupom. U smislu Konvencija Ujedinjenih nacija o zakonu o moru (UNCLOS konvencije) i instrumenata Međunarodna pomorska organizacija (IMO) nije država luke, nema registar brodova, odnosno zakon i propis kojim se dodjeljuje nacionalnost brodovima, ne izdaje dokumentaciju kojom bi se brodovi ovlastili da plove pod zastavom BiH, te tako BiH trenutno nije ni država zastave - kažu u Ministarstvu prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, BiH ima obavezu da donese propise kojima se uređuje plovidba i da u tom sektoru uspostavi pravni, institucionalni i operativni mehanizam u skladu sa propisima EU.

- Prioriteti su uspostava pomorske administracije, kadrovsko jačanje, pristupanje međunarodnim pravilima i donošenje državnog zakona koji mora usvojiti Parlament BiH - kažu u Ministarstvu.

No, inžinjer saobraćaja Ševal Kovačević, ekspert za prava mora, tvrdi da je BiH pomorska zemlja jer joj je more duboko usječeno u njen teritorij, katastar joj izlazi na more, u trenutku proglašenja nezavisnosti Neum je bio dio BiH...

- Prema Međunarodnoj konvenciji mora BiH je pomorska zemlja i to nema veze sa zakonima i propisima. Mi imamo 5,5 kvadratnih kilometara mora dubokog 21 metar, obalu, morsko dno ravno kao tepsija na kom se nalaze amfore, brodovi, izvori pitke vode snage jedan kubni metar u sekundi. Sa tog aspekta moramo imati „slobodan međunarodni plovni put do otvorenog mora“, što nije isto što i „neškodljiv prolaz“ koji je pod kontrolom druge zemlje - pojašnjava Kovačević.

LUKA, STRATEŠKO MORE

U takvo more, objašnjava on, može uploviti bilo koji brod. Kaže i da BiH ne treba luku, nego vezove za jahte i manje brodove, da treba izgraditi tunel kroz Klek i do mora dovesti željeznicu i cestovnu infrastrukturu.

- U zaleđu Neuma treba izgraditi konsignacijsku, industrijsku i bescarinsku zonu, zaposliti 30.000 ljudi. Sada 1.000 ljudi preživljava ljeti od šake turista, školjki i škampa. Treba nam strategija i plan iako ništa od toga nije uslov da BiH bude pomorska zemlja - pojašnjava Kovačević.

Iz Ministarstva najavljuju skori ulazak Prednacrta zakona o pomorskom dobru i pomorskoj plovidbi u parlamentarnu proceduru. Na zakonu je radila radna grupa koju su činili ovlašteni predstavnici nadležnih entitetskih ministarstava, Vlade Brčko Distrikta BiH - Kapetanija Brčko i Lučke kapetanije Neum, te međunarodni eksperti i predstavnici Evropske komisije za tehničku podršku i razmjenu informacija (TAIEX).

„Novim zakonom je unutrašnja plovidba odvojena od pomorske. Do usvajanja zakona o pomorskom dobru i pomorskoj plovidbi ta oblast je uređena federalnim Zakonom o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi“, pojašnjavaju iz Ministarstva. Za sada, napominju, nema procjena o izvodivosti ili ekonomskoj isplativosti luke u Nuemu.

„Pojedinci smatraju da u budućnosti luka u Malostonskom zaljevu može biti strateški interes. Prije toga je važno izgraditi putni koridor, odrediti pomorske granice i izlaz na otvoreno more. Neumski akvatorij nema vezova i potrebne infrastrukture. Sada brodovi uplovljavaju na sidro, a pravila nautike nalažu da se sidro spušta na konopcu ili lancu četiri puta dužem od dubine mora. Pitanje je da li je i to podnošljivo za akvatorij“, pišu iz Ministarstva.

Naime, ekolozi upozoravaju da ako u more duboko 25 metara brod mora spustiti 100 metara lanaca i ako su na tom prostoru u jednom trenutku tri plovila po 30 metara i svi spuste po sto metara lanaca - živi svijet u akvatoriju to ne može izdržati, niti ima mjesta za sva ta plovila.

KAPETANIJE

Inače, BiH nema pomorske škole. Ima tri kapetanije: Kapetaniju pomorske plovidbe ili prometa Neum, Kapetaniju unutrašnje plovidbe Ostrožac i Kapetaniju Brčko Distrikta BiH. Kapetanija obavlja administrativno-upravne, stručne, tehničke poslove, poslove nadzora plovidbe, traganje i spašavanje ljudskih života i imovine na plovnim putevima, utvrđivanje sposobnosti čamaca, plutajućih objekata i skela za plovidbu, vodi registar čamaca, plutajućih objekata i skela...

POMORCI IZ ROGATICE I HAN-PIJESKA

Bez obzira na činjenicu da u BiH nema pomorskih škola, državni zakon o pomorskom i unutrašnjem saobraćaju, registar plovila, pomorsku administraciju, trgovačku flotu, prema podacima lučkih kapetanija, BiH ima oko 800 pomoraca i to iz Rogatice, Bileće, Gacka i Han-Pijeska, te zapovjednika broda od 350.000 tona koji je iz Gradačca. U lučkim kapetanijama u BiH pomorske ispite polažu stanovnici Njemačke, Austrije i drugih evropski država jer je to u BiH znatno jeftinije. Uzgred, svi strani brodovi koji plove vodama BiH moraju imati istaknutu bh. zastavu.

GRANICA NA MORU

Ševal Kovačević upozorava da granica na moru između BiH i susjedne Hrvatske, ma koliko krivudava bila, treba da ide sredinom Malostonskog zaliva.

- Hrvatska za početak mora da popravi Pomorski zakonik iz 1994. godine jer je njime zatvorila izlaz BiH na more, pa joj je u skladu sa tim ostao samo neškodljivi prolaz. To je suprotno Konvenciji o pravima mora - pojašnjava Kovačević.

Profesor na predmetu Politički sistemi na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtčehajić smatra da BiH, nakon gubitka Sutorine, ima znatno lošiju poziciju u borbi za svoja prava na more, te da bi ostrva Mali i Veliki školj mogla igrati značajnu ulogu u jačanju pozicije BiH u razgovorima o pravima na more.

- Kada smo odustali od Sutorine, odustali smo od avnojevskih granica BiH. Pitanje je šta bi Hrvatska mogla tražiti jer nastupa sa jačim kapacitetima nego je u slučaju Sutorine nastupila Crna Gora. Ključnu ulogu imaju dva školja i mislim da zbog toga Hrvatska odugovlači sa ratificiranjem granice. U tom procesu treba insistirati na dogovoru između Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana - misli Kurtčehajić

Kovačević smatra da Mali i Veliki školj nemaju toliki značaj.

- Sutorina nije bila u posjedu BiH u trenutku raspada Jugoslavije i osamostaljenja BiH dok je Neum sasvim druga priča. Neum je u katastru BiH od 1897. godine, Neum ima statističke krugove, tamo su bila biračka mjesta na prvim izborima i tu je presudna međunarodna konvencija o pravima mora i granicama na moru - pojašnjava Kovačević.

OBORILA PRIJEDLOG ZAKONA

Na zakonu o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi u BiH se radi 15 godina. Ranija verzija nacrta spomenutog zakona je, podsjećaju iz Ministarstva, pripremana godinama, održani su brojni sastanci komisije, radnih grupa...

- Nadležne institucije su dale potrebne saglasnosti, Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedlog i uputilo ga u Parlament. Parlamentarna komisija za transport i komunikacije Predstavničkog doma je januara 2009. usvojila principe zakona i uputila ga Predstavničkom domu u kome su zastupnici iz Republike Srpske glasali protiv pozivajući se na ustavnu nadležnost BiH - pojašnjavaju iz Ministarstva.