Život / Kultura

Izložba portreta iz ciklusa 'Bosanski dijalog' istaknute sarajevske umjetnice Mensure Jahić otvorena je u Podgorici (JU 'Muzeji i galerije' - Kuslevova kuća), gdje gostuje do 7. februara. Ova nesvakidašnja postavka portreta - više od trideset radova na platnu, kojima se afirmira bogata kulturna baština srednjovjekovne Bosne s fokusom na bosansku kraljicu Katarinu (1425-1478.), pobudila je veliko interesovanje publike u glavnom gradu Crne Gore.

Radi se o razdoblju bosanskog kraljevstva o kojem se malo zna i malo govori, a u kojem je kraljica iz dinastije Kotromanića ostavila dubok trag.

Katarina je kraljica i majka koja je usprkos tragičnoj sudbini, neizmjernom snagom, spremnošću na žrtvu i domoljubljem, postala uzor, trajna i neiscrpna inspiracija.

Kako je Feni kazala autorica Jahić, bosanska kraljica Katarina, u čijem se životu prožimaju četiri vjerske tradicije - bogumilska, katolička, pravoslavna i islamska, sudionica je propasti srednjovjekovne bosanske države u čijem je vihoru izgubila porodicu, dom i domovinu.

- Kraljica Katarina je metafora Bosne, a zajednički činilac jeste tragična zbilja, zatvorenost u začaranom krugu ratova, nasilja i mržnje - podsjeća Jahić, aludirajući na nedavna i ranija iskušenja kroz koju su prošli BiH i njeni žitelji, a od kojih su, nažalost, neka i danas aktuelna.

Uz opasku da umjetnici kao avangarda društva imaju zadatak da mijenjaju svijet nabolje, dodala je kako je materijalizirajući vlastitu maštu i emocije, bosanskoj kraljici "vratila osmijeh na lice, dostojanstvo, sreću, raskoš i život, kao i dom i domovinu".

Po njenim riječima, kraljica Katarina Kotromanić u mnogočemu oslikava Bosnu i trajno nas opominje da se zapitamo kakav mi to imamo odnos prema zemlji u kojoj smo ponikli i kakvu joj budućnost želimo, postajući tako svevremenski aktuelna, jer njen primjer umnogome korespondira s onima koji su prije 30-tak godina bježali iz Bosne, žudeći za povratkom, kao i onima koji danas odlaze u potrazi za sigurnošću i sretnijim životom.   

U osvrtu na sam stvaralački čin i angažman, kazala je kako se nije oslanjala na portrete koje je neko ranije radio, te da voli da eksperimentiše, podsjećajući kako radovi u kombinaciji klasičnog i digitalnog slikarstva nude obilje simbolike, te podstiču na preispitivanje i promišljanje stvarnosti izvan uobičajenih stereotipa.

- Serijom izložbi 'Bosanski dijalog' pokušavam da putem dijaloga iznađem izlaz iz začaranog kruga za sve nas u BiH - ističe Jahić, naglašavajući kako samo oproštaj, pomirenje i dijalog, vođen jezikom ljubavi, može srušiti predrasude i osloboditi nas stega prošlosti, a zarad mirne i sretnije budućnosti.           

U kontekstu važnosti njegovanja interkulturalnog dijaloga i kulturne razmjene uopće, Jahić navodi kako taj dijalog, ukoliko je iskren i dobronamjeran, vodi prepoznavanju i percepciji cjelovitosti vlastitog identiteta, kao i bogatstva različitosti u uzajamnom prihvatanju s ciljem istinskog uvažavanja, razumijevanja i saradnje.

- Divim se svakoj različitosti. Svi bi trebali da afirmišemo svoju kulturu na način približavanja drugim ljudima. Meni jako smeta riječ tolerancija. Tolerancija je trpljenje - ja ne trpim, ja volim i poštujem druge kulture i različitosti – istakla je.

Izložba 'Bosanski dijalog' otvorena je u crnogorskoj prijestonici  24. januara, gdje gostuje do 7. februara, a nakon toga 'putuje' u druge gradove diljem ove susjedne nam zemlje. 

Na otvaranju izložbe, o stvaralaštvu Mensure Jahić, njenom , umjetničkom credo-u i lajtmotivu govorili su - pisac, scenografkinja, kuluturologinja i art kritičarka dr. Marija Sarap i direktor JU Centar za očuvanje i razvoj manjina Crne Gore Salko Luboder, a izložbu je otvorio prvak Narodnog pozorišta Crne Gore Slobodan Marunović.

Izložbi je prisutvovao i Branimir Jukić, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori.

Organizator ove izložbe je JU Centar za očuvanje i razvoj manjina Crne Gore, partner na projektu je JU Muzeji i galerije Podgorice, a generalni sponzor izložbe je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo (KS).

Mensura Jahić je rođena u Sarajevu, gdje je stekla status istaknute samostalne umjetnice. Počasna je akademkinja UNESCO-a i umjetnica godine u svijetu 2015., proglašena od 'Universal Colours', profesionalnog art magazina sa sjedištem u Londonu i Helsinkiju. Ostvarila je ukupno 63 izložbe, a od toga 27 samostalnih i 36 kolektivnih, većinom internacionalog karaktera. Njeni radovi iz ciklusa 'Water people' nalaze se u Nacionalnoj kolekciji Bosne i Hercegovine. Angažirana je umjetnica, koja vlastitim stvaralačkim opusom značajno doprinosi afirmaciji i promociji BiH u svijetu.