[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/10\/22\/a27d21aa873042a121c940b594134b36.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/10\/22\/100x73\/a27d21aa873042a121c940b594134b36.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/10\/22\/a27d21aa873042a121c940b594134b36.jpg","size":"61.21","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Nauka i tehnologija

Izmjerena najmanja vremenska jedinica u historiji

Naučnici su uspjeli izmjerici najmanju jedinicu vremenu do sada, a ona iznosi 247 zeptosekundi. 

Zeptosekunda predstava miljarditi dio milijarditog dijela sekunde. Ukoliko i ovo objašnjenje ne zvuči dovoljno to se može jednostavnije napisati da jedna zeptosekunda iznosi 0.000000000000000000001 sekundi.

Ovo je prvi put nakon 2016. godine da je nauka uspjela "zaviriti" u zeptosekunde, a tada su izmjerili intervale od 850 zaptosekundi.

Ovo najnovije i izuzetno precizno mjerenje predstavlja ogromni skok od onog izmjerenog u femtosekundama, za koje je 1999. dodijeljena Nobelova nagrada. 

Femtosekunda predstavlja tek milioniti dio milijarditog dijela sekunde. 

One su značajne po tome što se u tim vremenskim intervalima formiraju i raspadaju hemijske veze, dok poređenja radi, fotonu trebaju tek zeptosekunde da prođe kroz jednu molekulu vodika, koja se sastoji od dva atoma vodika.

Fizičar Reinhard Dorner, sa Goethea, je zajedno sa svojim timom koristio njemački sudarač čestica DESY (Deutsches Elektronen-Synchrotron) da bi to uspio izmjeriti.

Energiju koju su koristili, jeste energija X-zraka, a ona je postavljena tako da se jedan foton odbija od dva elektrona iz molekule vodika, što je slično efektu pljosnatog kamenčića  koji odskače od površine.

Takva interakije je izazvala talasni uzorak koji se zove uzorak remećenja, kojeg su njemački fizičari mjerili pomoći COLTRIMS  (je izuzetno sjetljiv detektor čestica koji bilježi ekstremno brze molekularne i atomske reakcije) mikroskpskog alata.

Kako je za časopisu Science rekao Sven Grundmann, koautor studije sa Univerziteta Rostock u Njemčakoj "Obzirom da znamo prostornu orjentaciju molekule vodika, iskoristili smo interferenciju dva elektronska vala kako bismo precizno izmjerili kad je foton došao do prvog i kad je došao do drugog vodikovog atoma".

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!