Ekonomija

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da otvaranje novih tržišta za plasman domaćih proizvoda doprinosi stabilizaciji i razvoju poslovanja izvozno orijentisanih privrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH.

On je istakao da je Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH za prva tri mjeseca 2021. godine, koju je juče usvojilo Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pokazala da izvoz u EU ostvaruje učešće sa 74,2 posto u ukupnom izvozu iz BiH.

-Evropsko tržište je izuzetno značajno za naše izvoznike. No, činjenica da je koncentracija izvoza u EU više od 74 posto govori nam da moramo biti oprezni, jer bi eventualni poremećaj na tržištu mogao prouzrokovati otežano poslovanje naše privredne zajednice - istakao je ministar Košarac.

On je dodao da, u cilju sprječavanja takvog scenarija, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kontinuirano provodi aktivnosti na otvaranju novih tržišta za domaće proizvode.

-To je naša bazična orijentacija i jasno definisana politika. Osim država članica EU i CEFTA-e, nama su izuzetno važna i tržišta drugih zemalja, jer je neophodno obezbijediti stabilnost i ubrzani napredak u poslovanju domaćih izvozno orijentisanih kompanija - naglasio je ministar Košarac.

On je najavio da će u narednom periodu organizovati sastanak s najvećim izvoznicima iz BiH, kako bi se razgovaralo o dosadašnjim praksama izvoza u EU i mogućnostima otvaranja novih tržišta.

Ministar Košarac istakao je da je ukupna robna razmjena BiH u prva tri mjeseca tekuće godine iznosila 7,47 milijardi KM, te da je vrijednost izvezene robe bila 3,06 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 4,40 milijardi KM. Zabilježen je vanjskotrgovinski deficit od 1,34 milijarde KM, a trgovinski deficit bilježi pad od 19,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

U Analizi vanjskotrgovinske razmjene BiH za prva tri mjeseca 2021. godine navedeno je da je u naznačenom periodu došlo do povećanja ukupne vanjskotrgovinske razmjene od osam posto, rasta izvoza 16,6 posto, te rasta uvoza 2,7 posto, kao i rasta stope pokrivenosti uvoza izvozom 8,3 posto.

-U posmatranom periodu najviše smo izvozili električnu energiju i to u vrijednosti od 233,65 miliona KM, sjedala u vrijednosti od 143,84 miliona KM, ostali namještaj i njegove dijelove u vrijednosti od 103,96 miliona KM, te izoliranu žicu u vrijednosti od 103,39 miliona KM, kao i tpolo valjanu žicu od željeza i nelegiranog čelika u vrijednosti od 101,64 miliona KM. U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prošle godine, bilježimo značajan rast izvoza otpadaka i ostataka od željeza ili nelegiranog čelika od 178 posto - naveo je ministar Košarac.

Kada je u pitanju uvoz, u prva tri mjeseca 2021. godine, u BiH su se najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih u vrijednosti od 278,93 miliona KM, putnički automobili u vrijednosti od 175,57 miliona KM, te lijekovi u vrijednosti od 129,92 miliona KM, saopćeno je iz Ministarstva vanjske trogovine i ekonomskih odnosa BiH.