Život / Nauka i tehnologija

Kada se spomene Univerzitet Johns Hopkins obično se spominje u kontekstu koronavirusa. No, istraživači sa tog univerziteta bave se i drugim područjima. Tako su napravili veoma zanimljiv izvještaj koji se bavi ranjivostima u enkripciji koju koriste pametni telefoni koji su pogonjeni na Andorid ili iOS. Još zanimljivije je i to, što istraživači objašnjavaju i kako vladine agencije mogu iskoristiti te ranjivosti ne bi li došle do podataka koji se na telefonima sakrivaju.

Ono što su Maximilian Zinkus, Tushar Jois i Matthew Green zaključiuli, jeste da Apple ima dobar set sigurnosnih i kontrola privatnosti, koje dodatno štiti snažna enkripcija. No to ne znači da su zaštićeni od napada hakera ili upadanja vladinih agencija. 

- Primijetili smo da iznenađujući dio osjetljivih podataka ostaje zaštićen slabom zaštitom, što znači da im se može pristupiti i iskoristiti ih čak i ako je telefon zaključan -  ističu istraživači.

Sa druge strane su kazali, iako Andorid ima snažnu zaštitu, pogotovo kod posljednje generacije vrhunskih mobilnih uređaja, činjenica je da je cijeli sistem fragmentiran i ne ažurira se istovremeno, i time ostavlja korisnike i njihove podatke ranjivim.

- Android nema svoju verziju Appleove Complete Protection enkripcije, koja briše dekripcijske ključeve iz memorije telefona nakon što se on zaključa. Posljedica toga je da dekripcijski ključevi kod Androida ostaju cijelo vrijeme u memoriji, što korisnika i njegove podatke čini ranjivima -stoji u istraživanju.

Upozorili su na velike integracije Googleovih servira u Andorid sistemimam. Aplikacije poput Google Drivea, Photosa ili Gmaila prepune su korisničkih podataka do kojih je relativno jednostavno doći, čak i kada koriste snažne šifre za pristup. 

- Ono što me zaista šokiralo je koliko ti telefoni zapravo ne štite korisničke podatke. Gotovo ništa nije zaštićeno onako kako bi trebalo. Stoga se postavlja pitanje - zašto bi vladine agencije zapravo trebale "stražnja vrata" ili "poseban pristup" ovim sistemima kad su oni sami po sebi toliko loši? - pita se kriptograf Matthew Green koji je učestvovao u istraživanju.