Život / Ljepota i zdravlje

Kad nam je državna granica šuplja kao švicarski sir, zanimalo nas je kako se organizovao zdravstveni sistem, kako i ko liječi migrante kada se razbole, ima li zaraze, ima li zaraženih od koronavirusa?

Piše: Erol Handžar

Ne tako davno, državljani Bosne i Hercegovine su i sami, zbog ratnih djejstava, bili prisiljeni napuštati svoja vjekovna ognjišta u potrazi za nečim što će u budućnosti zvati domom. Zatim, nakon ratnih strahota, razaranja i genocida uslijedilo je napuštanje Bosne i Hercegovine zbog finansijskih razloga i stalne političke krize. Iz sličnih razloga svoje domove napuštaju i migranti iz Afganisitana, Sirije, Iraka, Irana, Pakistana, Maroka, Alžira...

Pobjegli su sa svojih ognjišta i zaglavili u „čudnoj zemlji“ Bosni i Hercegovini, zemlji koja ni vlastite granice ne brani kako bi to trebala činiti jedna država. Svega jedan policijac na 16 kilometara! To znači, da taj čovjek mora biti superčovjek: vidjeti, čuti i reagovati ukoliko se nešto dešava na prostoru za koji je dobio zaduženje. Direktor Granične policije Bosne i Hercegovine Zoran Galić  već duže vremena ističe problem broja  graničnih policajaca. Da bi se ista adekvatno  zaštitila, potrebno je uz trenutačnu brojku graničnih policajaca zaposliti još 340, odnosno da bi se granica adekvatno štitila potrebno je imati oko 1.300 policajaca.

Danci u akciji

Kad nam je državna granica šuplja kao švicarski sir, zanimalo nas je kako se organizovao zdravstveni sistem, kako i ko liječi migrante kada se razbole, ima li zaraze, ima li zaraženih od koronavirusa? Dobili smo informaciju da se to radi uz podršku danske organizacije, tačnije Danskog vijeća za izbjeglice (DRC).

Ova organizacija počela je sa djelovanjem daleke 1992. godine, a svoj ured su, zatvorili prije više od jedne decnije, krajem januara 2010. godine. Za DRC, Bosna i Hercegovina je bila jedna od prvih međunarodnih operacija u historiji, i baš je naša država bila ta koja je profilirala DRC kao međunarodnu humanitarnu organizaciju. Osam godina nakon zatvaranja ureda, Dansko vijeće za izbjeglice je odlučilo svoja vrata u BiH ponovo otvoriti 2018. godine, cilj je bio pružanja podrške vlastima u upravljanju povećanim migracijskim tokovima i odgovorima na izazove sa kojima su se vlasti u BiH suočile. Programski cilj DRC-a je da osigura jednak pristup primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti za tražioce azila, migrante i izbjeglice; pruži osnovnu zaštitu ljudima u pokretu; pruži osnovnu humanitarnu pomoć osobama koje nemaju pristup privremenim prihvatnim centrima i osnovnim uslugama.

Iz Danskog vijeća za izbjeglice, odnosno od samog direktora Nicola Baya dobili smo odgovore koji se tiču zdravstvene zaštite i prisustva koronavirusa među migrantskom, izbjegličkom i azilantskom populacijom koja se nalazi na teritoriji BiH.

- Dansko vijeće za izbjeglice u BiH, uz finansijsku podršku Evropske komisije – Generalnog direktorata za evropsku civilnu zaštitu i aktivnosti humanitarne pomoći  (European Commission Directorate - General for European Civil Protection and Humanitarian Aid Operations, DGECHO) fokusirano je na poboljšanje pristupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući pružanje psihosocijalne podrške i usluga za poboljšanje mentalnog zdravlja izbjeglica, migranata i tražitelja azila - kazao je Bay.

Programom je obuhvaćeno više od pet hiljada migranata koji borave u prihvatnim centrima a osim zdravstvene, primarne ili sekundarne zdravstvene njege, oni pomažu u poboljšanju cjelokupnog okruženja za migrante.

- Također, usmjereni smo na unapređenje cjelokupnog okruženja, prije svega za osobe u potrebi, uključujući i žrtve rodno zasnovanog nasilja (SGBV). DRC blisko sarađuje s institutima za javna zdravstva, ministarstvima zdravstva, brojnim kliničkim centrima, domovima zdravlja te bolnicama, kao i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u BiH - kazao je direktor DRC-a.

Ono što je značajno reći, jeste to da u svakom od privremenih prihvatnih centara u BiH, kao što su Sedra, Borići, Miral, Blažuj, Ušivak i Salakovac, postoji ambulanta za primanje pacijenata i pružanje zdravstvenih usluga osoba kojima su iste i potrebne. Same ambulante vrše i upućivanje na specijalističke preglede ili na duže liječenje, to se radi po potrebi i takvi pacijenti se šalju u bolnice ili kliničke centre.
U ambulantama rade profesionalci koji imaju svu opremu, te potrebno znanje sa iskustvom kako bi pružili što bolje usluge štićenicima.

- Moramo naglasiti da su ambulante u privremenim prihvatnim centrima u potpunosti opremljene te da je iskustvo i znanje medicinskih radnika na izuzetno visokom nivou. Prosječno, na mjesečnom nivou, DRC podržava medicinske timove u ambulantama za više od 6.000 medicinskih savjetovanja te više od 1.200 direktnih medicinskih intervencija - rekao je direktor Bay.

Ono što je specifično, jeste način rada ambulanti za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa, koja i dalje hara svijetom i odnosi veliki broj života. One su, kako nam je rečeno, odgovorile zahtjevima pandemije, te pružaju pomoć i testiranje migranata.

- Testiranje na covid-19 sastavni je dio medicinske njege koja je na raspolaganju licima u pokretu, kao i liječenje unutar privremenog centra, a pod liječničkim nadzorom. U slučaju složenije kliničke slike lica u pokretu imaju mogućnost da se liječe u zdravstvenim ustanovama, a sve u skladu sa preporukama WHO i lokalnih zdravstvenih autoriteta, dok je nivo medicinskih tretmana jednak onom koji se pruža lokalnoj populaciji - naglašava direktor.

Bez obzira na pandemiju koronavirusa, medicinski timovi DRC su uspjeli, tokom 2020. godine, zajedno sa timovima domova zdravlja, realizovati 97.217 medicinskih pregleda, te su uspjeli uraditi 24.143 direktne intervencije u prihvatnim centrima, dok su osigurali i 2.184 upućivanja prema sekundarnim zdravstvenim ustanovama u BiH.

Saradnja sa zdravstvenim institucijama

Vrlo je značajno i to da, iako država nije spremila najbolji odgovor migrantskoj krizi, ipak DRC ima potpisanu saradnju sa domovima zdravlja i kliničkim centrima širom Federacije Bosne i Hercegovine.

- Mi imamo potpisane ugovore o saradnji sa domovima zdravlja i kliničkim centrima na području Unsko-sanskog (USK), Sarajevskog (KS), Tuzlanskog (TK) i Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) - rečeno je.

Dakle, medicinski timovi iz lokalnih domova zdravlja su prisutni u ambulantama koje postoje u privremenim prihvatnim centrima, a koje finansiraju DRC i DGECHO, što je već ranije rečeno, a naglašeno je i to kako imaju blisku saradnju sa ministarstvima zdravstva kako na federalnom, tako i na kantonalnim nivoima, Svjetskom zdravstvenom organizacijom te s institutom za javno zdravstvo.

- Saradnja je jako sveobuhvatna – mi razmjenjujemo informacije i iskustva, pripremamo izvještaje, standardne operativne procedure i studije slučaja, organizujemo radionice za zdravstvene radnike i lica u pokretu - rekao je Nicola Bay.

Ono što je vrlo značajno jeste da kroz različite aktivnosti i projekte koji su podržani od strane donatora i partnera DRC-a pružaju punu podršku zdravstvenim institucijama u BiH, kako bi ublažile teret izazvan pandemijom covid-19, ali i nastoje da rasterete medicinske radnike uslijed povećanog broja intervencija tražitelja azila, migranata i izbjeglica. Uradili su, kako kaže direktor DRC-a Nicola Bay, i pozamašan broj donacija, gdje su donirali medicinske uređaje, te su uz pomoć Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) obnovili i opremili određene odjele u šest medicinskih ustanova u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

- Specijalizirana medicinska oprema, kao i brojni medicinski uređaji donirani su domovima zdravlja i zavodima za javno zdravstvo, što je poboljšalo kvalitet pruženih usluga. Zahvaljujući podršci Švicarske agencija za razvoj i saradnje (SDC), obnovili smo i opremili određene odjele u šest medicinskih ustanova u USK, SK i HNK, dok je osam medicinskih ustanova na području tih kantona dobilo 52 specijalizirana medicinska uređaja za covid-19 dijagnosticiranje i liječenje - kaže Bay.

Pored toga, uspjeli su pomoći dvjema kantonalnim upravama za inspekcijske poslove (USK i Kanton Sarajevo) da nabave IT opremu, ličnu zaštitnu opremu i opremu za rad na terenu, kao i tečnost za dezinfekciju. Uspjeli su, također, i cijeli Call centar Hitne pomoći Kantona Sarajevo preurediti i opremiti sa novom informatičkom i mrežnom opremom, čime je izvršena njegova modernizacija.

Od 417 testiranih, 33 pozitivna na covid-19

O prisustvu koronavirusu među migrantskom, azilantskom i izbjegličkom populacijom u BiH, rečeno je, nije bilo previše zaraženih, a značajno je reći kako niko nije preminuo. U trenutku kada razgovaramo kod 33 osobe potvrđen je koronavirus.

- Od početka pandemije covid-19, timovi domova zdravlja i DRC-a uradili su 63.723 medicinska skrininga za covid-19 među licima u pokretu, kako u privremenim prihvatnim centrima tako i na lokacijama izvan centara. Do sada, 417 osoba je testirano, a samo 33 osobe su imale potvrđen covid-19 nalaz. Medicinska njega za lica koja su covid-19 pozitivna je zagarantovana - pojašnjava Bay. Ističe da nije zabilježen nijedan smrtni slučaj među migrantskom populacijom u BiH uslijed zaraze koronavirusom.

U privremenim prihvatnim centrima postoje i posebne propozicije zbog covid-19 koje su spremne za brzu reakciju u slučaju širenja virusa među migrantskom populacijom, a sve je to izvršeno u saradnji sa SZO i lokalnim zdravstvenim institucijama.

- Prethodno propisane sigurnosne mjere i koraci koji se trebaju preduzeti u slučaju da se virusno oboljenje proširi među migrantskom populacijom, brzo su prilagođeni potrebama covid-19, a sve u saradnji sa lokalnim zdravstvenim institucijama i WHO - rekao je Nicola Bay.

U prihvatnim centrima, a u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) obezbijeđeni su i izolacijska odijela i druge stvari potrebne za liječenje oboljelih od covid-19. Zahvaljujući finansiranju DGECHO i Instrumentu EU za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) dodatno su ojačani, već razvijeni i kvalitetni mehanizmi upućivanja pacijenata prema zdravstvenim ustanovama.

 Migranti, jezik i naredbe krizinih štabova

S obzirom da migranti dolaze iz dalekih zemlja i da se prvi put susreću sa našim jezikom, uz slabije poznavanje nekog zapadnog jezika, kao što su engleski, njemački ili neki drugi, postoji mogućnost nesporazuma, odnosno neznanja da u našoj zemlji vrijede određena restriktrivna pravila kao što su: socijalna distanca, nošenje maski, policijski čas i drugo.

I prije pojave prvog potvrđenog slučaja covid-19 pacijenta u BiH, dakle prije marta 2020. godine, DRC je zajedno sa partnerskim organizacijama radio i bio posvećen smanjenu rizika širenja bolesti.

- Tokom prvih operativnih i koordinacionih sastanaka zdravstvenih vlasti definiran je niz preventivnih mjera, kao i detaljna uputstva o svakodnevnoj i transparentnoj razmjeni informacija, savjeta i iskustava među organizacijama posvećenim zdravstvenoj zaštiti migranata, izbjeglica i tražilaca azila - rekao je Bay.

Posebno se aktivno radi na treninzima i edukaciji uposlenika, a sve u skladu sa preporukama SZO i lokalnih zdravstvenih autoriteta.

- U privremenim prihvatnim centrima realizirane su preventivne mjere, u skladu sa preporukama SZO, a podrazumijevaju dijeljenje informacija i materijala unutar centra - timovi Danskog vijeća za izbjeglice sa menadžmentom centara upriličili su informativne sesije za korisnike u centrima (na svim jezicima), sa posebnim naglaskom na sve važne mjere, kao i na značaj minimiziranja kontakata sa drugim ljudima. Materijali koji sadrže informacije za preventivne mjere povezane sa covid-19 dostupni su u svim privremenim prihvatnim centrima na sljedećim jezicima: engleski, urdu, paštu, arapski i bengalski - pojašnjava Bay.

Za osobe koje nemaju pristup odgovarajućim privremenim prihvatnim centrima i osobe koje su izložene otežanim životnim uslovima, DRC je zajedno sa Crvenim križom Federacije BiH pružio pomoć na terenu u hitnim i spasilačkim situacijama. I ti ljudi, koji nisu dio prihvatnih centara, također imaju mogućnost da dobiju adekvatnu medicinsku njegu u jednoj od zdravstvenih institucija, gdje je već uspostavljen i postojeći mehanizam upućivanja.

Zdravstveni autoriteti u BiH na listu prioriteta za vakcinaciju stavili su dvije kategorije, a to su zdravstveni radnici i osobe starije od 65 godina. No, ipak, u BiH još uvijek nema vakcina, odnosno broj koji je nabavljen je neznatan čak da pokrije i zdravstvene potrebe lokalnog stanovništa. Govoreći o vakcinaciji migranta, direktor DRC-a je kazao da će se boriti da i ti ljudi dobiju pravo na vakcinaciju.

- DRC će zagovarati da se i lica u pokretu uključe na listu onih koji bi se trebali vakcinisati, a sve u skladu sa preporukama WHO i zdravstvenih autoriteta u BiH, bez da se optereti sistem javnog zdravstva u BiH - zaključio je Bay.

Dr. Amra Junuzović: Zaraženi migranti su problem, ali i nevakcinacija

Opasnosti na koje je ranije za magazin Start BiH ukazala dr. Amra Junuzović jeste i nepoznat imunološki status migranata.

- Migranti dolaze iz zemalja sa slabim zdravstvenim sistemom, zemalja u kojima ima jako puno epidemija i obolijevanja od zaraznih bolesti, bježe od ratnih djelovanja. Sirija je, naprimjer, imala izvanrednu pokrivenost imunizacijom, ali bježeći od ratnih djejstava propuštaju se te vakcine tako da mi vakcinalni status za te ljude ne znamo. Sa druge strane imamo migrante iz Afganistana i Pakistana - to su zemlje s endemskim poliomielitisom, dječijom paralizom, vrlo teške bolesti - upozorila je doktorica. Navela je da je u fokusu imunizacija djece migranata, da organizirano u migrantskim centrima medicinske ekipe pristupaju tom postupku.

Lična higijena na izvoru sumporne vode

Na Ilidži kod Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, građani su imali priliku vidjeti migrante kako se kupaju na izvoru sumporne vode i tu održavju ličnu higijenu. Dešavalo se to u mjesecu januaru, a kako je jedan od očevidaca za medije rekao, ovakvi tužni prizori, nažalost, viđaju se svakodnevno.

((Magazin Start BiH)