Ekonomija

 Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) danas je u Sarajevu predstavila „Izvještaj o tranziciji 2023-2024.“ pod nazivom „Tranzicije velike i male“.

- Jedan od glavnih nalaza tog izvještaja jeste da je potrebno vrijeme, odnosno morat će proteći vrijeme da bi BiH prošla kroz tu tranziciju, a mnogo toga je vezano za produktivnost. Mi smatramo da će nam biti potreban napor u ovoj državi da bi se privuklo više stranih ulaganja, kako bi se unaprijedila efikasnost javnog sektora, posebno preduzeća u državnom vlasništvu. Također, kako bi se uložilo u digitalizaciju i automatizaciju privrede, kako bismo podržali mala i srednja preduzeća da bi mogla bolje poslovati, te kako bi BiH trgovala sa svojim partnerima u regionu, ali i zapadnoj Evropi – izjavila je direktorica Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Bosni i Hercegovini Manula Naessl novinarima nakon prezentacije izvještaja.

Po njenim riječima, osim prezentacije godišnjeg izvještaja, bilo je govora i o radnom dokumentu o konvergenciji država zapadnog Balkana prema standardima zapadne Evrope i EU.

Direktor EBRD Odjela za tranzicijski učinak i globalnu ekonomiju Aleksandar Plekhanov je naveo da je ove godine bilo mnogo posla vezano za izazove zelene tranzicije.

- Mi smo naglasili dva nalaza, sa jedne strane značaj ključnih sirovina koje su neophodne za zelenu i digitalnu tranziciju i govorili smo o tome kako privrede mogu imati  korist od povećane potražnje za ovim materijalima što podrazumjeva privlačenje ulaganja i stručnosti, često stranih ulaganja i strane ekspertize – rekao je Plekhanov.

Također su, kako je dodao, govorili o značaju unapređenja zelenih vještina u skladu sa zelenom tranzicijom, što je teško uraditi, ali je od suštinskog značaja. Plekhanov je rekao da u izvještaju naglašavaju da je jako bitno imati što širu podršku među stanovništvom za politike zelene ekonomije, te da je ta podrška trenutno često nedovoljna. U suštini, naglasio je, ljudi moraju osjetiti benefite ekonomskog razvoja i zelene tranzicije u praktičnom smislu.

Pozitivna strana koju su primijetili kroz anketiranje domaćinstava, kako je rekao, jeste da su ljudi općenito u regionu, pa tako i u BiH, mnogo zadovoljniji svojim životom nego što su to bili prije petnaest ili dvadeset godina.

- Veliko poboljšanje je zabilježeno, od nekih 25 ili 30 posto ispitanika koji su rekli da su zadovoljni uslovima života do današnjih 55 do 60 posto koji su odgovorili pozitivno u poređenju s nekim drugim ekonomijama. Ljudi su ipak djelomično skeptični kada treba ulagati u zelene politike, tako da je u ovom slučaju poruka da se ljudima trebaju predstaviti poboljšanja u smislu kvalitete prirodne sredine, smanjenja zagađenja, kvalitete zraka, odmicanja od fosilnih goriva, što će u mnogome doprinijeti kako sa zelenom tranzicijom tako i sa osiguranjem finansijske podrške za tu  tranziciju. Ugljena prašina u zraku je veoma opipljiva ovdje u regionu zapadnog Balkana kada se dođe recimo iz Londona, i vi to zaista osjećate u zraku i onda shvatite da se ima mnogo toga za uraditi – rekao je Plekhanov.